Bez kosovskog uglja uvozićemo struju
BEOGRAD - U tri kosmetska preduzeća Elektroprivrede Srbije, Površinskim kopovima, Termoelektranama Kosovo A i B i Elektrodistribuciji, formalno-pravno zaposleno je oko 7.000 radnika, od čega samo dve stotine zaista radi i to na distribuciji struje u srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji.
Pre 1999. godine bilo je oko 14.000 radnika EPS-a na Kosmetu, a te godine sa posla je proterano oko 8.000 radnika. Od pomenutih sedam hiljada, polovina živi na Kosmetu, a ostali su se preselili u Srbiju. Svi oni, uprkos preseljenju, primaju 60 odsto od plate, podaci su koji su se čuli juče na Okruglom stolu organizovanom pod nazivom "Tajne kosmetskih resursa".
|
U prodaju Obraćajući se članovima skupštinskog Odbora za industriju, Đorđević je najavio da će u 2004. godini biti nastavljena reorganizacija EPS-a, s akcentom na "neelektroprivredu", odnosno u delu uslužnih delatnosti, gde će jedan deo tih firmi ostati u njenom vlasništvu, a ostali će ići na slobodno tržište. i |
||||
- EPS u saradnji sa resornim Ministarstvom rudarstva i energetike priprema strategiju razvoja energetike u Srbiji. Tako ćemo jasno definisati stav EPS-a i Republike Srbije prema korišćenju prirodnih resursa na Kosovu i Metohiji. Značaj Kosmeta za EPS ne treba posebno objašnjavati - rekao je, učestvujući na Okruglom stolu, generalni direktor EPS-a Vladimir Đorđević i dodao da su se dosadašnji planovi EPS-a bazirali na korišćenju uglja sa Kosmeta.
Naime, na Kosovu i Metohiji postoje znatne rezerve ruda olova, cinka, hroma, boksita, ukrasnog kamena i drugih, a posebno mesto zauzima ugalj, čije su geološke rezerve izuzetno velike i kojima ne raspolaže nijedna evropska zemlja, naglasio je prof. dr Radomir Simić. Uporedne studije Rudarskog instituta iz Zemuna i Rudarsko-geološkog fakulteta dokazale su da se radi o rezervama uglja od oko 15 milijardi tona, kao i da postoje povoljni uslovi za njegovu profitabilnu eksploataciju i sagorevanje u termoelektranama.
- Aktuelno stanje u energetici Srbije, upućuje nas da se koncentrišemo na planove razvoja elektroenergetskih kapaciteta do 2020. kako ne bismo postali zavisni od uvoza struje, što bi, s obzirom na ogromne rezerve uglja, bilo neobjašnjivo - upozorio je Milorad Moračić, direktor Direkcije EPS-a za kosmetska preduzeća.
|
Dugovi, dugovi Poslovanje EPS-a opterećuje nasleđeni dug od oko 100 milijardi dinara (oko 1,4 milijardi evra), rekao je Đorđević, dodaojući da će ovo rukovodstvo pokušati da reprogramira taj dug. Potrošači sada duguju EPS-u oko 30 milijardi dinara, a procenat naplate od građana za utrošenu struju kreće se do 93 odsto i od privrede Srbije oko 65 odsto, istakao je on. Među najvećim dužnicima EPS-a su "Zorka" u Šapcu, "Ivo Lola Ribar" u Železniku, "Matroz" u Sremskoj Mitrovici, RTB - Bor (oko1,5 milijardi dinara) i "Viskoza" u Loznici, rekao je Đorđević juče članovima Odbora za industriju Skupštine Srbije. |
||||

