POZAR U HILANDARU
Protojerej dr Zarko Gavrilovic smatra da nam je unistenjem dve trecine manastirskog kompleksa naneta duhovna steta koja se nikakvim parama ne moze nadoknaditi:

PLASIM SE DA JE VATRA PODMETNUTA, KAO KADA SU IZGORELI SABORNA CRKVA U NISU I KONAK U VRANJU
@ Svetlana Vojinovic

       U velikom pozaru, prosle nedelje na Svetoj gori, unisteno je, prema jos nepotpunim podacima, vise od dve trecine manastirskog kompleksa Hilandara.
       Vatra je progutala srednjovekovnu crkvu pored pirga Svetog Save sa ikonostasom i freskama iz 17. i 18. veka, deo konaka iz 1821, obnovljeni Beli konak 1598. godine, a znatno su ostecene i gradjevine iz 12. veka.
        Iako jos nije utvrdjena tacna materijalna procena stete, pretpostavlja se da je za obnovu svete Lavre hilandarske potrebno vise od deset miliona evra.
       Iako protivpozarna sluzba tvrdi da je uzrok pozara zapaljeni dimnjak na igumaneriji, kontradiktorne informacije koje su se mogle cuti ovih dana od zvanicnih drzavnih i crkvenih organa Grcke i SCG, samo su jos vise pospesile sumnju, da se iza ove vatrene stihije mozda kriju i neki drugi motivi.
       Iz sata u sat stizale su razlicite informacije, da je uzrok pozara zapaljena grejalica, da je vatra prvo izbila iz sobe oca Mojsija, igumana Hilandara, koju je navodno on ukljucio, iako su neki monasi tvrdili da iguman uopste tada nije bio u manastiru, sto je kasnije i potvrdjeno. Zatim, da je uzrok nalozena pec, pa sve do vesti da je vatra krenula s dva razlicita mesta!
       - Prema mojim saznanjima mnoge stvari su tu cudne . I ako smem otvoreno da kazem, bojim se da je u pitanju zla namera. Nije iskljuceno ni da je pozar podmetnut. Zasto sumnjam? Mnogo se spekulisalo sa informacijama. Cak je bilo receno da se vatra pojavila u gostinskoj sobi. U to vreme u manstiru je bilo gostiju. Ali ono sto me je posebno zabrinulo, jeste vest da je pozar krenuo s dva razlicita mesta i da se toboze vatra s jedne strane zgrade, preko dvorista, prosirila u drugi deo. Bio sam na Hilandaru, i verujte, to je nemoguce - kaze za "Svedok" protojerej Zarko Gavrilovic.
       U manastiru se u trenutku pozara nalazilo oko tridesetak monaha i grupa gostiju.
       - Sasvim je moguce da je vatra mogla da se podmetne i iznutra i spolja. Prvo, ima puno onih koji su dosli u Hilandar, a nisu bili pravoslavci. Onda su se brzo docepali nekih polozaja. Bilo je i nekih afera. Najpoznatija je ona oko finansijskih zloupotreba. Ako su tako nesto mogli da urade, zasto ne bi i zapalili manstir?! Bez obzira sto na Hilandar ne moze da ode svako, znam da je sasvim moguce, jer sam vise puta bio tamo, da se i spolja organizuje ovako nesto. Bojim se samo da prava istina o uzroku pozara te noci ne ostane zauvek skrivena u pepelu i zgaristu onoga sto je zauvek unisteno na Svetoj gori.
       Gavrilovic smatra da je ovo velika tragedija za srpski narod:
       - Prosto kao da neka neprijateljska ruka ima nekog udela u svemu tome. U pitanju je duhovna steta koja se nikakvim parama ne moze nadoknaditi. Srpske svetinje su i ranije gorele ili su bile rusene. To se nazalost desilo nedavno i u Srbiji. Izgorela je Saborna crkva u Nisu. I paljevina konaka u Vranju je dosta sumnjiva. Licno mislim da su i ta dva pozara podmetnuta.
       I istrazivac Bojana Isakovic, cija je cela dokumentacija od 26 sanduka, o genocidu nad srpskim narodom, stradala prosle godine u pozaru u konaku u Vranju, smatra da razloga za sumnju oko Hilandara ipak ima.
       - Posle moje izlozbe o genocidu nad srpskim narodom tokom rata u bivsoj SFRJ "Crkve i zrtve", koja je 2003. skinuta iz Muzeja primenjene umetnosti, cela dokumentacija je sklonjena u Vranje, u konak Svetog Nikole. Cinjenica da je za to znalo samo dvoje-troje ljudi, govori o tome da se radilo o vrlo znacajnim dokumentima. Od svega posle tog pozara, nazalost, nista nije ostalo. Sve je izgorelo - objasnjava Bojana Isakovic.
       Ona potom kaze:
       - Fotografije i dokumenta bili su smesteni u potkrovlju gde su se i nalazile moje kancelarije. Prilikom pozara nisu stradali ni prizemlje ni prvi sprat, nego samo ovaj deo gde su bili moj kabinet i depo s dokumentacijom. Kada se posmatra slika konaka odozdo, uopste se ne vidi da je bilo pozara, a ako se gleda odozgo tacno se vidi sta je izgorelo. Moje iskustvo je tol iko strasno. Sigurna sam da su mnoge stvari namerno zapaljene, a sve cesce se desava da nam nesto izgori. Na Kosovu i u centralnoj Srbiji nestaju, a evo sada i u Hilandaru, najdragocenije stvari.
       Uzimajuci s dosta rezerve saopstenje grcke vatrogasne brigade, Bojana Isakovic dodaje:
       - Zamislite samo taj paradoks, uzrok pozara se saopstava samo na osnovu izvestaja lokalne vatrogasne sluzbe iz Poligirosa! Hilandar nije obicna zgrada. Za objekte od takvog znacaja nadlezne su specijalne sluzbe i strucnjaci. Pitam se jos kako je moguce da za nepunih 48 sati od pojave vatre i samo nekoliko sati od kada je ona ugasena, vec znamo sta je uzrok. Za pozar ovakvih razmera, odgovorno tvrdim, ne moze se tako brzo donositi sud, pa makar to bio i dimnjak kao se tvrdi.

OSAM CUDOTVORNIH IKONA
      Hilandar je izgradjen 1188. godine. Podigli su ga Sveti Sava i njegov otac sv. Simeon Mirotocivi.
      Hilandar je na srpsku drzavu i narod u odredjenim istorijskim periodima imao presudan znacaj.
      U hilandarskoj riznici, koja je, srecom, posle ovog pozara ostala neostecena, cuvaju se neprocenjive vrednosti. Cuveni portativni mozaik iz 12. veka, oltarske zavese - dar monahinje Jefimije, a na samom prestolu je cudotvorna ikona Presvete Bogorodice Trojerucice i jedan diptih iz 13. veka sa 24 minijature na pergamentu.
      Tu se nalazi i najveca zbirka mostiju svetitelja, cuvene srpske zbirke srednjovekovnih ikona, medju kojima je cak osam cudotvornih. Zatim i najveca srpska zbirka starih bakropisnih i bakroreznih ploca, kao i najvrednija kolekcija raznih bogosluzbenih predmeta, tekstila i svestenickih odezdi.
      Tokom osam vekova u Hilandaru je sakupljen i najveci diplomatar u zlatopecatnim poveljama, dragocenim pismima, tu je i najveca kolekcija bisera i keramike.
OD BUGARA GA OTKUPIO
KRALJ ALEKSANDAR

      Hilandar je u doba Nemanjica doziveo najveci uspeh. On je u odnosu na tadasnju Vizantiju predstavljao i znacajan politicki faktor.
      Drugi uspon, ne samo Hilandara, nego i celog srpskog monastva na Svetoj gori, kako se navodi u istorijskim spisima, desio se posle Kosovske bitke. U to vreme je pored "krcatog" Hilandara, kupljen i zapusteni grcki manastir Svetog Pavla, zatim obnovljen manastir Konstamonit. Tada nije bilo svetogorskog manastira, a da u njemu nije bilo Srba.
      U doba Turaka polozaj Hilandara se naglo pogorsao, cak je u jednom trenutku on pripadao Bugarima.
      Ipak, 1896. godine, zahvaljujuci novcanoj pomoci kralja Aleksandra Obrenovica, Hilandar je ponovo postao srpski.
TRECI VELIKI POZAR
      Ovo nije prvi veci pozar u Hilandaru. Prvi je bio 1722. godine, drugi 1896. i treci sada 2004, a bilo ih je i vise manjih.
      Legenda kaze, navode nasi istoricari, da je u jednoj vatrenoj stihiji, kada je gorela Sveta gora, prestona ikona Bogorodica, koju su monasi izneli isped Hilandara, spasla ovaj s rpski manastir od pozara, tako sto su plameni jezici - ustuknuli pred ikonom!



Одговори путем е-поште