Glas javnosti,
 
Sreda, 11.avgust, 2004.
 
Tema:
 

U Osojane se za tri godine vratilo 350 Srba, a sve veći broj dece i mladih garant su boljeg �ivota

Selo vaskrslo iz pepela

U najvećem povratničkom mestu na Kosmetu izgrađeno 150 kuća, imaju �kolu, crkvu, ambulantu, po dve prodavnice i kafane, ali im smeta nezaposlenost i besparica

OSOJANE - Na Dan svetih Makaveja, 8. avgusta 2001. godine, na zgari�ta u Osojanu (op�tina Istok) vratilo se 53 Srba, re�enih da iz pepela podignu svoje kuće i ostanu u zavičaju. Tri godine posle, Osojane �ivi novi �ivot. Zahvaljujući nemačkoj nevladinoj organizaciji THNj i Koordinacionom centru za Kosovo i Metohiju izgrađeno je 150 kuća i vratilo se 350 Srba, među kojima većinu čine mladi. Ovo je najveće povratničko selo na Kosmetu od dolaska međunarodne mirovne misije.

Uskoro nova crkva

Ovogodi�nji Dan svetih Makaveja obele�en je skupom svih �itelja Osojana, koji su slavili u holu obnovljene O� "Rado� To�ić", a ni gosti nisu izostali. Do�ao je vladika Ra�ko-prizrenski Artemije sa monasima sa Kosmeta, član Koalicije "Povratak" Oliver Ivanović i nekoliko srpskih novinara.

- Uz blagoslov Bo�ji, svojim trudom, verom i hrabro�ću Srbi iz Osojana obnovili su svoje domove i selo koje je vaskrslo iz pepela - rekao je vladika lipljanski Teodosije i najavio da će ove godine biti osve�tana nova crkva posvećena svetom Arhangelu Gavrilu, čime će sada bogomolja dobiti i du�u.

Jedan od predstavnika sela, Sreten Đurić, ka�e da je �kola pre tri godine počela da radi sa �est đaka, a danas ih je 46. Tu je seoska ambulanta sa jednim lekarom, četiri medicinske i dve patrona�ne sestre. Radi i zadruga, a ovog leta po�njeveno je 50 hektara pod p�enicom. Kukuruz je dobro rodio, a i u ba�tama rađa sve �to se zasadi. Plodna metohijska zemlja i obilje vode bogatim rodom vraćaju trud koji su domaćini iz Osojana u nju ulo�ili. I stočni fond se stalno uvećava, mehanizacije ima dovoljno, ka�e Sreten.

Zahvaljujući Vladi Republike Srbije i Koordinacionom centru, �itelji Osojana dobili su kombajn, dva traktora i priključne ma�ine. Otvorene su i dve prodavnice i dve kafane, a dva puta nedeljno uz pratnju �panskih vojnika iz sastava Kfora saobraća konvoj do Kosovske Mitrovice.

Deca najveće blago

Deca su najveće blago Osojana, garant bolje budućnosti. Ima ih u ovom letnjem periodu do 150, jer srednjo�kolci dođu kod roditelja. Biće tako dok se i ovde ne otvori neka srednja �kola. Dodu�e, pro�le godine Gimnazija iz Gora�devca otvorila je ovde istureno odeljenje, ali se upisalo samo pet đaka. Osam svr�enih osnovaca iz Osojana upisalo se ove godine u srednje stručne �kole u Kosovskoj Mitrovici. Stanoje Ostojić, direktor O� "Rado� To�ić", ka�e da će od naredne �kolske godine u Osojanu biti otvorena ekonomska �kola, a onda će biti jo� vi�e dece.

Sreten Đurić je otvorio mini-pekaru zahvaljujući kreditu koji je dobio od jedne nemačke organizacije. Pekara podmiruje potrebe �itelja ovog sela. I tu onda započinje priča o problemima, a to su nezaposlenost i besparica. Na nedostatak slobode kretanja kao da su navikli, a �to se bezbednosti tiče ovde nije bilo incidenata, čak ni tokom martovskog talasa nasilja.

Srbi iz Osojana ka�u da su neophodni manji proizvodni pogoni, kako bi mladi ovde trajno ostali.
- Kada smo se vratili, pre tri godine, mislili smo da će svi na�i problemi biti re�eni samo ako obnovimo kuće. Ali, kada se to dogodilo, shvatili smo da od nečega treba �iveti. Posla nema a iz sela mo�emo samo uz pratnju �panskih vojnika, koji su od prvog dana izuzetno korektni, ali je za �ivot potrebno mnogo vi�e - rekla nam je Manja Milovanović.

Kao primer drugim selima

I dok su stariji pričali o svakodnevnom �ivotu, deca su u učionici na spratu slavila Dan svetih Makaveja.
- Ovde nam je super, ka�u i raduju se �to su zajedno sa roditeljima, na svojoj zemlji i u svojim kućama. Na sportskom terenu pored �kole grupa dečaka igrala je fudbal pod budnim okom �panskih vojnika.

Na kraju priče pridru�ujemo se rečima vladike lipljanskog Teodosija, koji je Osojanima rekao: "Ako bi Bog dao da se ova slava slavi i naredne godine u većem izobilju i radosti i u većem broju. Neka bi Bog dao da i ostala sela o�ive, da poka�emo da je na�e srpsko srce neuni�tivo, jer mi imamo ovde svoje korene i pretke koji su vekovima opstajali. Neka Gospod Bog podari sve �to nam je potrebno u slavu njegovu i na korist ljudi ovoga mesta".

Mali Mihajlo To�ić prvi "ilegalac"

Uz pomoć jednog �panskog majora, koji je prećutao prestup pred predstavnicima UNHCR-a, stigao je 1. septembra 2001. godine u Osojane trogodi�nji Mihajlo To�ić da bude sa svojim roditeljima. Prvo dete u Osojanu predstavljalo je veliku radost za srpske povratnike. Činovnici UNHCR-a tra�ili su da se mali Mihajlo vrati u Beograd. Bio je to, ka�u, u istoriji UNHCR-a prvi slučaj da ova organizacija zahteva razdvajanje dece od roditelja, �to je suprotno njihovom načelu.
Mihajlo je ostao, a u januaru 2002. godine stiglo je jo� �estoro dece. Odlučili su da ostanu po cenu da ne idu u �kolu. Odlučnost dece i njihovih roditelja se isplatila. Otvorena je �kola u kontejneru, a onda se krenulo sa obnavljanjem zapaljene �kolske zgrade.

N. Smikić


Одговори путем е-поште