OTPREMNINE Da li oni koji su uzeli po 24 plate mogu da rade u upravi

Koštuničini pomoćnici rade kao volenteri

U DSS tvrde da neće da prekrše zakon i da će stara-nova administracija biti
bez stalnog zaposlenja tokom propisane dve godine. Pravnici kažu da se novac
može i vratiti, a Fond za razvoj demokratije da su otpremnine svima
podeljene nezakonito 

 

BEOGRAD - Nakon raspada SRJ veliki broj funkcionera i administrativnih
radnika ostao je bez posla, zbog čega su, dok se ne snađu, dobili 24 plate
uz obavezu da se u naredne dve godine ne zapošljavaju. Uprkos tako
preciziranoj odredbi, veliki je broj onih koji su ponovo stupili u radni
odnos, o čemu najbolje svedoči primer zaposlenih u nekadašnjem Generalnom
sekretarijatu poslednjeg predsednika SRJ Vojislava Koštunice.

Naime, određeni broj njegovih saradnika sa saveznog nivoa pratio je
Koštunicu na novo radno mesto - kabinet premijera. Među onima koji su pre
malo više od godinu dana uzeli otpremninu su Koštuničin šef kabineta,
nekadašnji zamenik Ljiljane Nedeljković Aleksandar Nikitović, zatim
premijerova lična sekretarica na obe funkcije Mirela Vasić, njegova
saradnica zadužena za medije Nedeljka Stanisavljević, šef protokola Dejan
Lazarov i drugi.

U DSS međutim tvrde da to pitanje još nije došlo na dnevni red i da nisu
odlučili hoće li svoj status regulisati samo Ugovorom o delu, za koji tvrde
da je dozvoljen. Neda Stanisavljević objašnjava da će to pitanje tek biti
rešeno i da zakon sigurno neće biti izigran. Primera radi, šef Koštuničinog
kabineta Aleksandar Nikitović stalno je zaposlen na Institutu za društvenu
teoriju, a premijeru će pomagati volonterski. Stanisavljevićeva tvrdi da će
se i ostali koji su uzeli otpremninu od savezne države ponašati savesno i da
neće stupati u stalni radni odnos u državnim organima u periodu od dve
godine.

Kako za Centar tvrde pravnici, zabrana zapošljavanja onima koji su dobili
otpremninu je pravilo dispozitivne prirode, odnosno dozvoljava rad, ali bi u
tom slučaju nastala obaveza da se novac vrati. Prema rečima advokata
Svetozara Vujačića, javni pravobranilac Srbije Sead Spahović, trebalo bi da
podnese protiv tih lica tužbu za neosnovano bogaćenje, čime se deo novca
koji je predviđen za period u kome je trebalo da budu nezaposleni vraća u
državni budžet.

- Otpremnina je tim ljudima data upravo da bi im se omogućilo da budu bez
posla duže vreme. Zamislite sad situaciju u kojoj oni uzimaju novac od
poreskih obveznika, a zatim počinju da rade i za to primaju platu. Tu
postoji jasan osnov za tužbu koja bi omogućila povraćaj para jer je prekršen
zakon - kaže Vujačić. 

Iz Fonda za razvoj demokratije saznajemo da su otpremnine u iznosu od 24
mesečna primanja bile sporne od samog početka. Naime, predsednik ove
organizacije Milenko Radić kaže za Centar da je u vreme transformacije SRJ u
SCG vodio postupak pred Ustavnim sudom, smatrajući da u prilikama kada
obični građani dobijaju nadoknadu do 200 evra godišnje kad ostanu bez posla,
nema ni pravde ni logike u odluci da glomazni savezni aparat uzme toliki
novac.

- Uostalom, sve te plate su otišle iz srpskog budžeta i za to je naročito
odgovoran predsednik skupštine državne zajednice Dragoljub Mićunović. Akt
kojim su otpremnine podeljene nikada nije zvanično objavljen, a cela
procedura urađena je ispod žita - kaže Radić.

On takođe ističe da bi bio besmisleno tužiti ljude koji su pare uzeli pa se
posle nezakonito zaposlili jer i onako nema saveznih organa koji bi taj
postupak formalno trebalo da vode. Ako bi novac i bio vraćen, morao bi da
završi u kasi saveznog budžeta koji ne postoji. 

J. Pantović

 

 





                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште