| Tigrovi i miševi nove Europe: | ||||
| Stanovnici 10 novih članica EU dosegnut će polovicu životnog standarda zapadnih susjeda tek za 50 godina | ||||
Globus istražuje: U čemu Hrvatska
zaostaje, a u čemu je bolja od gospodarskog prosjeka novih članica
Europske unije. Premda Hrvatska možda neće u EU ni 2007. godine, usporedna
analiza pokazuje kako se ne može reći da naša zemlja po gospodarskim
kriterijima drastično zaostaje za Poljskom, Češkom, Mađarskom, Slovačkom,
Maltom, Ciprom, Litvom, Latvijom, Estonijom i Slovenijom, zemljama što će
postati nove članice Europske unije 1. svibnja.
Ulaskom 10 novih zemalja u Europsku
uniju, što će 1. svibnja biti proslavljeno u Dublinu, glavnom gradu Irske,
proces ujedinjenja dosad podijeljenog kontinenta približava se samom
kraju. Republika Hrvatska, realno je očekivati, završit će pregovore o punopravnom članstvu do 2007. godine. Sada, kada je dobila pozitivan avis, Hrvatska očekuje političku odluku takozvanog Europskog vijeća u kojemu sjede šefovi država i vlada zemalja članica Unije. Pregovori bi mogli početi krajem ove ili početkom iduće godine, a do 2007. godine naša bi zemlja trebala biti spremna za članstvo. Prema većini gospodarskih pokazatelja, naša država ni u čemu ni sada ne zaostaje za novom europskom desetoricom. Po podacima iz Bruxellesa, sve europske kriterije trenutačno zadovoljavaju samo Estonija, Litva i Latvija. No, u Latviji je, naprimjer, prosječna plaća 200 eura, a cijene su znatno više nego u Hrvatskoj. U Rigi, glavnome gradu te zemlje, noću nema tople vode, a stvarna stopa nezaposlenosti, po neslužbenim podacima, prelazi 30 posto. Granicu deficita od 3 posto dramatično prelaze državni budžeti Češke, Malte, Mađarske, Cipra i Slovačke, inflacija je prevelika u Slovačkoj, Sloveniji, Mađarskoj i na Cipru... Ni jedna od novih članica EU nije znala ili stigla iskoristiti novac posebnih fondova namijenjen za proširenje. Neiskorišteno je ostalo čak 1,27 milijardi eura! Ni jedna od deset država koje će 1. svibnja ući u EU još nije prevela sve europske zakone na svoje nacionalne jezike, zbog čega će se njihovi sudovi naći u nezavidnoj situaciji. Neki europski zakoni mogli bi biti neprovedivi pred nacionalnim sudovima jer građani uvijek mogu reći da ih nisu razumjeli. Dakle, ni jedna država nije bila u stanju prevesti 85.000 stranica pravne stečevine EU. No, istovremeno, brojne analize pokazuju drastično hrvatsko zaostajanje za vodećim zemljama desetorice. Tako su stručnjaci bečkog konzultantskog ureda Economist Corporate Networka prije tri godine izračunali da bi Hrvatskoj, uz gospodarski rast kakav je bio 2000., trebale 22 godine da dostigne slovenski standard. Hrvatski je izvoz jadan. Mađarski izvoz danas iznosi gotovo 30 milijardi dolara, a hrvatski šest puta manje. Slovenija, Češka i Mađarska danas imaju veći bruto društveni proizvod nego što su ga imale Španjolska, Grčka i Portugal u trenutku pristupanja Uniji. U Hrvatskoj je BDP po stanovniku trenutačno samo 34 posto od prosjeka EU. Pa ipak, usporednom analizom najvažnijih gospodarskih pokazatelja može se doći do zaključka da Hrvatska ni u čemu bitno ne zaostaje za prosjekom nove europske desetorice. Izuzetak su izvoz, nezaposlenost i zaduženost hrvatskog kućanstva - jedna hrvatska obitelj duguje bankama više od 1600 eura, što je gotovo europski rekord. Pozitivni podaci nisu malobrojni. Hrvatska ima veći broj vozila na tisuću stanovnika od mnogih zemalja nove desetorice, što se često spominje kao jedan od neformalnih indikatora razvijenosti gospodarstva. Hrvatska je birokracija prespora i korumpirana, ali je, naprimjer, mnogo gora u Slovačkoj ili Poljskoj. Cijena rada u Hrvatskoj, upozoravaju dalje stručnjaci, gotovo je identična europskom prosjeku i znatno je viša nego u većini zemalja nove desetorice. Problem je, nažalost, u niskoj produktivnosti hrvatskog radnika. | ||||
Title: Message
http://www.globus.com.hr/Clanak.aspx?BrojID=51&ClanakID=922
