Title: Message
Kantonizacaija Kosova prihvatljivija Zapadu od podele

Evropa razmišlja
i o decentralizaciji

BEOGRAD - Šef Unmika Hari Holkeri je prilikom prekjučerašnjeg susreta sa premijerom Srbije Vojislavom Koštunicom u Beogradu bio izričit: podela Kosova nije tema o kojoj se može razgovarati. Pri tom je od premijera tražio da mu objasni šta podrazumeva pod pojmom kantonizacije i izrazio spremnost da se ta ideja razmotri.

Kantonizacija je međunarodnoj zajednici prihvatljivija jer se pod njom podrazumeva udruživanje, a ne razdruživanje, odnosno striktna podela. Pri pomenu tog termina prva asocijacija je Švajcarska, gde su kantoni nastali pre ideje nacije. Model kantonizacije Kosova i Metohije o kakvom bi moglo da se raspravlja na Zapadu je onaj poput Bosansko- hercegovačkog.

Podopštine

Misija SE nastojala je da svoj plan prilagodi specifičnim uslovima, pa je zbog toga predviđeno osnivanje oko 180 podopštinskih jedinica sa oko 5.000 stanovnika u proseku. Postojeće opštine ostale bi glavni deo lokalne samouprave sa jasno definisanim odnosom sa centralnom vlašću i po opštinskim nivoima, kako je to rešeno u Češkoj.

Kosovski Srbi zalažu se za decentralizaciju Kosova i Metohije koja podrazumeva ostvarivanje ličnih i kolektivnih prava pripadnika srpske zajednice u vidu većeg stepena samouprave na prostorima na kojima žive i uspostavljanje specijalnih veza sa Srbijom. Time bi se stvorila dva entiteta- srpski i albanski, od kojih bi prvi funkcionisao kao sastavni deo ustavno-pravnog poretka Srbije. Albanski entitet uživao bi najviši oblik autonomije, ali manji od statusa republike. Dva entiteta bi sarađivala u svakodnevnim tehničkim pitanjima.

Decentralizacija je prihvatljiva i Savetu Evrope čija je Misija na Kosovu krajem prošle godine ponudila svoj model. Reč je o decentralizaciji po geografskom i demografskom principu. Pri tom, etnički kriterijum nikada ne bi bio korišćen kao početna tačka, ali bi etničko pitanje neizbežno moralo da se reši kada po generalnom kriterijumu velike etničke zajednice na teritoriji dobiju pravo na status lokalne zajednice. Svim zajednicama, po modelu Misije za decentralizaciju, dalo bi se da imaju više uticaja u rešavanju svojih problema i da učestvuju u samoupravi. U isto vreme, bile bi ukinute paralelne strukture i uspostavljeni identični okviri i uslovi za sve zajednice.

Lj.Staletović


http://www.glas-javnosti.co.yu/

Одговори путем е-поште