Title: Message
Miodrag Zec, profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu
Odgovornost za obećanja
Problemi koje će Srbija imati su veoma teški jer se došlo u fazu kada je početna euforija za promene kao razvojni resurs uglavnom potrošena, a pokazalo se i ograničenje drugih resursa sa kojima ulazimo u tranziciju.Ovako na pitanje šta Srbiju na ekonomskom planu čeka u ovoj godini odgovara Miodrag Zec, profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.Prema njegovim rečima dodatnu teškoću novoj vladi će predstavljati predizborna obećanja.
-Ušli smo u vreme u kome će period od obećanja do realizacije biti sve kraći i smatram da će problem koji će nova vlada imati biti veći nego što se na prvi pogled čini jer je i dubina krize veća. Drugi problem ove vlade je što ona počiva na raznorodnoj i protivrečnoj vrednosnoj platformi što će doprineti tome da se vrlo teško ostvare one poruke koje su emitovane u predizbornoj kampanji.
Vlada Srbije trebalo bi da radi kao tim
Najavljena međusobna nezavisnost ministarstava nije dobro rešenje jer bi Vlada trebaloda bude jedan tim. Primera radi, kako će da funkcioniše restruktuiranje preduzeća ili osnivanje novih ako su sva sredstva u resororu Ministarstva finansija a ono vodi drugu politiku? Kako da ministarstvo za investicije radi ako se ne obezbedi prihod od privatizacije? U tom slučaju najviše tereta palo bi na Ministarstvo finansije i Ministarstvo privrede jer se tu "lome" sva delikatna pitanja i ona bi trebalo da dobro komuniciraju. Ako tu ne bude saradnje onda će ovi koji vode Ministarstvo za privredu, imati veliki problem jer će se naći na vetrometini. Svi socijalni zahtevi ići će prema njemu, svi nezadovoljni radnici će se javiti na tu adresu, a s druge strane sredstva će biti u rukama drugog ministarstva - kaže Zec
Komentarišući rad prethodne vlade naš sagovornik kaže da je iza nje ostao niz dobro postavljenih ciljeva, zakona i procedura i da bi bilo dobro da se tim putem nastavi, uz izvesna prilagođavanja rešenja novim okolnostima.Sa druge strane Zec naglašava da je prethodna vlada ostavila i niz pitanja koja zahtevaju potpuno novu razradu i rešenja. On podseća da se najviše sporova vodilo oko koncepta privatizacije.
- Inicijativa da se uradi revizija, promena modela, ili podela vaučera jenjava i ja to pozdravljam, jer bi tako nešto bilo kontraproduktivno i ne bi moglo da se realizuje. Ipak, zalažem se za neka poboljšanja u tehnologiji i proceduri privatizacije. Tu pre svega mislim na uvođenje minimalne cene kod tendera kao okvir u kome se očekuje ponuda budućih kupaca - kaže Zec uz nepomenu da je pogrešno stanovište po kome bi investicije bile prioritet u privatizaciji umesto cena.
Prema njegovim rečima trebalo bi insistirati na investicijama kroz privatizaciju jer budući kupci najbolje znaju šta i koliko treba investirati.
- Ne možete zahtevati da se unapred specificira investicioni program kad kupac nije poznat. Osim toga, ideja da se kroz privatizaciju investiranjem očuvaju radna mesta nije realna. Svaka investicija dovodi do novog otpuštanja, jer savremena tehnologija vodi tome. Iz tog razloga trebalo bi insistirati na ceni i minimalnom socijalnom paketu - objašnjava Zec i dodaje da bi i u ovom slučaju trebalo menjati politiku.
Naš sagovornik ističe da bi bilo bolje da se sačini minimalni socijalni program koji će kao trošak da finansira kupac a ostalo da preuzme država i to pokrije iz privatizacionih prihoda.
- Tako bi se u istom položaju našli radnici svih preduzeća, a socijalni paket ne bi rušio cenu kupovine što je veoma bitno jer iz nje moraju da se vraćaju spoljni dugovi, rešavaju komunalni problemi, penzije, sanacija javnog sektora - kaže Zec i upozorava da u slučaju da se budu zadovoljavali svi socijalni zahtevi koji se od vlade traže ili najavljuju , neće biti napretka u reformama.
Komentarišući investicije Zec kaže da su one potrebne ali kao grinfild investicije i ulaganja u sektor malih i srednjih preduzeća zašta je potrebno stvoriti posebno povoljne uslove, jer samo one donose i novo zapošljavenje.
To je sektor na kome će nova vlada morati izuzetno da se angažuje, objašnjava Zec napominjući da u domenu restrukturiranja i privatizacije postoji još niz stvari koje treba rešiti.
- Primera radi, "u vazduhu stalno visi" problem denacionanilazije i Vlada Srbije će morati da se uhvati u koštac sa ovim problemom,a reč je o veoma kontroverznom i delikatnom zakonu. Do sada je nagovešten model, dogovorena su neka načela , izdvojena su neka sredstva iz privatizacije za restituciju, ali se i dalje ne zna se kako će ovaj problem biti rešen.
Naš sagovornik naglašava da će problem za novu vladu Srbije predstavljati restrukturiranje velikih preduzeća, koja vuku gro viškova radne snage.
- Tu bi trebalo delovati od slučaja do slučaja, jer ima mnogo specifičnosti koje se ne mogu pokriti sprovođenjem modela privatizacije. Postoje preduzeća koje su po suštini samo zbir stvari, gde nema biznisa. U sektoru ugostiteljstva i turizma trebalo bi da se prodaju pojedinačni objekti, a ne čitava hotelska preduzeća. U tom slučaju bi jedan kupac postao, na primer, monopolista nad resursima lekovitih voda. Isto tako, kod komunalnih preduzeća proces privatizacije mora biti znatmo oprezniji - smatra Zec.
Proces restrukturiranja velikih sistema je po njegovom mišljenju za sada otvoren a u narednom periodu bi trebalo da bude rešen.
-Veliko je pitanje kako će vlada tome pristupiti, koja će sredstva koristiti, kao i da li će troškovi restrukturiranja biti veći od prodajne cene. Isto to važi i za javna preduzeća, koja su najveći interesni lobi. Ta preduzeća imaju visoku socijalnu funkciju, plate i broj zaposlenih su enormno predimenzionisani. Takođe, tu je koncentracija energije na koju vlast mora da računa i za pretpostaviti je da će tu biti velikih otpora. Iz tog razloga neophodno je napraviti strategiju i operativnu politiku. Veliki sistemi moraju da pretrpe promene i samo je pitanje cene tih promena, kako će ona biti plaćena, preraspodelom spolja, što će teško ići , ili preraspodelom izunutra što će još teže ići, ili štampanjem novca, što se valjda niko neće usuditi - zaključuje Zec. Tanja Stanković


http://www.danas.co.yu/

Одговори путем е-поште