IZ DIPLOMATSKOG UGLA
 
Izbori, Djed Mraz i ljudska prava 
 
 
    Piše: Dragan Mraović

Počela je izborna kampanja u Srbiji: "...joj/ te gizdavosti i tog
dostojanstva/tog stava i odmjerenosti&te gospodštine i lakovanih
kopita..." kako bi rekao naš pjesnik Aleksandar Sekulić. Naši
usrećitelji se vrte Srbijom i dijele obećanja kao da im je Djed Mraz
lično sponzor. 
I dok nad "većinskom" Crnom Gorom kruži bauk Vojislava Koštunice (i
nekih stranih, javnih tužilaca, dotle nad Srbijom kruži bauk praznih
obećanja onih istih estradnih političara koji su tri godine raspolagali
svim političkim, pravnim i finansijskim mehanizmima da ostvare bar deo
obećanja sa prošlih izbora. Sad ponavljaju ta ista obećanja kao da ih
nisu davali već više puta. Nosilac izborne liste Demokratske stranke
Boris Tadić obećava, između ostalog ustav i borbu protiv korupcije i
kriminala, iako je glavni krivac što nema novog ustava baš njegova
partija, jer je ustav interesovao Đinđića kao lanjski snijeg, a zakone
nije uzimao u obzir ni na čačkalicu. Što se tiče borbe protiv korupcije
i organizovanog kriminala, Tadić misli da je dovoljno što je uklonio
Čedu i Rašetu, pa da može da kaže da su svi ostali čisti. Nije nego. Da
li Tadić ubraja u čiste, na primjer, onog njegovog portparola i mahača
Nedinim lažnim avionskim kartama, onog anonimusa iz Kragujevca u kome ga
sugrađani cijene koliko i pikavac. Ili misli na onu samozvanu
predsjednicu Natašu Mićić koja je kršila ustav i doprinosila krađi
glasova u parlamentu. Tadić se ponaša kao svetac, a ne kao nosilac
izborne liste partije zbog čijeg djelovanja su se raspali parlament i
vlada. Neozbiljna je partija koja u vladu imenuje ljude kao što je
Čedomir Jovanović, princ od Zemuna i Surčina, a za šefa kabineta ima
Nemanju Kolesara, grofa od Sejšela. Neozbiljna je partija koja pred same
izbore inkorporira Gorana Svilanovića, koji je uništio našu diplomatiju
i svojim nečinjenjem dozvoljava da u njoj rade ljudi kojima je mjesto na
optuženičkoj klupi. Vjerujem u Borisovo lično poštenje, vjerujem da još
ima nade za njega, pa mislim da treba da se sjeti da "s kim si, takav
si". 
Podgorica je vješto prebacila vrući krompir generala Strugara na srpsku
vlast poslavši ga na liječenje u Beograd. Podgorica je dala garancije za
generala Strugara, a Beograd je trebalo da odradi tu garanciju. Ne bi to
tako bilo u vrijeme časnih crnogorskih kneževa, ali se general Strugar
ponio kao časni crnogorski knez i sam presjekao da će ići u Hag, uprkos
bolesti. Znam da Podgorica ima odlične ljekare, pa vjerujem da se sve
desilo zbog nedostatka tehničkih uslova. Pošto ih nema, za svaku (ali ne
za svakog) težu intervenciju leti se u Beograd ili LJubljanu. Pa kakva
je to vlast koja obećava narodu ulazak u Evropu, jezik i nezavisnost
(sve su to kategorije koje se ne jedu i ne plaća ih vlast, već narod), a
ne umije da mu obezbijedi evropsku bolnicu, evropske saobraćajnice,
evropske fabrike (kategorije koje čine pravu narodnu vlast i od kojih
narod jede)? Da je ta vlast dala bar pola onoga što je uložila u
policiju i one "topove" i dzipove iz Ankone za zdravlje svojih građana
ne bi general Strugar letio u Beograd na liječenje. O tome svjedoči i
bauk Vojislava Koštunice u svojoj knjizi "Između sile i prava"
(Hrišćanska misao, 2000, str.236): "Poseban problem predstavlja
neodgovorno ponašanje Podgorice... crnogorski predsjednik je sredstva
darovana od jedne natovske države (tačnije rečeno dva miliona dolara)
uložio u jačanje policije, nastojeći da je pretvori u svoju
pretorijansku gardu". Dakle, novac se prosio na sve strane za jačanje
zdravlja režima, a ne za jačanje zdravlja naroda. Šta tek da se kaže na
to da je, prema italijanskim izvorima, vozila za policiju u Baru kupio
Don Ćićo? Kamo sreće da je Don Ćićo kupio medicinsku opremu za
podgorički bolnički centar! Tada bih i ja bio sklon da mu se štošta
progleda kroz prste.
Sve se to dešava u Crnoj Gori i Srbiji kada je narod izložen opsesivnoj
propagandi koja sve slika po volji vlasti, a ne na osnovu zakonitosti i
principa. Pošto se ta vlast ne drži nikakvog zakona i nikakvih principa,
mora sve što je lažno da predstavlja kao istinito, sprečavajući provjeru
istinitosti. Dakle, kada je tako, imamo prevarenu javnost, zatvorenu u
bezizlazni kavez prevare, koji ograničava slobodu čovjeka i dovodi do
njene atrofizacije. Time su ugrožena ljudska prava, a ne onako kako to
misli Vuk Bošković kada kaže da je kriminal u Crnoj Gori "sveden na
mjeru da se ne ugrožavaju ljudska prava". Pojam ljudskih prava u našoj
zemlji obesmišljen je ovako "umnim" definicijama. Posao Vuka Boškovića
je da hvata mučitelje Moldavki i partnere italijanskih švercera, a ne da
izjavljuje ovakve teoretske budalaštine. Ako baš hoće da se bavi
ljudskim pravima, neka se raspita malo šta se dešava u buxetskim
službama Crne Gore sa onima što nijesu istomišljenici njegovog režima.
To već spada u domen ljudskih prava. Ili zašto OEBS više interesuje
Moldavka od Don Ćića? Zato što Moldavka spada u domen ljudskih prava, a
don Ćićo u domen policije. 
Vladan Batić je prebrojao da se u Srbiji školovalo 1.400 direktora
Crnogoraca što će on da sredi kada dođe na vlast. Na stranu što lider
anahrone Demohrišćanske partije govori nehrišćanskim jezikom, već on,
iako pravnik, ne razlikuje nacionalnost od građanstva i zanemaruje da su
Srbi i Crnogorci još uvijek državljani iste države sa istim pasošem i
jednakim pravima. Međutim, to mu ne smeta da se bavi prebrojavanjem koje
direktno ugrožava ljudska prava na slobodu kretanja, obrazovanja i da ne
nabrajam dalje. Nacionalistička prebrojavanja smrsila su nam konce 1941.
i 1990. na ovamo, ali Batić bi pošto - poto da prikupi glasove
zagriženih srpskih nacionalista i time omogući dobar šlagvort
crnogorskim nacionalistima. I on se ponaša kao neki Djed Mraz, pa deli
obećanja kao bombone. Ali, prepoznali smo njegovu politiku uprkos
njegovoj bijeloj bradi. Čik pogodite - po čemu?
(Autor je bivši generalni konzul SRJ u Bariju)

 




http://www.revijad.cg.yu/dan/



                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште