IZBORI U jeku priprema za pronalaženje zajedničkog kandidata demokratskog
bloka za predsedničke izbore

ŠTA NAM MOŽE TOMA NIKOLIĆ KAO PREDSEDNIK SRBIJE

 

Lično ne verujem da bi pravio mnogo problema jer nema dovoljno nadležnosti.
Verujem da bi tu funkciju iskoristio da promoviše sebe i stranku, zaokupi
medijski prostor i obezbedi radikalima bolji prolaz na sledećim
paralmentarnim izborima - kaže Đorđe Vukadinović

Piše Jelena Pantović

BEOGRAD - Postane li Tomislav Nikolić predsednik Srbije, kako većina
analitičara sa zebnjom predviđa, država će ući u specifično stanje
kohabitacije, što je situacija u kojoj na dva nivoa vlasti paralalelno
egzistiraju različite političke opcije. Iako se mnogima čini da bi to za
Srbiju na unutrašnjem planu značilo "smak sveta", Ustav predviđa, a pravnici
objašnjavaju da će Nikoliću u velikoj meri biti vezane ruke, jer predsedniku
za sve značajne odluke treba saglasnost vlade ili parlamenta.

Tako Nikolić, bude li izabran, što još nije gotova stvar, jer demokarstke
stranke tek treba da mu nađu protivkandidata, neće moći da koristi najjača
sredstva koja ima predsednik, kao što su mogućnost raspuštanja parlamenta
ili uvođenje vanrednog stanja, bez obrazloženog predloga vlade. Član 84
Ustava takođe predviđa da predsednik ukazom proglašava zakone i u roku od
sedam dana može da zahteva od parlamenta da o njima ponovo glasa. Ipak,
nakon što jednom vrati zakon skupštini, ako ga poslanici ponovo izglasaju,
šef države dužan je da zakon bez odlaganja proglasi.

Sudija Ustavnog suda Svetozar Čiplić ističe da naš politički sistem definiše
predsednika kao neutralnu ličnost koja treba da koordinira rad državnih
organa i vrši reprezenativnu i protokolarnu funkciju. 

- Ustav predviđa i zahteva konsenzus oko najvažnijih odluka. To je najbolji
način da se vrši uzajamna kontrola institucija države. Naravno, mnogo zavisi
od toga koja je ličnost na tom mestu, jer se svakako nisu isto ponašali
Slobodan Milošević, koji je doduše imao i Vladu i parlament u svojim rukama,
i Milan Milutinović čija se uloga svela na puku formalnost - kaže Čiplić uz
konačnu ocenu da ne očekuje da bi sa Nikolićevim imenovanjem moglo doći do
velikih potresa.

Ipak, s obzirom na uzajmanu uslovljenost državnih organa, moglo bi prema
oceni analitičara da dođe do blokade i velikih zastoja u radu. U tom
kontekstu govori i urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović,
ali ne isključuje mogućnost da radikali, ulaskom u sistem vlasti malo
"spuste rogove".

- Biće to test za SRS na kome će oni pokazati koliko razumeju demokarstko
uređenje i u kojoj su meri spremni za mirniji pristup problemima. Nikolić ne
bi bio ni Milošević (nema parlament), ni Milutinović, ni Mićićeva, ali tek
ostaje da se vidi kako će se ponašati. Lično ne verujem da će praviti mnogo
problema jer nema dovoljno nadležnosti. Verujem da bi tu funkciju iskoristio
da promoviše sebe i stranku, zaokupi medijski prostor i obezbedi radikalima
bolji prolaz na sledećim paralmentarnim izborima - kaže Vukadinović.

Probelemi bi mogli da nastanu ako bi vlada i predsednik krenuli jedni
drugima da teraju inat. Primera radi, predsednika i sudije Ustavnog suda
predlagao bi, u ovom hipotetičkom slučaju Nikolić, ali bi ih birala
skupština. Opet, sa druge strane, parlament ne bi mogao da završi posao
formiranja tog suda sve dok predsednik ne da svoje predloge.

Uprkos tome, najveća zavrzlama Miloševićevog ustava je u tome što je
procedura za opoziv predsednika mnogo komplikovanija nego njegov izbor. Ako
bi Tomislav Nikolić izlazio iz svojih nadležnosti, kršio ustav i zakone, za
njegovu smenu moralo bi da glasa dve trećine poslanika u parlamentu, a takva
odluka bi morala biti verifikovana na referendumu, za koji se zahteva većina
od upisanog broja birača. Pre nego je ukinut cenzus u prvom krugu, za izbor
je bila potrebna većina od izašlih na izbore, što samo ukazuje na činjenicu
da se svojevermeno, tada predsednik Srbije Slobodan Milošević, dobro
obezbedio od nenadane smene, učinivši je gotovo nemogućom. 

 

Antrfile

DSS se na plaši radikala, a za DS bi to bio "prst u oko"

U DSS se ne plaše da bi dolazak radikala na čelo države značio i blokadu
institucija. Nebojša Bakarec objašnjava da će biti izvodljiva kontrola takve
vlasti, kao što je to već godinama slučaj u Francuskoj, koja kao i mi, ima
predsednički sistem.

- Dobro je da se predsednik, skupština i vlada međusobno kontrolišu. Svaka
je funkcija javna i podložna kontroli, i kao što predsednik može da
kontroliše parlament i vladu, isto važi i obrnuto. Niko nije izvan zakona i
ustava - smatra Bakarec.

Predstavnik DS Miloš Jevtić ističe da bi izbor Nikolića bio "prst u oko"
međunarodnoj zajednici i da to svakako ne bi doprinelo prosperitetu države.
On zato kaže da treba raditi na demokartskom kandidatu koji će Nikoliću
onemogućiti dolazak na čelo srpske države. 





                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште