Hag trazhi novi identitet
Karla del Ponte ponovo među Srbima
Hag traži novi identitet
Iako niko kome je stalo do stabilnosti i budućnosti ove zemlje ne spori da lica za koja se utvrdi da zaista pomažu optužene za ratne zločine moraju snositi zakonske posljedice, ne može se a ne zapitati šta je to nagnalo haškog tužioca da "mrežu podrške" stavi u samu žižu interesovanja.
Odgovor, međutim, leži u činjenici da se Tribunal nakon smrti "najkrupnijeg" optuženika Slobodana Miloševića suočio se sa pitanjem vlastitog identiteta. Njegov rad u velikoj mjeri je obesmišljen, pa je Karla del Ponte zapravo u misiji traženja novog lica "haške pravde"
piše: Miljan Kovač
U vrijeme dok su stanovnici većeg dijela planete bili svjedoci nesvakidašnjeg prirodnog fenomena – pomračenja Sunca, u Banjaluku je doputovala glavna tužiteljka Međunarodnog tribunala za ratne zločine sa sjedištem u Hagu Karla del Ponte . Za razliku od prethodnih posjeta, kada se sa predstavnicima vlasti Republike Srpske susretala na zvaničnim javnim mjestima, Del Ponteova se ovoga puta "nije osjetila dovoljno bezbjednom" pa je sastanak sa premijerom RS Miloradom Dodikom i ministrom unutrašnjih poslova Stanislavom Čađom zakazala u sjedištu Euforove vojne baze u Ramićima kraj Banjaluke!
Takođe iz, kako su rekli, "bezbjednosnih" razloga sastanak su obezbjeđivale jake oružane snage iz sastava Eufora i (sa pristojne udaljenosti) pripadnici lokalne policije.
Ovako priređen spektakl bio je valjda način da se promoviše početak nove faze u djelovanju Tribunala na ovim prostorima –"razbijanje mreže koja pomaže skrivanje haških bjegunaca"!
Najava ovakvih aktivnosti bila je i nedavna izjava visokog predstavnika međunarodne zajenice u BiH Kristijana Švarc-Šilinga , koji je u Briselu ustvrdio da se haški bjegunci ne nalaze u BiH, ali i da u ovoj zemlji djeluje jaka mreža njihovih pomagača.
Spektakularno slijetanje Karle del Ponte u vojnom helikopteru u Ramiće i do besmisla pojačane mjere bezbjednosti, bez obzira na to što ni prilikom njenih ranijih posjeta BiH nije zabilježen nijedan incident, imalo je posebno značenje: Slobodan Milošević jeste mrtav, ali Tribunal, uprkos tome, nije!
Glavna tema susreta Karle del Ponte sa Miloradom Dodikom nije bila hapšenje optuženih za ratne zločine, već razbijanje mreže njihovih pomagača, što je na indirektan način nakon sastanka novinarima potvrdio i sam premijer.
"Traži se sprovođenje zakona koji je skoro donesen u BiH vezano za mrežu podrške. To treba da odrade tužilaštva i sudovi i ja nemam ništa protiv da se onima za koje se dokaže da su u mreži podrške blokira imovina, da se oni hapse...", rekao je Dodik .
Za razliku od Dodika, Karla del Ponte se nakon sastanka nije obratila novinarima. Nisu čak bili u prilici ni da je vide s obzirom na to da je bazu, u koju je bio zabranjen ulazak, napustila onako kako je u nju i došla – vojnim helikopterom.
Iako niko kome je stalo do stabilnosti i budućnosti ove zemlje ne spori da lica za koja se utvrdi da zaista pomažu optužene za ratne zločine moraju snositi zakonske posljedice, ne može se a ne zapitati šta je to nagnalo haškog tužioca da "mrežu podrške" stavi u samu žižu interesovanja.
Odgovor, međutim, leži u činjenici da se Tribunal nakon smrti "najkrupnijeg" optuženika Slobodana Miloševića suočio se sa pitanjem vlastitog identiteta. Njegov rad u velikoj mjeri je obesmišljen, pa je Karla del Ponte zapravo u misiji traženja novog lica "haške pravde". U pokušaju da se spase što se spasavati može pronađen je (!?) lijek – borba protiv "mreže podrške haškim optuženicima".
To istovremeno predstavlja i koncept jačanja političke pozicije Tribunala, tačnije, Karle del Ponte na ovim prostorima. Njen uticaj na kreiranje političke scene u državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije proteklih godina potpuno je neosporan. Od poteza glavnog tužioca, odnosno odnosa domaćih političkih faktora prema zahtjevima Haškog tužilaštva zavisi i reputacija političara u biračkom tijelu. Odnosno njihov uspjeh na izborima. Okusili su to na svojoj koži politički subjekti u Srbiji i Crnoj Gori, Hrvatskoj, a u prvom redu u Bosni i Hercegovini.
Poljuljani ugled Tribunala nakon Miloševićeve smrti zaprijetio je i urušavnjem političkog uticaja glavnog tužioca na zbivanja na balkanskoj političkoj sceni.
Najavljena borba protiv onih koji navodno pomažu skrivanje haških bjegunaca poluga je povratka Del Ponteove u vrh iz koga se kreira odnos političkih snaga u BiH (pa i u regionu).
Nema sumnje da će one političke stranke čiji članovi ili simpatizeri budu prokazani i kažnjavani kao dijelovi mreže pomagača haškim optuženicima u javnosti zadobiti oreole žrtve. To će istovremeno značiti i rast njihovog rejtinga među biračima.
Na taj način biračko tijelo pokazuje i svoj dobro poznati odnos prema Haškom tribunalu, a naročito prema Karli del Ponte.
Nije isključeno da će u razbijanju "mreže pomagača" učestvovati međunarodne oružane snage raspoređene u BiH, ali sigurno je da će akcije sprovoditi i domaće policijske agenture.
Nedavno usvajanje zakona na nivou BiH kojim su predviđene kazne za lica za koja se dokaže da pomažu skrivanje haških optuženika, dodatna je poluga za ovakvo postavljanje stvari. To je poluga koju će istovremeno međunarodna zajednica, u ovom slučaju oličena u Karli del Ponte, koristiti kako bi na domaće organe vršila pritisak tražeći od njih istrage, hapšenja i na drugi način kažanjavanja potencijalnih jataka haških bjegunaca.
Jasno je da je Karla del Ponte ta koja će pritiskom na domaće političke strukture određivati kada će se protiv koga i u kojoj mjeri ta poluga koristiti.
S obzirom na to da je teško povjerovati da će se Karadžić i Mladić uskoro predati, a sigurno je da Tribunal neće odustati od njihovog hapšenja, činjenica je da će takvi odnosi i dalje od svih nas činiti taoce. Samo hapšenje ili predaja ove dvojice otvaraju mogućnosti potpune stabilizacije prilika.
