KAKO JE SRBIJA OSTALA BEZ VECINSKOG PAKETA AKCIJA NACIONALNE STEDIONICE

Dinkiceva zataskana afera


Beograd, 18. septembra - Prodaja Nacionalne stedionice privedena je kraju i
sasvim je izvjesno da ce vecinski paket akcija imati grcka EFG banka, ali u
meduvremenu, zataskana je afera kako je drzava izgubila vecinski paket
akcija u ovoj banci.

Sve prozivke koje su bile upucene celnicima G17 plus Miroljubu Labusu i
Mladanu Dinkicu, kao i konstatacije da je Nacionalna stedionica najbolji
posao njihove partije u kojem su se njih dvojica okoristila u momentu kada
je drzavni udio sa 61,40 odsto smanjen kroz dvije dokapitalizacije na 25,23
odsto, ostale su, za sada, pravno nedokazane. Ipak, drzava je i dalje ostala
najveci pojedinacni akcionar Nacionalne stedionice, a EFG banka je kupila
sve akcije Nacionalne stedionice osim drzavnih. 
"Nas interesuje buducnost Nacionalne stedionice, a ne njena proslost", rekao
je Dejvid Votson, direktor EFG banke odgovarajuci na pitanje da li ga
zabrinjava to sto se u javnosti Nacionalna stedionica cesto pominjala u
negativnom kontekstu. "Vec smo povecali ulaganja u EFG banku na 50 miliona
evra i spremni smo da ulozimo jos... Vrijednost banke je baza podataka o
klijentima, nista vise, posto sredstva devizne stednje pripadaju
stanovnistvu, a ne banci", rekao je Votson.
Procijenjeno je da je ukupna cijena za sav kapital Nacionalne stedionice oko
74 miliona eura. Zanimljivo je, zapravo, kako je poceo sukob izmedu Vlade
Srbije koju je predvodio Zoran Zivkovic, a ministar finansija bio Bozidar
Delic i Mladana Dinkica koji je tada bio guverner NBS.
Kako je pocelo
Nacionalna stedionica (NS) je pocela da radi u januaru 2002. godine poslije
zatvaranja cetiri velike banke - Beobanke, Invest banke, Jugo banke i
Beogradske banke, a prve depozite u njoj polozili su Mladan Dinkic, Miroljub
Labus i tragicno nastradali premijer Zoran Dindic. NS je trebalo da bude
jedina velika domaca banka kroz koju bi se vratilo povjerenje stanovnistva u
banke poslije poznatih pljacki preko Dafimenta i Jugoskandika i nestanka
stare devizne stednje. Iako su NS pratile razne kontroverze oko osnivanja,
ova banka je dobila mogucnost da isplacuje staru deviznu stednju oko osam
milijardi maraka za preko 800 hiljada stedisa. Taj broj je upravo ona baza
podataka o klijentima koju je pomenuo direktor EFG banke Votson. 
Nacionalna stedionica je dobila na koriscenje prostorije bivseg ZOP-a (Zavod
za obracun i placanje) na najekskluzivnijim i najatraktivnijim lokacijama u
Beogradu. Medutim, poslije toga uslijedile su prve optuzbe. Jovan Rankovic,
bivsi savezni ministar finansija u vladi Zorana Zizica optuzio je Labusa i
Dinkica da su "Ne konsultujuci Saveznu vladu potpuno nelegalno sproveli
operaciju stvaranja Nacionalne stedionice, i sav ekskluzivni prostor u
nekadasnjoj Dafiment banci, u centru Sava i jos mnogo slicnih u Srbiji
prodati su budzasto i tako je ostecen savezni budzet". Uzvratio je Dinkic
rijecima: "Kad krene bura, ima da prsti na sve strane". Dinkic je kasnije
objasnio da nije trazena saglasnost Savezne vlade u raspolaganju imovinom
ZOP-a precizirajuci: "Da bi se omogucilo da pocetkom 2003. godine platni
promet nesmetano prede u poslovne banke koje nijesu imale dovoljno
ekspozitura van velikih gradova u Srbiji... Kasnije, u vrijeme kada je
pisana Ustavna povelja, bilo je nedefinisano cija je to imovina. Da smo tada
trazili saglasnost Savezne vlade, omogucili bi da Crna Gora sjutra u diobnom
