| ï
Tekst koji sam uputio "Politici":
KONTINUITET
ZLOÄINA
("Umanjivanje srpskih Årtva.
ZaÅto se umanjuje broj stradalnih Srba u Drugom svetskom ratu",
26.3)
Svesno umanjivanje broja stradalnih Srba
u Drugom svetskom ratu mora da se nazove pravim imenom - da je reÄ o svesnom
sauÄesniÅtvu u neÄuvenom zloÄini koji je poÄinjen nad Srbima u toku Drugog
svetskog rata u NDH. Da takvi pokuÅaju uopÅte postoje najveÄu odgovornost snose
oni koji su bili duÅni, a nisu to uÄinili, da odmah po okonÄanju Drugog svetskog
rata pristupe utvrÄivanju taÄnog broja Årtava, imenom i prezimenom, svake Årtve
i okolnostima u kojima je Årtva postradala. Da je to uÄinjeno - osnovni
civilizacijski dug prema Årtvama - bilo bi dans manje onih koji svesno, iz
neÄasnih i monstruoznih razloga, negiraju ili umanjuju broj Årtava. Oni koji su
spreÄavali da se taj osnovni kulturni i civilizacijski dug prema nevinim Årtvama
obavi ne mogu izbeÄi istorijsku odgovornost, na Äelu sa Brozom. Jer, jasno je,
da je on hteo da se to obavi to bi itekako bilo obavljeno.
Zato posebno treba odati duÅno priznanje
onima koji su ipak pokuÅali da to kao ljudi obave. NaveÄÄu samo dva primera koji
su mi poznati; vertujem da ih je bilo viÅe ali su voÄenjem politike
zaborava gurnuti u stranu.
Prvi primer je knjiga Petra ZinaiÄa
"Genocid na Kordunu i okolici 1941-1945". Knjiga sadrÅi oko 30.000 imena
stradalih Srba Korduna i okoline u toku Drugog svetskog rata. Pored imena i
prezimena dati su i drugi relevantni podaci gde je to bilo moguÄe: starost
Årtve, okolnosti stradanja. U predgovoru pisac navodi: "Ovo je nepotpuna slika
onoga Åto se stvarno deÅavalo sa srpskim narodom na Kordunu i okolici. Popis
Årtava izvrÅen je 19 godine poslije zavrÅetka rata kada su sjeÄanja izblijedila
a mnoga imena Årtava zaboravljena. Po uputstvima za popis podatke o Årtvama
mogli su davati samo Älanovi uÅe porodice Årtava, a tamo gdje su Äitave porodice
zbrisane sa lica zemlje nije bilo uÅeg Älana da daje podatke. Zbog toga veliki
broj Årtava nije upisan". Da bi se shavtile razmere zloÄina poÄinjenog na
Kordunu treba imati u vidu da je pred rat na Kordunu Åivelo 91.385 Srba (sada ih
tamo praktiÄno nema).
Drugi primer je primer OpÅtine Dvora na
Uni koja je izdala publikaciju "Dvor na Uni" koja, izmeÄu ostalog, sadrÅi i
precizne podatke o stradanju srpskog naroda sa tog podruÅja u toku Drugog
svetskog rata. Tu nalazimo podatke da je od ukupno 2.196 postradalih Srba njih
1.430 ubijeno "na kuÄnom pragu", 586 odvedeno u logore u NDH i tamo ubijeno, a
180 umrlo od smrzavanja, gladi i tifusa.
Sve napred navedeno nam govori, izmeÄu
ostalog, da glavno stratiÅte Srba u NDH nije bio Jasenovac, nego "kuÄni prag",
to jest Srbi su uglavnom likvidirani na mestima gde su hvatani, ili u obliÅnjem
Åumarku ili jaruzi. Ovo posebno vredi za podruÄje Korduna - jedva da je poneko
odvoÄen tamo; verovatno je to ustaÅamo bio nepotreban napor. Zato je daleko
vaÅnije govoriti o ukupnom zloÄinu genocida nad srpskim narodom u NDH
nego nagaÄanja o broju Årtava u logoru Jasenovac, iako, naravne,
velika sramota pada na sve nas Åto ne znamo ni pribliÅno taÄan broj Årtava toga
logora pa neÄasni manipulatori tu Äinjenicu zloupotrebljavcaju.
Dr Milan Tepavac,
Beograd
|

