DRUGI MANDAT VLADIMIRA PUTINA    15.3.2004.
12:24

        
        DRUGI MANDAT PREDSEDNIKA PUTINA: EKONOMIKOM SE SADA MOZEMO BAVITI
OZBILJNO (Moskva, RIA "Novosti") 

Prognoze su se obistinile: u nedelju 14. marta ruski predsednik Vladimir
Putin ponovo je izabran za sefa drzave. To su predvidjali mnogobrojni
analiticari., politikolozi, ali i milioni obicnih gradjana. Kako ce teci
Putinov drugi mandat? E, tu je malo teze prognozirati. Iako se Putin duze od
cetiri godine nalazio u centru paznje ruske i svetske javnosti, i mada je o
njemu napisano na hiljade clanaka i na desetine knjiga, svaki njegov korak
pazljivo registrovan od strane snimatelja i reportera, za mnoge on i dalje
ostaje covek-zagonetka. Da li se radi o konzervativcu ili reformatoru? Da li
se radi o drzavniku ili liberalu. Da li je on pristalica delovanjha sa
pozicija sile, ili konsenzusa u medjunarodnim odnosima? Za cetiri godine
novinari i politikolozi su kazali o Putinu sve sto su mogli smisliti, i pri
tom, iako je to pomalo cudno, nisu bili daleko od istine. Konzervativni
reformator, liberalni drzavnik, mirotvorac sa svescu sopstvene snage - sve
je to sublimirano u njemu, i sve je to istina. Ali ipak najbolje i
najpreciznije od drugih Putin govori sam o sebi, narocito kada se tice
namera u buducnosti. Njegov program u drugom predsednickom mandatu je
saopsten veoma jasno. Ekonomski rast, orijentisan u pravcu udvostrucenja
bruto drustvenog proizvoda u narednih deset godina, eliminisanje siromastva
- e to su glavni pravci njegovog programa u kome ima veoma malo politike, i
veoma mnogo ekonomike. Za Rusiju to nije bas tipicno, ali je zato veoma
svezze i, kao sto se uveravamo, izvanredno popularno. Ne znamo da li ce
duznu ocenu dobiti cinjenica da je Putin na svojim drugim izborima dobio
vise glasova nego na prvim. To bi smo mogli interpretirati ovako: birac ne
samo da odobrava namere predsednika u drugom mandatu, nego sada jos i veruje
da je on u stanju da te planove i ozivotvori. Po prvi put je Vladimir Putin
predstavio svoj program prosle godine, obracajuci se Federalnom parlamentu,
ali do pocetka krupnodimenzionalne realizacije tog programa za sada nije
doslo. Mozda je to cudno, ali je tako. I objasnjenje je jednostavno. U 2000.
godini Putin je nasledio tesko nasledje - upropastenu ekonomiku, slabu,
neracionalno organizovanu drzavu, korumpirani birokratski aparat,
separatizam regionalmnih elita. Lacati se ekonomskih reformi, ne
rekonstruisavssi pre toga drzavnu masineriju, bilo bi sasvim nekorisno. Zato
danas, cetiri godine kasnije, ta rekonstrukcija je skoro okoncana.
Separatizam je ostao u proslosti, pobunjena severnokavkaska republika
Cecenija je u 2003. godini usvojila Ustav u kome je sebi odredila mesto
sastavnog dela Ruske Federacije. Zapoceta je reforma vlade koja treba da
ucini izvrsnu vlast u Rusiji transparentnom, efikasnim instrumentom koji je
razumljiv za drustvo i koji se podcinjava drustvu. I najzad, ono sto je
najznacajnije - samo drustvo se u 90-im godinama proslog veka izmedju
vrednosti liberalizma i komunizma opredeliloi i prihvatilo liberalni program
reformisanja ekonomike. Dakle, za program Vladimira Putina. Ruski predsdenik
sada moze zapoceti posao voditi do kraja. Ogroman procenat glasova, koji su
mu dati na izborima 14. marta, govori o tome da Rusi polazu velike nade u
Vladimira Putina. Tokom poslednjih 20 godina ruska drzava nije imala vremena
da se bavi ekonomikom zemlje. Najpre joj je smetala sovjetska perestroijka,
koja je otvorila siroki put za slobodu reci, primorala da se postuju
covekova prava, ali istovremeno i odvlacila energiju drzave od resavanja
ekonomskih problema. Potom je nova, nezavisna Rusija, nastala na krhotinama
SSSR, ali Rusija koja nije zaboravila na svoju proslost, takodje bila
prinudjena da previse paznje posvecuje politici, naustrb ekonomike. Borba
komunista i demokrata, rat u Ceceniji, stalne prepirke sa Zapadom povodom
sirenja NATO, oduzimali su ruskoj drzavi osnovne snage. I o kakvim je
ekonomskim reformama moglo biti govora ako je sve do poslednjeg vremena
glavni ruski ekonomski problem bio spoljasnji dug, koji je pre dolaska
Putina u Kremlj dostizao 160 milijardi dolara. Po svetskim merilima to nije
velika suma, ali je ona ipak cetiri puta premasivala prihode ruskog
federalnog budzeta tog perioda. Svi su ti problemi danas ostali u proslosti,
kao i prvi predsednicki mandat Vladimira Putina. Sta ce biti dalje? Koji
oblik ce imati ekonomske reforme koje je zamislio predsednik Putin? Za sada
to jos niko ne zna, a ne zna verovatno ni sam Putin. A da ce se reforme
obavezno sprovoditi i biti dovedene do uspesne realizacije, u to niko ne
sumnja. - 0 - Moskva, marta 2004. RIA "Novosti"         





                           Srpska Informativna Mreza

                                [EMAIL PROTECTED]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште