http://www.nin.co.yu/index.php?s=free&a=2876&rid=6&id=5635
NIN
Broj 2876
09.02.2006
Svet:
Čekajući "bosanski Hamas"
U Bosni raste broj onih koji veruju da treba slediti Hamasovu "vojnu
strategiju" čiji su stub samoubilačke "šehidske akcije"
Bosanski islamisti su sa oduševljenjem dočekali vest o Hamasovoj
pobedi na izborima u Palestini. Popularni bošnjački fundamentalistički
Internet forumi objavljuju svedočenja o suzama radosnicama, "čestitke
braći na ispravnom izboru" i molbe "Alahu... da Hamas bude primer
vođstva, mudrosti i pravednosti". Demokratski trijumf islamista u
Palestini je shvaćen među radikalnim Bošnjacima kao dokaz da će
"mudžahedini pobediti... američke i druge teroriste", opomena
islamskim "licemerima" i "veliki dan za sve muslimane u svetu".
Za većinu ovo je ipak samo početak – oni očekuju da će uskoro slične,
"prelepe vesti" stići iz ostatka "napaćenog umeta (islamske nacije)".
"Kada izgovorimo ili čujemo reč 'Hamas' to nekako lepo zvuči, prosto
odzvanja. Odmah te to asocira na ponos, snagu i odvažnost. Ta reč
upućuje na nešto uspešno, funkcionalno, moderno, na nešto čemu teži
islamski pokret, a uz njega i islamske mase", piše Mirsad Mešanović na
najpopularnijem bosanskom islamističkom Internet sajtu koji
predstavlja glavno glasilo bosanskog ogranka Muslimanskog bratstva,
organizacije iz koje je 1987. godine nastao Hamas.
Da li je došlo vreme za stvaranje "bosanskog Hamasa" jedno je od
glavnih pitanja koja sebi postavljaju bošnjački islamisti. Činjenica
da je SDA svojevremeno okupila suprotstavljene "grane" islamskog
fundamentalizma u Bosni jedan je od glavnih razloga zašto Bosna već
nije dobila svoj Hamas, "islamski pokret otpora". Fundamentalisti su
tokom rata u SDA pod Izetbegovićevim rukovodstvom videli stranku koja
je vodila "politiku na Alahovom putu" i "izvela islam iz džamija". Ali
sve je više bošnjačkih islamista koji veruju da je ova stranka
odigrala svoju ulogu, da je "prevaziđena" i nesposobna. Oni tvrde da
se SDA pretvorila u bahatu i korumpiranu mašineriju nalik Arafatovom
Fatahu i da joj je danas glavni interes opstanak na vlasti i bogaćenje
"profiterskih lobija". Wima nije promaklo da militantnost i terorizam
nisu igrali odlučujuću ulogu u Hamasovom trijumfu i da se do
islamizacije društva i države može doći demokratskim sredstvima, ako
se sledi islam a ne ličnim interesima posvećeno političko rukovodstvo.
Fatmir Alispahić, bivši kolumnista Oslobođenja koji je postao
uvodničar SAFF-a, najpopularnijeg fundamentalističkog časopisa u
Bosni, govori o "krizi liderstva" i "retardaciji bošnjačkog političkog
faktora". Vlast SDA, kako piše Alispahić, "ustrojena je po
komunističkom obrascu". On zamera da je SDA džamijama dala ulogu kakvu
su imali opštinski komiteti u sprovođenju volje CK SKJ. Potrebu za
snažnim, istinski islamskim pokretom u Bosni sve nezadovoljniji
fundamentalisti nalaze i u činjenici da je SDA sasvim
instrumentalizovala Islamsku zajednicu Bosne i Hercegovine i
pretvorila ovu "duhovnu kičmu bošnjačkog naroda" u korumpirani
ekvivalent titoističkog Socijalističkog saveza. Oni tvrde da je
Islamska zajednica u Bosni, umesto da se kao Hamas bavi humanitarnim
radom i "pozivanjem u islam", otvorila razne firme – od benzinskih
pumpi do pogrebnih preduzeća – i profit iskoristila da "kupi"
lojalnost imama korumpiranoj SDA birokratiji.
Sve veći broj fundamentalista veruju da ključne bošnjačke institucije
"nisu učinile nikakav iskorak koji bi vodio ka samoodrživosti". Oni
veruju da je zahvaljujući neuspehu SDA i Islamske zajednice "opasnost
po opstanak islama" u Bosni danas ista kao i 1991. godine, u
predvečerje poslednjeg rata. Bosanski ogranak fundamentalističkog
Muslimanskog bratstva je prošle godine saopštio da je rešenje "samo
sveobuhvatan islamski pokret čije aktivnosti u svojoj konačnici imaju
za cilj uspostavu Alahove vere kako na nivou pojedinca i porodice,
tako i na nivou" islamske nacije.
Bez lidera, suočena sa raširenim shvatanjem da Bošnjaci gube bitku,
SDA nikada nije bila slabija. Pored unutrašnjih podela, ova stranka je
oslabljena i političkim ambicijama reisa Mustafe Cerića, čelnika
Islamske zajednice, koji pokušava da se nametne kao autoritet kakav je
bio Izetbegović. Otpor Cerićevim željama ne dolazi samo iz umerenog
krila Islamske zajednice i od onih koji autoritarnom reisu osporavaju
titulu "duhovnog vođe Bošnjaka" i opisuju ga kao "muslimanskog papu" i
"zelenog faraona" koji je "dodao 'baklju svetlosti (islama)' u ruke
lopovima". Iako u Bosni ima mnogo onih koji se, kako piše Senad
Pećanin, zalažu za postavljenje "verskog poglavara kao vrhovnog
autoriteta i vođe naroda", ima i islamista koji shvataju da problem
nije samo u neprikladnosti reisa Cerića za lidersku poziciju.
Alispahić piše da bi bilo štetno za Bošnjake "u evropskom okruženju
gdje nijedan pravoslavni ili katolički sveštenik nije nacionalni
lider" ako bi jedan mula dobio ključnu ulogu.
SDA i Islamska zajednica su do sada uspevali da zadrže neke od
najpopularnijih fundamentalista u svojim redovima. Pored sve
otvorenijeg približavanja vahabističkim grupama, SDA se koristila i
raznim oblicima podmićivanja ili zastrašivanja, često uz pomoć
službenika "Zgonjaninove (predratne) tajne policije", da bi sprečila
organizovanje ozbiljne, "islamskije" konkurencije. Ali ovo je izuzetno
rizična strategija stranke podeljenog rukovodstva koje sve češće
optužuju da "lične interese poistovećuje sa interesima islama".
Posebno ako se ima u vidu da u Bosni raste broj mladih, radikalnih
propovednika koji ignorišu pravila Islamske zajednice – skoro polovina
budućih imama se danas školuje u arapskim zemljama, mnogi na
vahabitskim univerzitetima ili školama gde razne militantne
salafističke struje imaju ogroman uticaj na studente.
U Bosni proporcionalno raste i broj onih koji veruju da ne treba
slediti samo Hamasov humanitarni angažman, već i njegovu "vojnu
strategiju" čiji su stub samoubilačke "šehidske akcije".
------------------
Koalicija zapadnih špijuna, četnika i ustaša
Islamski fundamentalisti u Bosni često izjednačavaju položaj
Palestinaca i Bošnjaka. Oni tvrde da se, slično Palestincima na
okupiranim teritorijama, Bošnjaci "bore za preživljavanje", da su
"zatvoreni" na samo dvadesetak odsto "nacionalne teritorije" i da
veliki deo Bošnjaka, kao i Palestinaca, i dalje ne može da se vrati u
domove iz kojih su proterani. Oni govore da se Bošnjacima, baš kao i
Palestincima, "nameće nepravedan mir", da je "američki fašizam
legitimizirao... kriminalnu zamisao srpskih i hrvatskih stratega".
Sve više Bošnjaka govori o jednoj "islamskoj naciji" i bosansku ratnu
tragediju smešta u okvir "zapadnog rata protiv islama" i težnje za
ponižavanjem i okupacijom islamskih zemalja. Kao "dokaz" za ovo se
navodi i neuspeh EUFOR-a da uhapsi Radovana Karadžića – to je navodno
alibi da Zapad ostane u Bosni i nastavi "okupaciju" još jedne
muslimanske zemlje. Stvarajući sliku o "zaveri krstaša", "koaliciji
(zapadnih) obaveštajnih službi sa četnicima i ustašama", oni sugerišu
da se radi o "nastavku političke agresije na Bosnu i Bošnjake koja je
dinamizirana nakon 11. septembra".
Iako neki bosanski islamisti smatraju da Bošnjacima ne treba "imidž
Palestine i večnog problema", ipak dominira shvatanje po kome su
bosanski muslimani, deset godina posle završetka rata, ostali
"najpotlačeniji i najprogonjeniji narod u Evropi" i da su "evropski
Palestinci".
Zoran Ćirjaković
Srpska Informativna Mreza
sim@antic.org
http://www.antic.org/