bilansu potrazuje dio ove imovine koja ostaje u Srbiji..." Uz kampanju koju
je vodio Dinkic, Rankovic je ubrzo podnio ostavku.
Iznenadenje
U momentu kada je tadasnji premijer Srbije Zoran Zivkovic izjavio da je
iznenaden sto Nacionalna stedionica nije drzavna banka, Vlada Srbije je
trazila da nadlezna ministarstva i institucije ispitaju ko je odlucivao o
krugu osnivaca Nacionalne stedionice, kao i zasto je Republika Srbija
iskljucena iz tog procesa. Vlada je tada usvojila zakljucak da je Dinkic,
tada guverner NBJ, postupio suprotno zakonu prilikom potpisivanja sporazuma
s Nacionalnom stedionicom o preuzimanju poslovnog prostora ZOP-a. Medutim,
cijela stvar se zavrsila na narodnoj izreci: "Tresla se gora rodio se mis". 
Kasnije su Liberali Srbije, predvodeni Dusanom Mihajlovicem, koji je bio
ministar policije, optuzili Dinkica i Labusa da su ostetili drzavu prilikom
dokapitalizacije Nacionalne stedionice "da je smanjen drzavni udio, da se
dramaticno povecao udio sumnjivih akcionara of-sor kompanija sa egzoticnih
ostrva". Tadasnji ministar finansija Bozidar Delic je naveo da cak 91 odsto
akcija u "Malom kolektivu" ima firma sa Devicanskih ostrva Anglo Europian
Marketing Associates, sa britanskih Djevicanskih ostrva cije se poslovanje
vezivalo za ime Vuka Hamovica, dok je preostalih devet odsto vlasnik Milan
Skoric, navodno Hamovicev zet. Medu akcionarima Nacionalne stedionice je i
firma Pima u kojoj 90 odsto kapitala ima Pruto nacional sa Karipskih ostrva
dok ostatak posjeduje supruga Vojina Lazarevica koji je u bliskim poslovnim
odnosima sa Hamovicem. "Sustina prevare je u tome sto drzavni kapital nije
valjano iskazan, jer je osnivacki kapital u novcanom obliku bio pet miliona
dolara, a nikada nije utvrdeno koliki je osnivacki ulog drzave bio u
nekretninama, mrezi i opremi, a mjeri se desetinama miliona evra", rekla je
Dragana Jovanovic, portparol Liberala Srbije.
Kostunica
Iako je Jovan Rankovic bio kadar DSS-a u Saveznoj vladi, nakon njegove
ostavke DSS se vrlo brzo pomirio sa G17 plus i formirana je nova vlada
Srbije. Kostunica je vec bio premijer kada je Savjet za borbu protiv
korupcije sacinio poseban izvjestaj o Nacionalnoj stedionici ukazujuci na
niz nepravilnosti prilikom osnivanja.
"Vlast krije istinu o Nacionalnoj stedionici, jer ni cvrsto obecanje
premijera Kostunice dato Savjetu u martu da ce se istraga o nacinu osnivanja
Nacionalne stedionice sprovesti, nije dalo nikakve rezultate. Cak i sada,
kada je svima jasno da je samo pitanje dana kada ce ova banka biti prodata
grckoj EFG banci, i dalje ostaju sumnje koje je prate od osnivanja", rekla
je Verica Barac, predsjednik Savjeta za borbu protiv korupcije.
Ona je istakla da su se sa Kostunicom dogovorili da izvjestaj o Nacionalnoj
stedionici predaju tuzilastvu koje bi odmah trebalo da postupa po njemu, ali
nista se nije dogodilo. "Nema nikakve sumnje ni u to da slucaj Nacionalne
stedionice zadire u sustinu korupcije u Srbiji i da prevazilazi klasicnu
korupciju. Ovde je rijec o trgovini uticajima i finansiranju pojedinih
stranaka. Kada bi te istrage bile zavrsene, dosli bi do odgovora kako je
krupan kapital uticao na vecinu politickih i finansijskih tokova u Srbiji",
konstatovala je Verica Barac.

http://www.pobjeda.cg.yu/naslovna.phtml?akcija=vijest&id=70738





                           Srpska Informativna Mreza

                                sim@antic.org

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште