http://www.patriotmagazin.com/media/007.htm
PATRIOT (Republika Srpska)
BROJ 130
16. 08. 2004.
Ekshumacija u Sijekovcu
Žrtve rata – sredstvo za manipulacije
Mi iz Federalne komisije za traženje nestalih osoba sve vrijeme smo tvrdili
da, prema izjavi ljudi koji su nam pokazali grobnicu (a to su ljudi iz reda
i srpskog i hrvatskog i bošnjackog naroda), u toj grobnici leže posmrtni
ostaci žrtava rata iz sva tri naroda a vjerojatno ima i pripadnika Roma.
Slažem se da je velika zagonetka to što je u grobnici pronaden toliki broj
djece. Mi nemamo toliko puno traganja za nestalom djecom na tom podrucju i o
tome sada posljednju rijec treba da daju istražni organi
piše: Mirjana Miljanovic
Ekshumacija koju je proteklih dana u Sijekovcu, mjestu u opštini Srpski
Brod, vršio ekspertski tim Kantonalnog tužilaštva iz Zenice i Federalne
komisije za nestala lica, na cijem je celu bila tužilac Enisa Adrovic,
završena je u prošlu srijedu. Ekshumacija je trajala 15 radnih dana.
Zapoceta je 8. jula, imala je dva prekida, a završena je 11. avgusta. Ukupno
je ekshumirano 59 posmrtnih ostataka žrtava rata, od cega osamnaestoro
djece. Nakon završene ekshumacije tijela žrtava smještena su u Gradskom
groblju u Visokom. U Visokom ce biti izvršena i sudsko-medicinska ekspertiza
i obdukcija tijela, a identitet žrtava ce se utvrditi putem DNK metode.
O identitetu žrtava, kao i okolnostima njihovog stradanja zasada se ne može
ništa konkretno reci. Ali, iako se još uvijek ne zna ko su žrtve ekshumirane
iz sijekovacke grobnice "Mezar S", o njihovom identitetu se proteklih dana
mnogo govorilo. I nije se pricalo samo o tome. Cak i više nego o strašnom
zlocinu nad djecom koji je grobnica otkrila, u medijima se žucno
raspravljalo o tome ko je kriv što ekshumaciju nije vršila Kancelarija za
traženje nestalih i zarobljenih lica Republike Srpske umjesto Federalne
komisije. Kancelarija je morala podnijeti zahtjev za ekshumaciju jer su,
smatraju mnogi, žrtve otkrivene u masovnoj grobnici "Mezar S" srpske
nacionalnosti.
Optužbe
Clanovi Saveza udruženja za traženje nestalih, koji tvrde da su u ovoj
masovnoj grobnici bili zakopani Srbi, optužuju direktora Republicke
kancelarije za traženje nestalih Aleksandra Radetu što nije odmah nakon što
je primio akt Udruženja za traženje nestalih "92" iz Srpskog Broda u kojem
su bile navedene lokacije mogucih masovnih grobnica pristupio provjeri ovih
informacija i podnio zahtjev za ekshumaciju. Clanovi Saveza zbog toga su
zatražili od direktora Kancelarije da podnese ostavku. Radeta, s druge
strane, kaže da je cim je, 30. juna, u Kancelariju stigao akt iz Udruženja,
"taj dopis stavljen na sto clanu Kancelarije za traženje nestalih Goranu
Krcmaru kako bi on na licu mjesta izvršio provjere i utvrdio da li se na
navedenoj lokaciji zaista nalaze masovne grobnice, pa da se nakon toga
izvrši ekshumacija". Krcmar, medutim, istice da o aktu ništa nije znao do 6.
jula, kada je Federalna komisija najavila da ce zapoceti sa ekshumacijom.
Ovo je prva nerazjašnjena situacija za koju nismo mogli dobiti objašnjenje u
Republickoj kancelariji za traženje nestalih. Sigurno je samo to da Goran
Krcmar nije bio na mjestu ekshumacije dok nju nije pocela raditi Federalna
komisija.
O "spornom dopisu" vodile su se mnoge polemike. "Spekulacije su se pojavile
oko toga da li smo mi primili ovaj akt ili nismo. Ovaj akt jesmo primili,
ali akt koji je isto ovo udruženje napisalo 1. 7. ove godine, a koji govori
o još dvije lokacije takode na podrucju Broda, mi nikad nismo primili. Ovu
drugu informaciju sam 9. 8. dobio od Gorana Krcmara, koji ju je, navodno,
dan-dva prije toga dobio od clanova Federalne komisije", rekao je direktor
Kancelarije.
