http://www.danas.org/article/2005/05/09/4b545a1a-fe4e-4702-8793-8947bcd76447
.html
 
Zajedno ili odvojeno u Evropu?
Omer KARABEG

Kakve su �anse da se odr�i zajednica Srbije i Crne Gore? Na�i sagovornici su
u Podgorici Dragan Kujovic, potpredsednik Skup�tine Crne Gore i visoki
funkcioner Demokratske partije socijalista, a u Beogradu Aleksandar Popovic,
ministar u vladi Srbije i potpredsednik Demokratske stranke Srbije. 
RSE: Gospodine Popovicu, da li mislite da su nakon izmene Ustavne povelje i
odluke Evropske Unije da zajednica Srbije i Crne Gore dobiju pozitivnu ocenu
Studije izvodljivosti povecane �anse za opstanak te zajednice? 
POPOVIC: Ja verujem da su integracije evropski trend, te da je realno i
racionalno da dr�avna zajednica opstane. Ako me pitate da li ove aktivnosti
i ovi dogadjaji o kojima ste govorili, povecavaju �anse zajednice, moj
odgovor je potvrdan. Ocigledno je da Evropska Unija u principu podr�ava
opstanak dr�avne zajednice Srbije i Crne Gore.

KUJOVIC: Mislim da to �to je promijenjena Ustavna povelja i �to ce se
razgovarati o Studiji izvodljivosti nimalo ne povecava �anse dr�avnoj
zajednici da opstane. Ona nema nikakvih izgleda jer u svojoj konstrukciji
nosi citav niz gre�aka zbog kojih ne mo�e da postoji. Poznato je da u
istoriji dr�ava nijesmo imali takav primjer dr�avne tvorevine. To je gola
improvizacija i ne mo�e se naci nijedan argument u prilog njenog opstanka,
niti se ona mo�e ucvrstiti nekakvim mjerama tipa promjene Povelje ili
tvrdnjom da ce dr�avna zajednica prije stici u Evropsku uniju nego dvije
dr�ave odvojeno. �to je najva�nije, ta zajednica prije svega nije u interesu
gradjana Srbije i Crne Gore i to je cinjenica koja se mo�e potkrijepiti sa
koliko god hocete argumenata.

RSE: Gospodine Popovicu, gospodin Kujovic ka�e da se ne mo�e naci nijedan
argumenat u prilog opstanka zajednice. Mo�ete li vi naci jedan?

POPOVIC: Pa, evo vam jedan i najosnovniji. Integracije su svetski i evropski
trend. Da su dezintegracije dobre, da je stvaranje odvojenih tr�i�ta dobro,
da je cepanje dobro, taj proces bismo imali svuda u Evropi, ne samo kod nas.
Ja ne ka�em da se ne mo�e ici protiv trenda, ali po�to je trend dobar,
gradjani Srbije protiv njega nece ici, odnosno ja verujem da nece. Naravno,
na gradjanima Crne Gore je da donesu odluku. 
KUJOVIC: Apsolutno se sla�em sa gospodinom Popovicem da ce konacnu rijec
dati gradjani Crne Gore. Oni ce se o tome izjasniti na referendumu pocetkom
iduce godine. Medjutim, do tada moramo objasniti gradjanima obje dr�ave da
Srbija i Crna Gora treba da budu dvije nezavisne dr�ave upravo zbog toga �to
je rijec o veoma bliskim narodima ciji su odnosi bili najbolji kada su
�ivjeli u dvije nezavisne dr�ave. Da bismo sacuvali kvalitet tih odnosa,
prvi uslov je, po meni, dr�avna zasebnost. Teza da se mi dezintegri�emo u
trenutku kada se cijela Evropa integri�e ne mo�e se ozbiljno braniti, zato
�to je Evropska unija zajednica nezavisnih i suverenih dr�ava. Naravno, one
dio svoje suverenosti prenose na Uniju kada postanu njene clanice, ali sve
one cuvaju svoju nezavisnost, svoje suvereno dr�avno bice, i to ne slucajno.
Mislim da treba izvuci pouke iz iskustva koje smo imali u proteklih petnaest
godina. To iskustvo je potpuno negativno. Svih tih godina Srbija i Crna Gora
su se neprestano iscrpljivale u raspravama oko dr�avnog statusa, oko pitanja
ravnopravnosti, oko toga ko je kome na grbaci.

POPOVIC: U kakvom god statusu da jednog dana udjemo u Evropsku uniju,
zajedno ili odvojeno, mi cemo biti deo jedinstvenog tr�i�ta. A Srbija i Crna
Gora danas nemaju jedinstveno tr�i�te. Clanice Unije su u mnogo cemu mnogo
vi�e integrisane nego Srbija i Crna Gora danas. Zapravo danas u Evropi imate
samo dva jaka slucaja poku�aja dezintegracije, to su Crna Gora i albanska
manjina na Kosovu i Metohiji. Ne stavljam ih u istu ravan, samo �elim da
ka�em da su integracije trend. Naravno da postoje razlike izmedju Srbije i
Crne Gore, ali postoje i bitne razlike i izmedju severa i juga Srbije,
izmedju severa i juga Crne Gore, cak i izmedju dva vojvodjanska grada poput
Subotice i Sremske Mitrovice, ili izmedju Bara i Tivta, iako se oba grada
nalaze crnogorskom primorju. Dakle, razlike postoje, ali one nisu razlog za
razdvajanje. 
Pomenuli ste iskustava tokom poslednjih petnaest godina, ona su cesto
uslovljena dobrim ili lo�im politikama. A kad govorimo o ovim poslednjim,
podsetio bih da je 1997. godine kandidat Demokratske partije socijalista za
predsednika Savezne Republike Jugoslavije bio Slobodan Milo�evic. Njega je u
Saveznoj skup�tini predlo�io gospodin �eljko �turanovic. Ja sam tada
demonstrirao protiv tog istog gospodina Milo�evica. Malo mi je cudno,
gospodine Kujovicu, da je za va�u partiju tada�nja dr�ava bila u redu, a da
ova sada�nja sada nije. �to se tice referenduma, gradjani ce imati poslednju
rec i oni ce snositi i dobre i lo�e konsekvence svoje odluke, ma kakva ona
bila. Jedan referendum je u Crnoj Gori vec bio devedesetih godina. Nesporno
je pravo da sada bude drugi, ali cinjenica je da je crnogorski vladajuci vrh
dosta dugo saradjivao sa re�imom Slobodana Milo�evica i tada nije postavljao
pitanje zajednicke dr�ave. Naravno, mogucno je promeniti stav, menjaju se
okolnosti, ali bitno je da znamo �ta se dogadjalo u pro�losti.

RSE: Gospodine Kujovicu, kako komentari�ete tvrdnju gospodina Popovica da je
va�a Demokratska partija socijalista 1997. godine bila za Jugoslaviju i da
je predlagala Milo�evica za predsednika? 

KUJOVIC: To je tacno. Tacno je i da smo organizovali referendum 1992. godine
i da je taj referendum bio takav kakav je bio, ali sam siguran da ce
referendum pocetkom 2006. godine biti organizovan po standardima
demokratskog svijeta, a ne na nacin kakav je bio onaj iz 1992. godine.
Pru�icemo mogucnost gradjanima da s punom svije�cu i s punom odgovorno�cu
sami odluce o dr�avnom statusu Crne Gore i ja sam siguran da ce ubjedljiva
vecina gradjana glasati za samostalnost. Put crnogorske nezavisnosti je
zapoceo i to putovanje se mora zavr�iti. Mi definitivno nemamo pravo da
narednim generacijama ostavljamo u naslijedje dr�avnu zajednicu koju je
nemoguce uciniti smislenom i funkcionalnom.

RSE: Gospodine Popovicu, gospodin Kujovic je uveren da ce na referendumu
biti izglasana nezavisnost. Kako vi gledate na to? 
 
POPOVIC: Glas naroda je glas Boga i ja se nikada ne usudjujem, ni u Srbiji,
da prognoziram izborni rezultat. Ja mogu samo da ka�em svoj licni stav -
bilo bi racionalnije da ostanemo zajedno. Mislim da za to ima isuvi�e mnogo
razloga i mimo integracionih tokova. Mnogo je malih, sitinih, svakodnevnih
�ivotnih problema koje mo�emo bolje re�avati u zajednickoj dr�avi. 

KUJOVIC: Vjerujte mi, gospodine Popovicu, da se iz istog razloga i ja
zala�em za dvije zasebne dr�ave, jer sam siguran da ce se sve nesuglasice i
oko malih i oko velikih stvari bolje rje�avati kada budemo �ivjeli u dvije
zasebne dr�ave. Nedavno sam kao clan parlamentarne delegacije bio u Pragu. U
razgovoru sa ce�kim parlamentarcima postavio sam pitanje da li su sada
odnosi izmedju Ce�ke i Slovacke bolji nego �to su bili kada su bili u
zajednici. Dobio sam odgovor da su sada znatno bolji. Vjerujem da ce to biti
slucaj i sa Crnom Gorom i Srbijom. Svima je jasno da ova zajednica ne mo�e
opstati ovakva kakva jeste. Ona bi mogla opstati samo kao unitarna dr�ava
jer je u jednoj dvoclanoj zajednici, uz tolike disproporcije koje postoje
izmedju Srbije i Crne Gore - od velicine do privredne strukture, nemoguce
sacuvati ravnopravnost. Tako da, ako narod Crne Gore bude htio da glasa da
se Crna Gora utopi u Srbiju �to je realno ako ona ostane u zajednici, neka
mu je sa srecom. 

POPOVIC: Niko u Srbiji od znacajnih politickih faktora ne razmi�lja o bilo
kakvom utapanju Crne Gore u Srbiju.

KUJOVIC: To nije ne�to �to zavisi od volje politicara, to je ne�to �to bi se
dogodilo samo po sebi. Pogledajte kako danas svih 25 clanica Evropske Unije
ljubomorno cuvaju svoj dr�avni i nacionalni i dentitet i kako sa velikom
oprezno�cu prenose dio svog suvereniteta na Evropsku Uniju. Pogledajte kako
teku rasprave o evropskom ustavu, sa koliko opreza Francuzi prilaze tome. I
to je bogatstvo Evropske unije, ta dr�avna raznolikost koja se cuva i
samostalno�cu i suvereno�cu. Po meni je mjera slobode jednog gradjanina to
da li on ima svoju dr�avu ili nema. 

RSE: Gospodine Kujovicu, kako komentari�ete ocene pojedinih zvanicnika
Evropske unije, medju njima i predsednika Parlamentarne skup�tine Saveta
Evrope Renea van der Lindena, da bi referendum mogao izazvati nestabilnost? 

KUJOVIC: Ja mislim da je rijec ili o nepoznavanju stanja ili o namjernoj,
svjesnoj gre�ki - pretvaranju subjektivnog, licnog stava u politicki stav.
Mislim da nije politicki pristojno na takav nacin, unaprijed, pricati o
eventualnim posljedicama referenduma, kao da se radi o nekoj dr�avi u kojoj
ljudi ne znaju niti �ta je referendum, niti �ta je demokratija, niti �ta je
sloboda, niti �ta je civilizacija. Vrlo je slicna i Solanina teza da Crna
Gora nece ici br�e ka Evropskoj uniji ako bude i�la samostalno, jer Brisel
nece pomoci br�i ulazak Crne Gore u Uniju. To zvuci ne samo smije�no nego i
�alosno sa stanovi�ta demokratije i jednakih prava za sve dr�ave i narode.
Ja se nadam da su to licni stavovi gospodina Solane i gospodina van der
Lindena i da to nijesu stavovi i opredjeljenja institucija Evropske unije.

POPOVIC: Mislim da su oni na suvi�e visokim polo�ajima da bi iznosili licne
stavove. Da su te izjave bile njihovi licni stavovi oni bi to i rekli, oni
bi se ogradili, ali oni to nisu ucinili. Zbog cega oni tako govore? Ja to
tumacim na sledeci nacin. Problem granica na Balkanu se periodicno otvarao.
Kada se to de�avao, nikada nije prolazilo bezbolno, da upotrebim najbla�u
rec. U ovom momentu situacija u zemljama biv�e Jugoslavije je relativno
stabilna. To je postignuto kroz seriju vrlo neortodoksnih ugovora i
dogovora, kao �to su Beogradski sporazum i Ustavna povelja, ali i Ohridski i
Dejtonski sporazum, pa u krajnjoj liniji i sporazum o zajednici srpskih
op�tina u Istocnoj Slavoniji, mada on nema takav znacaj kao ovi koje sam
prethodno pomenuo. U Evropi postoji strah da bi ponovno otvaranje pitanja
granica izazvalo velike probleme. Ja sam uveren da, i kada bi to toga do�lo,
to ne bi izazvalo probleme izmedju Srbije i Crne Gore, nego u nekim zemljama
u okru�enju koje jo� uvek nisu dostigle punu stabilnost. U krajnjoj liniji,
ja ne mislim da ce status Kosova i Metohije presudno zavisiti od opstanka
dr�avne zajednice, ali razdvajanje Srbije i Crne Gore u svakom slucaju nece
pomoci ostanku Kosova i Metohije unutar Srbije. Po meni, to je razlog �to
evropske institucije zauzimaju takav stav prema dezintegraciji dr�avne
zajednice Srbije i Crne Gore. 

KUJOVIC: Ja sam rekao da se nadam da je to njihov licni stav, jer ne bi bilo
dobro kada bi visoki predstavnici Evropske unije shvatali politiku kao
imperijalnu silu koja nastupa sa kategorickim zahtjevima i �eli da sve
nametne. Nametanje i iznudjivanje rje�enja u tako krupnim pitanjima ne mo�e
da donese nikakvo dobro. Pitanje postojanja dr�ave je pitanje postojanja
slobode. Nema slobode ako nemate dr�avu. Do slobode se dolazi, ona se nikome
ne daje, ne poklanja, mi ne ocekujemo da nam ni Srbija, ni Evropska unija
poklone slobodu, ona se mora zadobiti, ona se mora osvojiti, a potpuna
sloboda je, po meni, imati dr�avu. A �to se tice granica na Balkanu, ja cu
samo gospodina Popovica podsjetiti da su Srbija i Crna Gora bile dr�ave
prije 130 godina i da su svoju nezavisnost dobile na Berlinskom kongresu. 

RSE: Premijer Ko�tunica je nedavno na svecanosti povodom godi�njice Drugog
Srpskog ustanka kao jedan od najva�nijih zadataka naveo ocuvanje
medjunarodno priznatih granica. Gospodine Popovicu, da li to znaci da bi se
vlada eventualno suprotstavila osamostaljenju Crne Gore? 
 
POPOVIC: Ukoliko se to izglasa na referendumu, u skladu sa Ustavnom
poveljom, svakako ne. Ne mislim da bi, ukoliko bi do toga do�lo, bilo
problema na relaciji Podgorica-Beograd. Naravno, bice dosta tehnickih
problema, ali to nije ona vrsta problema na koje ste vi mislili. Mislim da
je gospodin Ko�tunica pre svega mislio na Kosovo i Metohiju i ta izjava je
sasvim jasna. Vratio bih se pitanju dr�ave i slobode, jer se tu gospodin
Kujovic i ja razlikujemo. Ne sla�em se da je vlastita dr�ava uslov za
slobodu, jer takvo shvatanje mo�e da bude opasno. Ako podjemo tom logikom,
onda se uvek unutar jedne dr�ave, bilo koje - Srbije i Crne Gore, neke od
dr�ava iz okru�enja, i ne samo iz okru�enja - mo�e pojaviti neko ko bi
po�eleo da sada�nju dr�avu zameni nekom manjom pozivajuci se na nacelo da
nema slobode bez vlastite dr�ave. Kuda bi nas to odvelo? U stalno otvaranje
pitanja granica. Ja verujem da je period rastakanja na Balkanu pro�ao,
verujem da su integracije postale dominantan trend i na Balkanu. Ja se ne
secam kada smo imali bolje odnose sa susednim dr�avama, tu mislim i na
Hrvatsku, i na Makedoniju, i na Bosnu i Hercegovinu i na njena oba entiteta.

KUJOVIC: Sada ste, gospodine Popovicu, rekli ne�to u ceme se s vama potpuno
sla�em, a to je da odnose Srbije i biv�ih jugoslovenskih republika
karakteri�e ne�to �to je dobro. 

POPOVIC: Ja govorim o Srbiji i Crnoj Gori. To su zajednicki odnosi. 

KUJOVIC: Cini mi se da Srbija trenutno ima bolje odnose sa Hrvatskom nego sa
Crnom Gorom. Mi se stalno iscrpljujemo u uzaludnim poku�ajima da rije�imo
probleme koje ne mo�emo rije�iti dok smo zajedno, nego samo kad budemo u
odvojenim dr�avama. I stoga se sla�em sa vama da su odnosi Srbije sa
Slovenijom, Hrvatskom, Makedonijom i Bosnim i Hercegovinom na uzlaznoj
liniji.

POPOVIC: Mislite na odnose Srbije i Crne Gore?

