Title: Message
Najnovija kosovska kriza može se pretvoriti u balkansku
Neophodna dela, a ne samo reči
Vladimir Volkov

Moskva - Pre pet godina, 14. marta 1999. godine NATO je izručio prve bombe na Jugoslaviju što je predstavljalo, kako su tvrdili rukovodioci Severnoatlantske alijanse, odgovor na etničko čišćenje i proterivanje Albanaca sa Kosova. Danas, pet godina kasnije, možemo konstatovati da su akcije NATO dovele do posledica koje su potpuno suprotne onim ciljevima, koji su proklamovani na početku vojne operacije. Zapadne države govorile su da žele sprečiti humanitarnu katastrofu na Kosovu, a same su je isprovocirale. Jer upravo je sa dolaskom "plavih šlemova" na Kosovo ovde započelo svestrano etničko čišćenje, čije žrtve su postali Srbi, cigani, Jevreji, Turci, jednom rečju, celokupno nealbansko stanovništvo pokrajine.
Kosovo je u poslednjih pet godina moralo da napusti oko 400 hiljada ljudi. Kampanja za "etnički čisto Kosovo", koju su albanski ekstremisti dolaskom na vlast u pokrajini poveli uz popustljivost NATO, faktički nije prestajala tokom svih tih godina, sem što je povremeno stišavana, da bi ponovo poprimala nove obrtaje. Najnovija kulminacija te kampanje dogodila se poslednjih dana u Kosovskoj Mitrovici i ona je, nesumnjivo, provokacija koju su Albanci unapred isplanirali. Rezultat te provokacije su ubistva više od dvadeset ljudi i progon iz pokrajine još nekoliko stotina Srba, spaljena do temelja srpska sela, zapaljene crkve, antisrpska histerija i novi zahtevi za nezavisnost Kosova.
Te zahteve, koji su u suprostnosti sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti UN, u kojoj se fiksira teritorijalna celovitost bivše SRJ (sada Srbije i Crne Gore) i tretira Kosovo kao neodvojivi njen deo, stalno potenciraju lideri albanskih ekstremista. Treba kazati da je Kosovo de facto odavno već izuzeto iz jurisdikcije Beograda i pretvoreno u podmandatnu teritoriju NATO, a pri tom mirovne snage alijanse praktično ne kontrolišu situaciju u pokrajini.
Njome vladaju albanski ekstremisti. Njihova teroristička organizacija OVK, protiv koje se borio bivši predsednik SRJ Slobodan Milošević, koji danas pred Međunarodnim tribunalom u Hagu odgovara za "etničko čišćenje", praktično nije raspuštena posle uvođenja kontingenta NATO, iako se Alijansa obavezala na to da će razoružati bandite. OVK je samo promenila ime, transformisavši se u takozvani Zaštitni korpus Kosova, čiji teroristi čine nedela ne samo na teritoriji svoje pokrajine, već i u južnim delovima Srbije, napadajući mirne stanovnike, ali i policijske punktove. Teroristi OVK upadaju i na teritoriju Makedonije, popunjavajući redove lokalnih albanskih ekstremista, podstičući ih na separatizam i na oružanu borbu za "nezavisnost" Albanaca. Legalizacija OVK putem stvaranja Kosovskog zaštitnog korpusa dovela je do toga, da su desetine terorista ušle u administrativne strukture pokrajine i sasvim zvanično realizuju svoje ekstremističke postulate.
Na žalost, mnogi političari Zapada stimulišu separatističke planove albanskih ekstremista, izjavljujući da se "situacija razvija tako da alternative nezavisnosti Kosova nema". O tome je, između ostalog, u više navrata govorila bivši državni sekretar SAD Madlen Olbrajt. To je veoma opasan stav. Jer nije u pitanju samo izdvajanje Kosova u samostalnu državu, već i početak realizacije globalnijeg plana stvaranja "Velike Albanije", koja uključuje Albaniju, Kosovo, deo Crne Gore, Makedonije i Grčke. Pojavljivanje na evropskoj mapi takve države od šest-sedam miliona ljudi, stvorene kao rezultat prekrajanja granica, sa brzo rastućim stanovništvom, ozbiljno bi promenilo situaciju ne samo na Balkanu, nego i na celom kontinentu.
Sada je na Kosovu, posle nekoliko dana pogroma protiv srpskog stanovništva, nastupilo relativno zatišje, i predsednik Ibrahim Rugova je proglasio i Dan žalosti za poginulima. Međutim, to zatišje, koje je ostvareno zahvaljujući hitnom prebacivanju na Kosovo dodatnih jedinica KFOR i prilično oštrim merama vojno-policijskog karaktera, naravno da je varljivo i privremeno. Obavezno će uslediti nova eksplozija nasilja i ona može poprimiti krajnje opasne dimenzije, jer kosovski problem nije rešen, a Zapad očigledno ne namerava da na pravi način i definitivno pritegne ekstremiste koji su teror učinili glavnim oružjem za realizaciju svojih separatističkih planova.
U Moskvi smatraju da je za stabilizaciju situacije na Kosovu neophodno, pre svega, striktno poštovati Rezoluciju 1244 Saveta bezbednosti UN i uspostaviti jurisdikciju Beograda nad Kosovom. "Na žalost, albanski lideri nisu uvek ispunjavali zahteve Saveta bezbednosti", izjavio je ovih dana ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov. Sem toga, istakao je šef ruskog MIP, neki predstavnici zapadnih zemalja pokušavali su da zažmure na to i nisu na vreme odvraćali Albance. "Poslednji događaji u Mitrovici potvrdili su našu bojazan i pokazali da je takvo povlađivanje Albancima da očisti pokrajinu od drugih nacionalnosti i štetno i opasno", kazao je Lavrov i dodao, da sada Rusija zahteva da se situacija vrati na osnovne odrednice sređivanja koje su fiksirane u Savetu bezbednosti UN.
Pošto se ne postiže mirni suživot etnosa na Kosovu, verovatno ima smisla prihvatiti predlog premijera Srbije Vojislava Kostunice o podeli Kosova na nacionalne kantone, to jest, da se prihvati shema koja je faktički primenjena u Bosni i Hercegovini, gde nakon vojnih dejstava početkom 90-ih godina srpsko i muslimansko stanovništvo živi odvojeno. Radi zavođenja reda na Kosovu je najzad potrebno na delu, a ne na rečima, razoružati OVK, pa ma pod kakvom se ona "firmom" skrivala. Neophodno je pozvati na odgovornost albanske "jastrebove", kao sto su Hašim Tači, bivši glavešina OVK, a sadašnji lider takozvane Demokratske partije Kosova. On je izvršio mnogobrojne zločine, a sada pravi politiku na Kosovu. Očigledno je da takva politika vodi samo u novo nasilje i u stanju je da na kraju krajeva eksplodira i čitav balkanski region. RIA Novosti
Autor je profesor, direktor Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka


http://www.danas.co.yu/


Yahoo! Groups Sponsor
ADVERTISEMENT
click here


Yahoo! Groups Links

Одговори путем е-поште