Ubrzo nakon što su zapoceli radovi, istice on, ekshumacija je prekinuta zbog
toga što se naišlo na tijela djece pa se posumnjalo da su žrtve Srbi iz
susjedne Hrvatske. "Dan nakon prekida radova potpisao sam nalog Goranu
Krcmaru da ide u Brod i da ispita o cemu se radi. Isto tako sam potpisao
nalog da ide u Brod 13. i 14. 7. da bi izvršio provjere na navedenim
lokacijama. Sredinom mjeseca sam otišao na godišnji odmor, tako da o daljim
dešavanjima radu nisam bio upoznat. Niko me nije zvao, niti me je pitao za
savjet (telefon mi je bio neprestano ukljucen), a nisam bio u prilici da
citam štampu iz RS jer sam na odmoru bio u Hrvatskoj. Kad sam se vratio,
vidio sam da me Savez udruženja napada zbog toga što sam, kako oni kažu,
izvršio odredene propuste na ekshumaciji u Sijekovcu. Napadaju me da sam
izvršio propuste u radu za vrijeme koje uopšte nisam bio tu, a lica koja su
bila tu i koja su mogla raditi izigravaju dušebrižnike i zaštitnike srpskih
interesa", rekao je Radeta. On istice da optužbe kako nije zaštitio srpske
žrtve nisu utemeljene: "Kancelarija za pronalaženje nestalih zainteresovana
je za pronalaženje svakog lica sa naše liste traženja i raspolažemo sa
dovoljno sredstava da bismo mogli vršiti ekshumacije. Nisu tacne informacije
da smo lokaciju ustupili Federalnoj komisiji jer nemamo para. Vlada je
obezbijedila dovoljno sredstava za ove poslove i to nije problem." On je još
za naš list kazao i to da smatra da su clanovi Udruženja za traženje
nestalih "92" u dopisu koji su poslali Medunarodnom komitetu za traženje
nestalih (ICPM), Federalnoj komisiji i Kancelariji iz RS morali navesti da
smatraju da su žrtve pokopane u masovnoj grobnici "Mezar S" Srbi. Radeta
takode naglašava da mu nije jasno zbog cega je Udruženje informaciju
proslijedilo i Federalnoj komisiji ako su mislili da su to srpske žrtve.
Osim što je bio podvrgnut kritikama Saveza udruženja, direktora Kancelarije
u medijima je prozivao i Goran Krcmar. Krcmar je tako nedavno izjavio da
Radeta tajno pregovara sa predstavnicima Federacije o formiranju Instituta
za traženje nestalih BiH. Radeta smatra da je i ovo neutemeljena tvrdnja.
"Odlukom Predsjedništva BiH odredeno je da se formira Institut za traženje
nestalih BiH. Trenutno je u pripremi protokol o saradnji sa Medunarodnom
komisijom za nestale da se osnuje Institut za nestale na nivou BiH. U timu
za pregovore su predstavnik Vlade RS, Vlade FBiH, tri predstavnika
Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, predstavnik Distrikta Brcko i
Medunarodne komisije za nestale. Kao posmatraci se pojavljuju predstavnik
MKCK, predsjednik i potpredsjednik Federalne komisije i direktor Kancelarije
RS. Sasvim je logicno da mi dogovaramo kako ce taj institut funkcionisati u
buducnosti da bismo zaštitili interese srpske strane, kao i obratno.
Spekulacije da mi tajno pregovaramo o Institutu postoje i zbog toga što se
neka lica boje, pošto nemaju odredenih kvalifikacija, da prilikom formiranja
tog instituta oni nece biti angažovani jer ce se možda za njihova mjesta
tražiti završen fakultet. Možda je Goran Krcmar smatrao da postoji mogucnost
da on ne bude u tom institutu, a evo vec dugi niz godina radi u Kancelariji
pa se prepao za svoje radno mjesto. Ovom pricom dodvorava se Savezu
udruženja da oni predlože da on obavezno mora ostati da radi", rekao je
Radeta.
Krcmar nam u razgovoru za Patriot nije potvrdio da je iznosio zamjerke na
rad direktora Radete: "Ne mogu reci da sam kritikovao rad direktora
Kancelarije iz RS. Mislim da postoji odredena neuvezanost u našem radu, u
koordinacijama nas na terenu i direktora Kancelarije."
U Kancelariji za traženje nestalih RS, osim što optužuju jedni druge za
(ne)rad, imaju zamjerke i na rad Federalne komisije. U Republickoj
kancelariji kažu da su clanovi Federalne komisije bili obavezni, cim su
uvidjeli da se u grobnici nalazi veliki broj djece, obavijestiti hrvatski
Ured za traženje nestalih osoba i Kancelariju za traženje nestalih Savjeta
ministara Srbije i Crne Gore da u svojstvu posmatraca ucestvuju u
ekshumaciji. Nijedna komisija za traženje nestalih iz BiH, isticu oni, nema
na svom popisu nestalih na tom podrucju toliki broj djece.
Kad se vidjelo da su u grobnici posmrtni ostaci djece, misle mnogi, logicno
je bilo zakljuciti da su žrtve Srbi iz Hrvatske jer se u blizini mjesta ove
masovne grobnice nalazi skelski prelaz koji povezuje BiH i Hrvatsku, a u
vrijeme nastanka grobnice (1992. godina) snage hrvatske vojske kontrolisale
su ovo podrucje.
Vukovar
Direktor Kancelarije za traženje nestalih i zarobljenih lica RS kaže da
Kancelarija nema utemeljenih cinjenica na osnovu kojih se pretpostavlja da
su žrtve Srbi iz Hrvatske, iz Vukovara. "Oni koji su ovo pretpostavili pošli
su od cinjenice da na podrucju BiH s tog terena nema nestale djece", rekao
je on.
Marko Jurišic, predsjedavajuci Federalne komisije za traženje nestalih,
napominje pak da je bilo jako puno spekulacija i pisanja po medijima o
identitetu ovih žrtava rata. "Prvo su nam djelatnici Okružnog tužilaštva iz
Doboja i pojedini djelatnici Kancelarije za traženje nestalih i zarobljenih
lica RS govorili da se radi o grobnici iz turskoga perioda, pa su onda
govorili da je rijec samo o Bošnjacima, da tu nema pripadnika ostalih
naroda, da bi onda rekli da se radi o gradanima Republike Hrvatske. Govorili
su da je rijec o djeci iz Vukovara, pa da je rijec o djeci iz Podravske
Slatine... Cak su predstavnici tužiteljstva iz Doboja i pojedini djelatnici
Kancelarije za traženje nestalih iz Banjaluke išli u medije i decidirano
tvrdili da se radi o gradanima iz Hrvatske koji su dovezeni u Sijekovac
1992. godine a da pri tome nisu pružili niti jedan relevantan podatak, niti
jednu relevantnu cinjenicu za te tvrdnje. To su, zapravo, bila obicna
naklapanja bez ikakvih konkretnih dokaza", rekao je on za Patriot .
Jurišic kaže da u Federalnoj komisiji postoje saznanja koja upucuju na to da
su zlocini nad ovim žrtvama uradeni na pocetku '92. godine, negdje od treceg
do petog mjeseca. "Sijekovac je tada imao naziv 'davolji trougao'.
Sijekovcem su harale paravojne skupine. To su bili odmetnuti kriminalci iz
reda sva tri naroda, koji su pljackali ljude, vršili raznorazne zlocine.
Vukovar je u to vrijeme bio u rukama srpskih snaga i nelogicno je da bi se u
to vrijeme ta tijela mogla dovesti u Sijekovac", kaže Jurišic. Prema
njegovim rijecima, Hrvatsko vijece odbrane nije imalo kontrolu nad
Sijekovcem, vec je bilo u Brodu i Derventi i na prilazima Sijekovcu. "Mi iz
Federalne komisije za traženje nestalih osoba smo sve vrijeme smo tvrdili
da, prema izjavi ljudi koji su nam pokazali grobnicu (a to su ljudi iz reda
i srpskog i hrvatskog i bošnjackog naroda), u toj grobnici leže posmrtni
ostaci žrtava rata iz sva tri naroda, a vjerojatno ima i Roma. Slažem se da
je velika zagonetka to što je u grobnici pronaden toliki broj djece. Mi
nemamo toliko puno traganja za nestalom djecom na tom podrucju i o tome sada
posljednju rijec treba da daju istražni organi. To može ukazivati na više
slucajeva i da se možda radi o sekundarnoj grobnici (iako su u ovom slucaju
arheolozi koji rade za Medunarodnu komisiju za nestale osobe utvrdili da je
to primarna grobnica a ne sekundarna)", rekao je on.
Goran Krcmar, clan Kancelarije iz RS koji je bio na mjestu ekshumacije, kaže
za naš list da je tim iz RS, odmah nakon što se posumnjalo da su pronadena
djeca iz Vukovara, kontaktirao sa predstavnicima
Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas", od kojih su i dobili
"odredene informacije da oni potražuju nestalu djecu na prostoru Vukovara".
Ovu informaciju opovrgava direktor "Veritasa" Savo Štrbac. "Ja sam
demantovao glasine da 'Veritas' posjeduje podatke da su žrtve pronadene u
grobnici u Sijekovcu nestala srpska djeca iz Vukovara. To je necija pogrešna
interpretacija. 'Veritas' nema u svojoj evidenciji toliki broj djece koja se
vode medu nestalima ni iz jednog podrucja Hrvatske, pa ni sa podrucja
Vukovara. Mi na evidenciji trenutno imamo ukupno 26-oro djece, maloljetnika
do 18. godine, koje vodimo kao nestale u cijelom ratnom periodu racunajuci i
'Bljesak' i 'Oluju'. Medu njima je i jedan broj djece sa podrucja Vukovara.
Ne možemo potvrditi ovu informaciju, koja se neoprezno i neodgovorno
pojavila sa necije strane, a ne naše, u medijima", kaže Štrbac za naš list.
Marko Jurišic, medutim, kaže da je Savo Štrbac "jedan dan bio na ekshumaciji
i eksplicitno tvrdio da se radi o djeci iz Vukovara koja su tu dovezena '92.
godine a da nam nije pružio niti jednu relevantnu informaciju da potkrijepi
tu svoju tvrdnju, niti spisak imena, niti bilo koji trag koji bi mogao
uputiti na to".
S druge strane, direktor "Veritasa" tvrdi da Jurišic ne govori istinu.
"Nisam bio u Sijekovcu. Bio je Milorad Pribicevic iz kancelarije 'Veritasa'
u Banjaluci u petak 6. avgusta, nakon, normalno, konsultacija sa mnom. Ja
nisam. Ne znam što bih to tajio ili lagao. Pribicevic, koliko je meni
prenio, nije tvrdio da su djeca iz Vukovara, nego je upravo on tužiteljici
predao 'Veritasov' spisak imena 26-oro djece do 18 godina koje mi vodimo na
svom spisku nestalih. Na tom spisku se dvoje maloljetnika iz Vukovara i
jedno iz istocne Slavonije vode da su nestali. Prema tome, kako sam mogao
davati spisak i tvrditi nešto što je u suprotnosti sa tim spiskom", istice
Štrbac.
Patriot je kontaktirao i sa Miloradom Pribicevicem, koji je u potpunosti
potvrdio Štrpceve navode.
Proceduralna greška
Aleksandar Radeta smatra da je prilikom ekshumacije Federalna komisija ipak
napravila proceduralnu grešku. "Oni koji su zakazali ekshumaciju, kada su
ustanovili da se u grobnici nalazi dosta djece, da se pretpostavlja da
tijela nisu sa podrucja BiH, trebali su prekinuti ekshumaciju i pozvati kao
monitore predstavnike Hrvatske i SiCG, na cijoj se listi možda nalazi
odredeni broj djece pa su to možda njihova potraživanja", kaže on.
U junu ove godine, istice Radeta, Kancelarija iz RS, Federalna komisija,
Ured za zatocene i nestale R Hrvatske i Komisija Savjeta ministara SiCG u
organizaciji Medunarodnog komiteta Crvenog krsta potpisali su u Neumu
sporazum o monitoringu. Prema tom sporazumu, ako prilikom rada na
ekshumaciji bilo koja komisija za nestale na osnovu cinjenica posumnja da se
u masovnoj grobnici nalaze državljani druge države, obavezna je kao monitore
pozvati predstavnike druge države.
"To što Federalna komisija nije pozvala ostale komisije za traženje nestalih
da prisustvuju ekshumaciji u Sijekovcu, usporice proces saradnje na traženju
nestalih na citavom prostoru. Izgubice se povjerenje. Ne znam, možda oni
nisu pozvali ostale da vrše monitoring zbog toga što možda imaju saznanja da
su žrtve Bošnjaci ili Hrvati. Ako je tako, oni su osnovano nastavili da vrše
ekshumaciju kao što su i zapoceli. Ja ne znam kojim oni podacima raspolažu",
rekao je Radeta.
