U seriji tužbi balkanskih država "svako protiv svih" odštetni zahtevi se mere u milijardama dolaraI sudije će da zaboli glavaHrvatska i BIH za sada odbijaju da povuku tužbe pred Međunarodnim sudom pravde protiv SRJ, tako da padaju u vodu predlozi iz Beograda da SCG u isto vreme povuče tužbu protiv NATOBEOGRAD - Prema spekulacijama koje su u više navrata stizale iz Hrvatske i BiH ukupna suma koju bi na ime ratne odštete trebalo da isplati SCG, ako izgubi sporove koji se protiv nje vode pred Međunarodnim sudom pravde, iznosi od 150 do 200 milijardi evra. Čista diplomatija Zagreb zvanično nikada nije izneo sumu koja stoji iza tužbe, a njihovi političari stalno ponavljaju da će sud, u slučaju da Hrvatska dobije proces koji vodi protiv SRJ, odlučivati i o pravnom leku, odnosno kazni. Hrvatski predsednik Stjepan Mesić svojevremeno je u jednom intervjuu procenio da je Hrvatska pretrpela ratnu štetu od 30 milijardi nemačkih maraka, odnosno 15 milijardi evra. Međutim, čim su ga mediji optužili da je prekoračio ovlašćenja i upleo se u nadležnosti hrvatske vlade, Mesić je izjavu brže-bolje ublažio. Posle je dugo objašnjavao da je to samo bio odgovor srpskom premijeru. Pokojni premijer Zoran Đinđić navodno je tada isprovocirao Mesića izjavom da Srbija potražuje 150 milijardi evra nadoknade za počinjenu ratnu štetu. U ovu debatu uključio se sada već bivši hrvatski premijer Ivica Račan samo da bi ponovio: "Hrvatska vlada neće se uključivati u javne rasprave o naknadi ratne štete SRJ prema Hrvatskoj, već će sačekati presudu Suda". Zagrebačka štampa objavila je da je u Memorijalu, optužnici Hrvatske protiv SRJ, "genocid iz formalnih razloga istaknut na prvo mesto, ali nije i jedina optužba na osnovu koje se može tražiti ratna odšteta". Odgovornost za žrtve Hrvatska tužba sadrži, podsetio je list, i tužbu za agresiju SRJ i Srbije na Hrvatsku, odgovornost za materijalne posledice te agresije, za 10.572 poginula lica, za 1.419 nestalih i za opljačkana kulturna dobra. Zahtev Sarajeva za naplatu ratne štete od SRJ daleko prelazilazi hrvatski. U slučaju da BiH dobije spor, visina odštetnog zahteva mogla bi biti između 150 i 300 milijardi dolara. Sarajevska štampa navodi da toliko iznosi cifra direktne i indirektne materijalne štete nastale zbog agresije i genocida koji je SRJ počinila u BiH. U tužbi koju je SRJ podnela pred istim Međunarodnim sudom pravde protiv nekih zemalja NATO koje su učestvovale u bombardovanju navodi se između ostalog da je NATO prekršio obavezu poštovanja "zabrane upotrebe sile protiv druge države" i "svesno uticao na pogoršanje životnih uslova s namerom da izazove fizičko uništenje jedne nacionalne grupe", što je zapravo definicija genocida. Stupajući na dužnost, šef diplomatije SCG Vuk Drašković izjavio je da bi sve tužbe pred Međunarodnim sudom pravde trebalo da budu povučene. Svojevrsno vansudsko poravnanje o kojem je govorio Drašković uključuje i NATO, a moglo bi da se realizuje kroz političke pregovore i dogovore. U tom procesu ustupke prave sve strane, a diktira ih najjača. Eksperti ovih dana upozoravaju da bi povlačenje tužbe SCG protiv NATO, sa pravničkog stanovišta, bio loš potez. Neće ni da čuju Mada je generalni sekretar NATO Jap de Hop Shefer nedavno izjavio da je povlačenje tužbi Hrvatske i BiH protiv SCG problem čije "rešenje treba tražiti na Balkanu", to nikako ne znači nezainteresovanost Alijanse, koja bi kroz taj proces mogla da se reši neugodne tužbe koju je protiv nje podnela SRJ. Iz Hrvatske i BiH za sada stižu aberi da o povlačenju tužbi nema govora. Hrvati i Bosanci znaju da SCG nema para ali da bi, hipotetički, odštetu mogla da plaća koncesijama nad rudnicima, elektroenergetskim sistemima, odnosno javnim dobrima. Olakšavajuća okolnost za SCG u ovim teškim procesima trenutno je samo pravilo koje važi u međunarodnim odnosima da pored kazne mora da postoji i neka vrsta pomoći za izmenjeno ponašanje. D. Đ. |
||
Glas
javnosti,
Cetvrtak, 5. avgust, 2004.
Politika: