U DALEKI KOSMOS POMOCU ATOMSKOG MOTORA 27.3.2005.
19:19
 
 U DALEKI KOSMOS POMOCU ATOMSKOG MOTORA A.Kisljakov, politicki komentator RIA 
âNovostiâ (Moskva, RIA âNovostiâ) 

Rusija je spremna za pokoravanje dalekog kosmosa, i to u pravom smislu te reci. 
Naime, Rusija vec danas moze ponuditi kao svoj doprinos pokoravanju dubine 
vasione sopstvene razrade u oblasti perspektivne izgradnje raketnih motora. U 
tome Moskva vidi i glavni znacaj medjunarodnih sporazuma koje su krajem marta u 
SAD odobrili 21 zemlja i 15 medjunarodnih organizacija. Razmatrani su 
razradjeni na nivou nacionalnih kosmickih agencija predlozi za interplanetarne 
letove. Rezultat diskusija bice fiksiran odgovoarajucim dokumentom do avgusta 
ove godine. Kako je pocetkom marta na moskovskoj medjunarodnoj konferenciji 
âNuklearna energetika u kosmosu â 2005â izjavio potpredsdenik Ruskog 
naucnog centra âInstitut Kurccatovâ, akademik Nikolaj Ponomarjov-Stepnoj, 
âRusija nudi ucesnicima projekta leta na Mars da iskoristi ruske razrade 
nuklearnih motora i nuklearnih uredjajaâ. âUkoliko sada donesemo odluku na 
medjunarodnom novu i zapocnemo radove, - smatra glavni konstruktor!
  Naucno-istrazivackog instituta âDolezzalâ Vladimir Smetanjikov, - mi do 
2017. godine mozemo napraviti takav motor i takav uredjaj i uputiti pilotiranu 
misiju na Marsâ. Po misljenju Ponomarjova-Stepnog, danas u svetu postoji 
shvatanje da se dalji pilotirani letovi ne mogu ostvariti bez nuklearnih 
motornih uredjaja. Pri tom se nuklearni motori mogu koristiti kako da 
izvodjenje kosmickih brodova na orbite, tako i za njihovo energosnabdevanje. 
Treba istaci, da je u principu prvi domaci nuklearni raketni motor bio 
napravljen jos 1981. godine u Naucno-proizvodnim udruzenju âEnergomassâ. 
Ostalo je jedino da se on isproba u kompleksu. Slicni radovi su vrseni i u SAD, 
ali tamo nisu uspeli da stvar privedu cak ni do minimalnih demonstracionih 
proba. Koriscenje nuklearne energije u raketnim motorima teorijski nije nesto 
novo. Podmoskovski Naucno-istrazivaci institut kosmickih sistema radi na 
stvaranju takozvanog vecitog motora, koji se moze koristiti i u kosmosu, i na 
zemlj!
 i. âU institutu vec nekoliko godina rade na motoru bez izbac!
 ivanja r
eaktivne maseâ â izjavio je sredinom marta direktor tog instituta Valerij 
Menjssikov. âKretanje aparata obavlja se pomocu kretanja unutar istog tecnog 
ili cvrstog radnog tela po odredjenoj trajektoriji koje po obliku podseca na 
tornado. Pri tom se u dobijenom efektu kretanja mi suocavamo sa nepoznatom 
pojavom interakcije radnog tela sa poljima, cija priroda je malo proucena, kao, 
na primer, gravitacionim poljemâ â pojasnjava Menjsikov. Takav motor moze 
da radi najmanje 15 godina, tvrde njegovi tvorci, a maksimalan broj 
ukljucivanja je oko 300 hiljada. Za napajanje motora koristi se energija 
solarnih baterija. Po misljenju podmoskovskih naucnika, motor se moze koristiti 
ne samo za upravljanje i korekciju orbita kosmickih aparata i orbitalnih 
kompleksa, nego i u vazdusnom i kopnenom saobracaju. Medjutim prilikom 
dugotrajnog kosmickog leta nije dovoljno imati samo pouzdan motor. Najvecu 
opasnost po posadu interplanetarnog broda predstavlja radijacija. S tim u vezi 
u r!
 uskom Institutu za medicinsko-bioloske probleme izvrsen je specijalni 
eksperiment, ciji rezultati ce pomoci naucnicima da posadu buducih pilotiranih 
ekspedicija u daleki kosmos zastite od radijacije. Prema saopstenju sefa 
odelenja tog instituta Vladislava Petrova, âove godine mi planiramo da 
pocnemo eksperiment na Medjunarodnoj kosmickoj stanici o proucavanju uticaja na 
covekov organizam takozvanog sekundarnog zracenja, kome mogu biti podvrgnuti 
ucesnici interplanetarnih letova, na primer, na Marsâ. Naucnik je saopstio, 
da ce u cilju obavljanja tog eksperimenta na stanicu biti dostavljeni 
razradjeni u Institutu za kosmicka istrazivanja uredjaji za registrovanje 
neutrona. âTa aparatura funkcionise na istim principima kao i ruski uredjaj 
koji je instaliran na americkom aparatu âOdisejâ, koji se sada vrti oko 
Marsa. Jedan uredjaj ce fiksirati zracenje neutrona unutar stanice, a drugi â 
spolja, a prilikom analize podataka takodje ce se uzimati u obzir informacija o 
!
 stanju marsovske sredine dobijena sa âOdisejaâ, podvukao j!
 e Petrov
. â 0 - Moskva, 27.03.2005. RIA âNovostiâ 


                           Srpska Informativna Mreza

                                [email protected]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште