PATRIOT (Republika Srpska) http://www.patriotmagazin.com/media/008.htm
(Ne)procesuira nj a ratnih zloÄinaca iz vremena NDH (3) SuoÄavanje sa zloÄinom "VrÅio sam svoju duÅnost u skladu sa naÄelima KatoliÄke crkve", "Ne stidim se niÄega Åto sam radio", "Ponosan sam da sam ustaÅa", "Sve bih to ponovo radio", "U Hrvatsku Äu doÄi kada to ne bi politiÄki Åkodilo predsjedniku TuÄmanu"... I doÅao je. Prvo u posjetu 1995, ohrabren susretom sa Franjom TuÄmanom, kojeg je sreo godinu ranije u Argentini, a onda, sreÄom, i na sopstveno suÄenje za strahote koje je poÄinio tokom Drugog svjetskog rata kao sljedbenik bolesne ustaÅke ideje. Dvadeset sedmog aprila 1998. godine Vlada Hrvatske je sluÅbeno uruÄila zahtjev Argentini za ÅakiÄevo izruÄenje piÅe: Mirjana MiljanoviÄ Hrvatsko pravosu Ä e ve Ä godinama ko Ä i procese protiv fa Å isti Ä kih ratnih zlo Ä inaca iz doba tzv. Nezavisne DrÅave Hrvatske. Milivoj AÅner , ustaÅki stoÅernik iz PoÅege, protiv kojeg je pokrenuta istraga za ratne zloÄine, mirno Åivi u Austriji. Ivo Rojnica , potpisnik rasnih uredbi u Dubrovniku 1941. godine, na slobodi je u Argentini. Bez obzira na to Åto protiv ove dvojice postoje inkriminirajuÄi dokumenti, Hrvatska joÅ uvijek nije zatraÅila njihovu ekstradiciju. Kakav je odnos Hrvatske prema ustaÅkim zlodjelima, moÅe se sagledavati i po suÄenju Dinku ÅakiÄu , upravniku koncentracionog logora Jasenovac. Iako odreÄeni poznavaoci ovog procesa tvrde da treba da budemo viÅe nego zadovoljni Åto je ÅakiÄ 1999. godine osuÄen na 20 godina zatvora (jer je to, prema tadaÅnjem Hrvatskom kriviÄnom zakonu, bila maksimalna kazna za ratni zloÄin prema civilnom stanovniÅtvu, za Åta je on bio optuÅen), mnogi misle da je ovom zapovjedniku straviÄnog jasenovaÄkog gubiliÅta trebalo suditi za genocid. MeÄutim, za takvu optuÅnicu, kako se istiÄe u Hrvatskoj, nije bilo dostupnih dokumenata. Dovoljno dokumenata nije bilo ni u sluÄaju tuÅbe protiv ÅakiÄeve supruge Nade, roÄ. LuburiÄ . Tako je utvrdilo Å upanijsko dr Å avno odvjetni Å tvo u Zagrebu kada je po Ä etkom 1999. godine odbacilo tu Å bu protiv ove zloglasne Åene, koja je bila stra Å ar u usta Å kom koncentracionom logoru Stara Gradi Å ka. Ponovno aktiviranje ovog procesa nije bilo omoguÄeno ni kada je zatra Å ena njegova obnova uz dodatne svjedoke i dokumente. Da neÅto sa sprovoÄenjem pravde u Hrvatskoj nije kako bi trebalo da bude, nijemo svjedoÄe nepregledna polja grobnica u Donjoj Gradini, sastavnom dijelu jasenovaÄkog sistema logora. I sjeÄanja preÅivjelih. "VrÅio sam svoju duÅnost" A Dinko ÅakiÄ, kako je sam rekao, nimalo se ne stidi i ne kaje zbog onoga Åto je kao "ugledni" i visokopozicionirani ustaÅa uradio. Ponosan je na to i opet bi uÄinio isto, kazao je. ÅakiÄ je roÄen 1921. godine kod Imotskog u Hrvatskoj. Drugi svjetski rat ga je zatekao na teritoriji sadaÅnje Bosne i Hercegovine â u Bosanskom Brodu. Za njega nije bilo dvojbe i veÄ kao mladiÄ prikljuÄio se ustaÅkom pokretu. U "sluÅbi" je brzo napredovao. Vjerovatno i zbog toga Åto se oÅenio Nadom, polusestrom ustaÅkog krvnika Vjekoslava (Maksa) LuburiÄa . Od 1942. bio je "aktivan" u Jasenovcu. Prvo kao zamjenik upravnika, a od aprila do novembra 1944. i zapovjednik ovog logora smrti. U tom periodu, kako ga je teretirala optuÅnica koju je protiv njega Åupanijsko drÅavno odvjetniÅtvo u Zagrebu podiglo 14. decembra 1998. godine, Dinko ÅakiÄ je i liÄno i dopuÅtajuÄi da to Äine i njemu podreÄeni, zlostavljao, muÄio i ubijao zarobljenike. Dok je on zapovijedao Jasenovcem (period od devet mjeseci), u tom logoru, tvrdi se u optuÅnici, ubijeno je viÅe od 2.000 ljudi. ÅakiÄu je presuda na 20 godina zatvora izreÄena 4. oktobra 1999. godine. Ali, on je ratnim zloÄincem proglaÅen i odmah nakon zavrÅetka Drugog svjetskog rata. Zemaljska komisija za ratne zloÄine Hrvatske 18. marta 1947. konstatovala je da je ÅakiÄ "teÅki ratni zloÄinac, kojemu treba da bude suÄeno pred narodnim sudom ove zemlje". MeÄutim, to se nikada nije dogodilo iako je vlast tadaÅnje drÅave, kako je i sam ÅakiÄ izjavljivao tokom kasnijeg suÄenja, vrlo dobro znala da se on nalazi u Argentini. Äak su, kako je kazao, imali i taÄnu adresu njegovog prebivaliÅta. U razloge zbog Äega bivÅa SFR Jugoslavija od Argentine nije zatraÅila njegovu ekstradiciju, suviÅe je komplikovano ovom prilikom ulaziti. Uglavnom, kada je poÄetkom devedesetih godina proÅlog vijeka u Hrvatskoj ponovo, ali opet u veÄini sluÄajeva na izopaÄeni naÄin, probuÄena "nacionalna svijest", i ÅakiÄ je iznova postao "zanimljiv" javnosti. Izjavljivao je medijima i u Hrvatskoj i u Buenos Ajresu da tadaÅnji hrvatski predsjednik Franjo TuÄman ne bi uspio sruÅiti prethodnu Jugoslaviju i uspostaviti novu hrvatsku drÅavu bez njegove pomoÄi. Javno je kazao, a to su prenijela i hrvatska glasila: "VrÅio sam svoju duÅnost u skladu sa naÄelima KatoliÄke crkve", "Ne stidim se niÄega Åto sam radio", "Ponosan sam da sam ustaÅa", "Sve bih to ponovo radio", "U Hrvatsku Äu doÄi kada to ne bi politiÄki Åkodilo predsjedniku TuÄmanu"... I doÅao je. Prvo u posjetu 1995, ohrabren susretom sa Franjom TuÄmanom, kojeg je sreo godinu ranije u Argentini, a onda, sreÄom, i na sopstveno suÄenje za strahote koje je poÄinio tokom Drugog svjetskog rata kao sljedbenik bolesne ustaÅke ideje. Dvadeset sedmog aprila 1998. godine Vlada Hrvatske je sluÅbeno uruÄila zahtjev Argentini za ÅakiÄevo izruÄenje. To se, kako piÅe u jednom od biltena Hrvatskog helsinÅkog odbora, dogodilo na pritisak meÄunarodne javnosti. BivÅi logoraÅi koji su preÅivjeli teror, u svojim svjedoÄenjima protiv ÅakiÄa govorili su o masovnim pogubljenjima, zlostavljanjima, teÅkim uslovima u logoru, prinudnom radu, bolestima... PosvjedoÄili su i o tome da su vidjeli kada je ÅakiÄ ispraznio piÅtolj pucajuÄi iz blizine u glavu jasenovaÄkog logoraÅa Mile BoÅkoviÄa , nakon masovnog vjeÅanja... Proces joÅ nije zavrÅen Pritisnuta od meÄunarodne javnosti, Hrvatska je od Argentine zatraÅila ekstradiciju i Nade (sada Esperance) ÅakiÄ. I to tek nakon Åto je to uradila tadaÅnja Savezna Republika Jugoslavija. ÅakiÄevoj, meÄutim, nije suÄeno. Ni u SRJ ni u Hrvatskoj, u koju je naposljetku bila izruÄena. I to "zbog nedostatka dokaza za optuÅbe da je kao straÅar u logoru Stara GradiÅka uÄestvovala u muÄenjima i ubistvima zatvorenika". A, prema svjedoÄenjima preÅivjelih, upravo u vrijeme dok je ona "vrÅila druÅnost", u tom logoru su se dogodila najgora ubistva. NoÅevima i klinom su ubijana, kaÅu preÅivjeli, polugola, neuhranjena i bolesna srpska djeca i Åene. Prema potresnim svjedoÄenjima, jedna od onih koja se "isticala" u zlostavljanju logoraÅa bila je upravo Nada ÅakiÄ. Tada je imala oko 18 godina. Na vijest o odustajanju hrvatskih vlasti da se sudi Nadi ÅakiÄ, osnovano je AmeriÄko-jevrejsko druÅtvo za zaÅtitu Årtava genocida na Balkanu. Cilj ovog druÅtva je da se na tribinama i u drugim medijskim sredstvima povodom ovog sluÄaja vrÅi pritisak na javnost i na Hrvatsku vladu da obnovi istraÅni postupak i izvede Nadu ÅakiÄ pred lice pravde. To nije urodilo plodom. Kao Åto konkretne rezultate joÅ uvijek nije dalo ni insistiranje Centra "Simon Vizental" iz Jerusalima da se pred sudom za ratne zloÄine u Hrvatskoj naÄu i ustaÅki zloÄinci Milivoj AÅner i Ivo Rojnica. Pritisak meÄunarodne zajednice da se to dogodi ipak ne jenjava. Proces suoÄavanja Hrvatske sa proÅloÅÄu joÅ uvijek nije zavrÅen. Osuda Dinka ÅakiÄa samo je dio onoga Åto je joÅ potrebno uraditi. Na slobodi su AÅner, Rojnica i Ante Gotovina . ________________________________ TuÅba protiv Vatikanske banke Prije nekoliko dana, javile su svjetske novinske agencije, ameriÄki Savezni apelacioni sud prihvatio je tuÅbu preÅivjelih Årtava holokausta protivVatikanske banke. Ovu banku oni terete za pranje novca od opljaÄkane imovine Årtava ustaÅkog reÅima u NDH. Ranije je ovaj sluÄaj odbaÄen na sudu uz obrazloÅenje da se ova pitanja tiÄu spoljne politike a ne pravosuÄa. Ovo pitanje se aktiviralo kada su preÅivjele Årtve holokausta 1999. godine Vatikansku banku i FranjevaÄki red tuÅile pri AmeriÄkom saveznom sudu u San Francisku da su primali stotine miliona dolara u zlatu i druge vrijednosti oduzete Årtvama ustaÅkog reÅima u Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata. Novcem od opljaÄkane imovine, navodi se, finansirao se bijeg nacistiÄkih zloÄinaca iz Evrope u zemlje JuÅne Amerike. Prema izvjeÅtaju o nacistiÄkom zlatu koji su 1998. godine izradile Sjedinjene AmeriÄke DrÅave, vrijednost imovine koje su opljaÄkale ustaÅe danas iznosi oko 700 miliona dolara. Vatikan je 1997. godine odbacio tvrdnje da je opljaÄkano zlato u NDH prebaÄeno u Vatikansku banku. ####### http://www.patriotmagazin.com/media/007.htm Preko deset hiljada ljudi poklonilo se sjenima jasenovaÄkih muÄenika SjeÄanje i vjera su najveÄe kazne dÅelatima JasenovaÄki muÄenici svi odreda su sveci, i ovo njihovo stratiÅte je hram. VjeÄna duhovna svjetlost sa njihoviih grobova daje za pravo onima koji kaÅu da ovi sveti muÄenici nisu za Åaljenje nego za divljenje. Za Åaljenje su oni koji ih zaboravljaju i oni koji ih poniÅavaju. Njihovu svjetlost niko neÄe vidjeti piÅe: Miljan KovaÄ Åiv si junaÄe! SteÅuÄi Ävrsto u zagrljaj svog ratnog sapatnika izustio je ove rijeÄi jedan Älan jevrejske delegacije u nedjelju 17. aprila u Donjoj Gradini. Bez suza su se pozdravili veterani jasenovaÄkog pakla, 60 godina nakon Åto su i posljednji preÅivjeli muÄenici napustili jedan od najsurovijih faÅistiÄkih logora u Drugom svjetskom ratu. U Donjoj Gradini, koja je u vrijeme tzv. Nezavisne DrÅave Hrvatske predstavljala gubiliÅte i grobnicu za Srbe, Jevreje, Rome i antifaÅiste razliÄitih nacionalnosti, susreli su se toga dana malobrojni preÅivjeli, njihovi potomci, djeca umorenih sapatnika i joÅ hiljade onih koji su doÅli da svojim prisustvom joÅ jednom odaju poÄast Årtvama zloÄinaÄkog pira. Prema procjenama, oko 10 hiljada duÅa skupilo se toga dana u Donjoj Gradini. Uz politiÄki vrh Republike Srpske, delegacije Srbije sa predsjednikom Borisom TadiÄem na Äelu, predstavnike svjetske zajednice Jevreja, Roma i drugih prisustvovali su molitvama za pokoj duÅe nasilno umrlih. Nekoliko episkopa Srpske Pravoslavne crkve, koje je predvodio mitropolit dabrobosanski Nikolaj , sluÅilo je parastos jasenovaÄkim Årtvama. Svoj vjerski obred odrÅali su i predstavnici jevrejske zajednice, a rijeÄi molitve na romskom jeziku izgovorio je Dragoljub AckoviÄ , Älan Svjetskog kongresa Roma... Svi na svom jeziku, na jednom mjestu molili su se Srbi, Jevreji i Romi ispod toÄka, krsta i Davidove zvijezde, obiljeÅja tri zajednice Äiji preci muÄenici poÄivaju u Donjoj Gradini. Njih 366.000 u masovnim grobnicama, koje se zbog slijeganja tla danas golim okom vide. I niko nikom nije poremetio mir ni svetost molitve, svi su se molili zajedno, onako kako su i oni za Äije su duÅe molitve upuÄene stradali. Svi od iste ruke â zloÄinaÄke! Za bolji svijet CvijeÄe kod grobnog polja "Topole" (jednog od devet lokacija masovnih grobnica u Donjoj Gradini) svim stradalnicima poloÅilo je najviÅe rukovodstvo RS sa predsjednikom Draganom ÄaviÄem na Äelu, Boris TadiÄ, predsjednik Srbije, Zoran StojkoviÄ , ministar pravde u Vladi Srbije, Borislav Paravac , predsjedavajuÄi PredsjedniÅtva BiH, predstavnici svjetskih organizacija Jevreja i Roma i mnogi drugi. Na tom mjestu, kod "Topole", gdje pored krsta, Davidove zvijezde i toÄka stoje table sa podacima o broju jasenovaÄkih Årtava â Srba, Jevreja, Roma, antifaÅista... Skupljali su se preÅivjeli logoraÅi i oni koji su doÅli da se poklone sjenima stradalnika. Na mjestu gdje su kao svjedoci uÅasa i do danas ostali saÄuvani dijelovi ustaÅke "fabrike sapuna" â kazani u kojima su od dijelova tijela nasilno umorenih logoraÅa faÅisti pravili sapun! Nakon polaganja cvijeÄa i paljenja svijeÄa na ovom mjestu uÅasa, okupljena masa