"Komisije za traženje nestalih iz BiH, RH i državne zajednice SiCG imaju
potpisane odredene sporazume i protokole koji precizno razrješavaju stvari
kada su u pitanju gradani iz druge države. Konkretno u ovom slucaju, da smo
mi imali indicije ili bilo koje relevantne informacije da se radi o
gradanima iz Vukovara ili iz R Hrvatske, mi bismo u tom slucaju bili dužni
da izvijestimo g. Grujica i njegov Ured za zatocene i nestale osobe i onda
bi oni bili na toj ekshumaciji u svojstvu monitoringa. To znaci da oni
uzimaju uzorak za DNK analizu i nose u Zagreb (ili Beograd ako su gradani
SiCG u pitanju) na ispitivanje", rekao je Jurišic napominjuci da takvih
indicija nije bilo.
Bilo kako bilo, iz svega onoga što se dešavalo u Sijekovcu i okolini, ipak
je najpametnije zakljuciti da treba sacekati rezultate DNK analize kako bi
ova strašna zagonetka bila riješena, jer na ono najvažnije pitanje ko su
žrtve iz masovne grobnice u Sijekovcu još niko, ocito je, sa sigurnošcu ne
može odgovoriti.
S ovim su, naposljetku, saglasni i svi akteri ove price. Oni i pozivaju sve
gradane Srpskog Broda i šireg podrucja Posavine koji nisu dali uzorke za DNK
analizu a tragaju za svojim najmilijima da to ucine da bi se što prije moglo
pristupiti identifikaciji žrtava.
________________________________
Karan: Treba sacekati rezultate DNK analize
Tijela pronadena u masovnoj grobnici "Mezar S" bice identifikovana putem DNK
analize. Na koji se nacin odvija taj proces, za Patriot objašnjava dr Željko
Karan, vještak sudske medicine iz Banjaluke:
"Postoje tri DNK laboratorije u BiH. Kod njih dolaze uzorci koji su
obilježeni šiframa jer svaki uzorak, i krvni i koštani, koji treba da se
analizira dobiva bar-kod i poslije toga se distribuira po laboratorijama.
Nakon toga svaka laboratorija dobije uzorak sa bar-kodom i nema ideju koji
je to uzorak, s koje je on strane, sa kog lokaliteta ili bilo šta drugo.
Prvo se radi ekstrakcija DNK pa onda amplifikacija. Nakon ovoga izvlaci se
DNK profil iz tog uzorka. Tako dobiveni DNK profili su zapravo sekvence
numerickih parametara, odnosno nizovi brojeva, koji su vrlo jednostavni za
dalju racunarsku obradu. Potom, svi ti numericki podaci idu u centralni
racunar na tzv. Meciranje, gdje racunar poredi uzorke krvi i DNK profile.
Tek kad se utvrdi poklapanje – da se odredeni uzorak krvi poklapa sa nekim
od DNK profila, onda se otvaraju bar-kodovi, odnosno šifre, i vidi se da se,
recimo, krv od odredene osobe poklopila sa koštanim uzorkom pod odredenom
šifrom, koji je izvaden sa odredenog lokaliteta. Nakon toga se generiše
izvještaj, gdje se kaže da je DNK metodom utvrden identitet tacno odredene
osobe.
Nema pravila koliko taj proces traje. Može trajati od nekoliko nedjelja pa
do nekoliko mjeseci. Pravilo je da pravila nema. Jer, postoji jako puno i
koštanih i krvnih uzoraka koji cekaju analizu. Takode se može desiti da je
uzorak iz nekih razloga loš, u smislu da je kontaminiran, da je degradirana
DNK molekula..., pa da ekstrakcija DNK ne uspije, da amplifikacija ne
uspije, da se dobije djelimican profil a ne potpun. Ako dode do toga, onda
se kasnije rade ponovne analize ponovne ekstrakcije...
Dakle, prica je mnogo komplikovanija nego što javnost zna i nego što javnost
misli. Medutim, dobra stvar u svemu tome je što je ta analiza jako tacna.
Može se smatrati potpuno pouzdanom. Zato u ovom slucaju treba vidjeti i
sacekati rezultate analize. Ne treba sumnjati na mogucnosti manipulacija ili
bilo cega. Može se desiti da se tu radi o Srbima iz Hrvatske, ali moj stav i
stav sviju koji regularno razmišljaju jeste – polako. Dok ne dodu oficijelni
rezultati, sve ovo nije sigurno. Treba biti jako, jako oprezan."
Srpska Informativna Mreza
[EMAIL PROTECTED]
http://www.antic.org/
