|
Sljivovica konacno uvrstena u red zasticenih
evropskih rakija
"Zuta osa" prvi sumadijski brend Poznata kragujevacka rakija "zuta osa" proglasena je za jednu od 300 ekskluzivnih evropskih marki alkoholnih pica Institut za evropske promocije iz Brisela proglasio je kragujevacku rakiju "zutu osu" za jednu od 300 ekskluzivnih evropskih robnih marki i uvrstio je u red "zasticenih evropskih brendova" koji se odlikuju vrhunskim kvalitetom i izuzetnom prepoznatljivoscu na svetskom trzistu. Tako je, zahvaljujuci rakiji i suvim sljivama, Sumadija ponovo postala prepoznatljiva u svetu po tradicionalnim proizvodima sa ovog podrucja ali uprkos tome drzava jos uvek radije pomaze metalsku industriju nego poljoprivrednu proizvodnju iako ovaj deo Srbije raspolaze izvanrednim agrarnim potencijalima. Direktor vladine Kancelarije za razvoj malih i srednjih preduzeca u Kragujevcu Miroslav Marinkovic smatra da je takav odnos drzave prema agraru posledica "robovanja drzavne administracije starim navikama" koja jos uvek ne prepoznaje "izvorne potencijale" sumadijske regije. Zbog toga Sumadija mora sama da nametne svoj koncept razvoja i da na sopstvenim potencijalima proizvodi prepoznatljive robne marke. Ovde postoje izvanredni prirodni preduslovi za uzgoj sljive i njenu preradu i prava je steta sto ovdasnji tradicionalni proizvodi, suva sljiva i sljivovica, koji se zasnivaju na oprobanoj tehnologiji nasih pradedova, ne izvoze u znatno vecim kolicinama, kaze Marinkovic. Premije za izvoz alkoholnih pica u svetu danas dostizu i 100 odsto jer vecina zemalja obilato pomaze proizvodnju i izvoz alkoholnih pica. To radi Grcka sa "metaksom", Francuska sa svojim konjacima, Skotska sa viskijem, pa cak i Kuba sa rumom. Nasuprot tome, nasa drzava je nedavno ukinula i poslednju izvoznu stimulaciju na alkohol od 5 odsto, kaze Pljakic. Jedan od najvecih proizvodjaca sljiva u Sumadiji, Rajko Zivancevic iz sela Cumic kod Kragujevca, kaze da je ovaj kraj jos u vreme Milosa Obrenovica bio poznat po izvozu suvih sljiva preko Save i Dunava ali da danas brojni faktori, od slabog marketinga do lose organizovanosti, slabe izvoz voca i vocnih preradjevina sa ovog podrucja. On smatra da bi drzava uz malu podrsku vocarima mogla, pre nego proizvodnjom automobila ili kompjutera, da ostvari dobru deviznu zaradu. "Potrebno je samo da nas drzava malo pomogne povoljnijim kreditima za uvecavanje poseda i izgradnju susara i hladnjaca za sljive i da nam obezbedi odredjene stimulacije. Ako drzava ima interes da u Vojvodini novcano podstice setvu secerne repe, a u brdskom podrucju proizvodnju mleka, zasto onda ne pomogne i razvoj vocarstva u Sumadiji. S tom ocenom slaze se vlasnik "Floresa" Radisa Pljakic koji podseca da je Srbija jos pre 20 godina imala jasniju podsticajnu i izvoznu strategiju nego danas. "Mora da se odredi podsticaj i kod seljaka za proizvodnju sirovina i kod preradjivaca za izvoz finalnih proizvoda. Mi smo to imali jos pre dvadeset godina kada se znalo da je za izvoz sirovina postojao podsticaj a da je za izvoz finalnih proizvoda on bio tri, cetiri, pa i pet puta veci. Tada nas je drzava terala da se bavimo proizvodnjom i izvozom finalnih proizvoda", zakljucio je Pljakic. (Branko Vuckovic, FoNet ) Drzava gubi jer ne podstice izvoz alkoholnih pica Vlasnik preduzeca "Flores" Radisa Pljakic je, nastavljajuci pradedovsku tradiciju u proizvodnji rakije, stvorio "zutu osu" koja je postala prepoznatljiva u celom svetu. "Flores" je 1991. godine proizveo milion flasa rakije, ali je zbog lose agrarne politike prosle godine proizvodnja spala na samo sto hiljada boca. On kaze da je "domaca proizvodnja rakije opterecena visokim porezima i skupim kreditima" i da drzava ni na koji nacin ne podstice izvoz alkoholnih pica koji bi mogao da donese bogat devizni prihod. www.listbalkan.co.yu |