se uputila do grobnog polja "KoÅute", gdje je odrÅan pomen Årtvama. Iako je njegov dolazak bio najavljen, u Donju Gradinu nije doÅao Avner Åalev , predsjednik Memorijalnog centra "Jad VaÅem" u Jerusalimu. Iznenadna bolest sprijeÄila ga je u namjeri da se liÄno pokloni jasenovaÄkim muÄenicima. Uputio je ipak poruku koju je u njegovo ime proÄitao Arie Livne, specijalni predsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa za zemlje bivÅe Jugoslavije. " Äuro Åvarc , inÅenjer jevrejskog porijekla, doveden je u Jasenovac u avgustu 1941. godine i tamo je bio zatvoren do aprila 1942. godine. U memoarima koje je napisao odmah po zavrÅetku rata zapisano je: 'Kad bi svi zatvorenici logora mogli spojiti zajedno njihove glasove i njihov osjeÄaj oÄaja u jedan glas i jedan oÄaj, onda bi se u planinama Äuo vrisak uÅasa Sudnjeg dana... jer takav je prizor bio u to vrijeme u logoru, dok smo bili robovi u paklu, i smisao svijeta bi bio drugaÄiji od postojeÄeg. Tako su svi ljudi, bivÅi robijaÅi, zauvijek prestali biti individue, i postali su jednaki izmeÄu sebe, jer su duboko doÅivjeli i osjetili na svojoj koÅi Äavolju prorodu Äovjeka'...", kaÅe se na poÄetku poruke Avnera Åaleva, u kojoj se na kraju poziva na "obavezu sjeÄanja" i na uÄenje novih generacija o svijetu u kome Äe Jasenovac biti samo koÅmar iz proÅlosti. SjeÄanjem u buduÄnost "U Drugom svjetskom ratu na ovim prostorima i Åire, ne znajuÄi zaÅto i kome su zgrijeÅili, odvoÄeni su sa svojih toplih ognjiÅta u logore Srbi, Jevreji i Romi i ubijani na razne naÄine kako u Jasenovcu, tako i ovdje u Donjoj Gradini", rekao je vladika Nikolaj u svojoj besjedi. Molitvu za Årtve holokausta i molitvu za mrtve govorio je rabin Isak Asiel iz Beograda. "Pred Bogom Äemo svi dati sud, jer je on sudija vascijelog svijeta i vaseljene i nema nijednog biÄa koje Äe izmaÄi sudu Njegovom", rekao je Asiel. IzgovarajuÄi rijeÄi molitve na romskom jeziku Dragoljub AckoviÄ, predstavnik Svjetskog kongresa Roma, saopÅtio je i da od nekolicine pripadnika ove zjednice koji su uspjeli preÅivjeti Jasenovac, danas viÅe nema Åivih. "Govorim molitvu na jeziku naroda Äijih Åivih, naÅalost, nema. Na jeziku svojih baba i djedova i za sve druge sa kojima su stradali", rekao je AckoviÄ. U ime preÅivjelih logoraÅa prigodnu besjedu odrÅao je Gojko KneÅeviÄ . "Strahote koje smo mi preÅivjeli i koje evociramo ovim novim naraÅtajima i omladini, imaju za cilj da se ne zaboravi ovaj najveÄi podzemni grad, koji stalno odzvanja straviÄnim kricima umiruÄih, dojenÄadi, djece, Åena, muÅkaraca, starica i staraca", naglasio je KneÅeviÄ. PodsjeÄajuÄi da je na ovom mjestu poÄinjen genocid, najveÄi zloÄin protiv ÄovjeÄanstva, ubijanjem stotina hiljada nevinih ljudi, Åena, djece, staraca, predsjednik RS Dragan ÄaviÄ je rekao da su se zloÄinci Ante PaveliÄa istom surovoÅÄu obraÄunavali i sa Hrvatima koji su, rizikujuÄi svoj Åivot, spasavali i pomagali progonjene. "Istina nikada nije precizno utvrÄena, zloÄin je ostao bez kazne, krivci nisu pozvani na odgovornost, pravda nije zadovoljena, Årtve nisu obeÅteÄene, a posljedice zloÄinaÄkog genocida, iako je istorijski osuÄen, pogodile su Äitave narode. Imamo istorijsku obavezu prema vlastitom narodu, ali i prema cijelom ÄovjeÄanstvu, da dovijeka traÅimo istinu o stradanju Srba, Jevreja, Roma i antifaÅista u jasenovaÄkoj fabrici smrti, da prekinemo viÅegodiÅnje Äutanje i da o istini govorimo", istakao je izmeÄu ostalog ÄaviÄ. On je dodao i da je najveÄa kazna za dÅelate ako ih kaÅnjavamo vjerom u Äovjeka "kako god on govorio i u kojeg god Boga vjerovao". OÄitane su molitve, zapaljene svijeÄe, izgovorene besjede, evocirane uspomne preÅivjelih meÄu grobovima â masovnim grobnicama u poljima smrti Donje Gradine. "JasenovaÄki muÄenici svi odreda su sveci, i ovo njihovo stratiÅte je hram. VjeÄna duhovna svjetlost sa njihoviih grobova daje za pravo onima koji kaÅu da ovi sveti muÄenici nisu za Åaljenje nego za divljenje. Za Åaljenje su oni koji ih zaboravljaju i oni koji ih poniÅavaju. Njihovu svjetlost niko neÄe vidjeti", cjelivajuÄi drveni krst jasenovaÄkim muÄenicima ove rijeÄi kao za sebe izgovorio je jedan neznanac. Potomak muÄenika... ________________________________ Spomenik jasenovaÄkim Årtvama u Njujorku U Memorijalnom parku holokausta u Njujorku 17. aprila je otkrivena spomen-ploÄa Årtvama logora Jasenovac. To je prvi javni spomenik stradalim u ovom ustaÅkom logoru podignut u Sjedinjenim DrÅavama. Spomen-ploÄa je postavljena na inicijativu Instituta za istraÅivanje zloÄina u Jasenovcu iz Njujorka, koji je osnovan 1998. godine. Na spomen-ploÄi, koju je otkrio nacionalni koordinator ovog instituta Branislav LuÄiÄ , piÅe na engleskom da je "od avgusta 1941. do aprila 1945. stotine hiljada Srba, Jevreja i Roma, kao i antifaÅista drugih nacionalnosti, ubijeno u logoru smrti Jasenovac pod patronatom hrvatskih ustaÅa". Otkrivanju spomenika prisustvovali su predstavnici Srpske pravoslavne i jevrejske zajednice u SAD, te grupa preÅivjelih logoraÅa Srba, Jevreja, Roma. O straviÄnom zloÄinu genocida poÄinjenom u PaveliÄevoj tzv. Nezavisnoj DrÅavi Hrvatskoj govorio je izmeÄu ostalih i Norman Markowitz , profesor istorije na Univerzitetu Rutgers. ________________________________ Dani sjeÄanja Od 22. do 24. aprila Srbi, Jevreji, Romi, Jermeni, Grci... obiljeÅili su Dane sjeÄanja na Årtve genocida. Dok se Srbi, Jevreji i Romi sjeÄaju stradanja pripadnika svojih naroda od strane faÅista, Jermeni obiljeÅavaju 24. aprila dan kada je 1915. godine otpoÄela deportacija oko 1,8 miliona pripadnika ovog naroda iz Turske. Preko 1,5 milion Jermena hriÅÄana ubile su tadaÅnje turske snage pod parolom "Turska Turcima". Nakon genocida nad Jermenima tadaÅnja Otomanska imperija je nasrnula na Grke nastanjene na njenoj teritoriji, te hriÅÄane Sirijce, Nestorijance i pripadnike drugih naroda. Srpska Informativna Mreza sim@antic.org http://www.antic.org/