KUJOVIC: Ne, ne, govorim o Srbiji, ba� o Srbiji. A u odnosima izmedju Srbije
i Crne Gore stalno se tra�e odgovori na sve nova i nova pitanja i njima
uvijek neko nije zadovoljan. A toga nema ili skoro da nema u odnosima
izmedju, recimo, Srbije i Hrvatske ili Srbije i Slovenije, jer su to dvije
dr�ave. 

POPOVIC: Ponavljam da sam govorio o zajednici Srbije i Crne Gore i da ta
dr�ava ima mnogo bolje odnose sa zemljama u okru�enju nego bilo kada. To
govori o atmosferi u regionu. A �to se tice iscrpljivanja, poput onoga -
hoce li biti referenduma, nece li biti referenduma - to ne dolazi iz Srbije,
vec sa druge strane.

KUJOVIC: Ponekad dolazi i iz Srbije, rijec je o direktnom mije�anje u stvari
o kojima odlucuju gradjani Crne Gore. Meni je drago, gospodine Popovicu, �to
vi govorite ovako kako govorite. Ali cesto cujemo i neka saop�tenja i
stavove koji znace direktno mije�anje u ono �to je stvar gradjana Crne Gore.


RSE: Hocete da ka�ete na koga ste mislili?

KUJOVIC: Pa, recimo, na Vojislava Ko�tunicu.

POPOVIC: Ne sjecam se kada je Vojislav Ko�tunica dao bilo kakvu izjavu tog
tipa.

KUJOVIC: Ne daje cesto, ali daje povremeno izjave o referendumskim uslovima
u Crnoj Gori.

POPOVIC: Samo u skladu sa Sporazumom o izmeni Ustavne povelje i ne vidim �ta
je tu sporno, pogotovo �to ste i vi, gospodine Kujovicu, veceras priznali da
je ova ista crnogorska vlast, ne znam da li se tada zvala Demokratska
partija socijalista ili Savez komunista Crne Gore, 1992. godine organizovala
demokratski manjkav referendum. Nikada niko iz vlade Republike Srbije, pa ni
Vojislav Ko�tunica, nije rekao kakvi treba da budu uslovi referenduma, osim
citiranja Sporazuma o izmeni Ustavne povelje koji su potpisali i gospoda
Vujanovic i DJukanovic i gospodin Marovic kao predsednik dr�avne zajednice.
Mislim da tu zaista nema niceg spornog.

RSE: Gospodine Kujovicu, da li bi Crna Gora i�la na osamostaljenje i kada bi
Evropska unija bila izricito protiv toga?

KUJOVIC: Evropska unija nema na to demokratsko pravo i ja ne vjerujem da ce
Evropska unija biti protiv toga, tim prije �to je pravo na referendum
zapisano u Beogradskom sporazumu i Ustavnoj povelji. Na tom sporazumu stoji
i potpis gospodina Solane, visokog predstavnika za spoljnu politiku Evropske
Unije. To je, dakle, medjunarodni ugovor. Tako da ne vjerujem da bi Evropska
Unija sebi dopustila da ka�e - Crna Gora nece ici na referendum, ili da bi
poku�ala da nametne takve referendumske uslove i standarde koji danas nijesu
poznati u evropskoj demokratiji. Medjutim, ukoliko bi bilo ko, pa i Evropska
unija, poku�ao da napravi ne�to �to bi bilo izvan demokratskih okvira onda
bismo, naravno, morali otvoriti dijalog oko toga za�to je to tako i tra�iti
odgovore na ta pitanja, jer je zvanicna Crna Gora, odnosno njena vlast,
du�na da �titi interese gradjana Crne Gore, a gradjani su na posljednjim
izborima glasali za ovu vlast prije svega zbog toga �to ocekuju od nje da im
omoguci da imaju svoju dr�avu - suverenu, nezavisnu, medjunarodno priznatu. 

RSE: I na kraju, u zakljucku, da li ce pre�iveti zajednica Srbije i Crne
Gore?

KUJOVIC: Nece i ne treba. Sve �to postoji kao dr�avna tvorevina na ovakav
nacin zaslu�uje da propadne, jer je to interes gradjana i Srbije i Crne
Gore.

POPOVIC: Hoce, ne treba da rasturamo svoju kucu. Vidim mnogo vi�e
racionalnih razloga za njeno ocuvanje nego za razdvajanje, ali ponavljam -
gradjani ce o tome dati svoj sud.
 
 



                           Srpska Informativna Mreza

                                [email protected]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште