Tajni dogovor Kostunica - Djukanovic
Pise: IFIMES
IFIMES je ispitivao javno mnijenje u Crnoj Gori (CG) povodom raspisanog
referenduma, na kojem ce gradani Crne Gore 21.maja/svibnja 2006.godine
odlucivati o njenom statusu odnosno, da li ele da ive u samostalnoj i
nezavisnoj Crnoj Gori ili u zajednickoj dravi sa Srbijom.Takode smo
postavili pitanje, da li ce gradani Crne Gore izaci na najavljeni
referendum? Iz opirnog istraivanja izdvajamo najzanimljivije dijelove:
Crna Gora i referendum o nezavisnosti:
TAJNI DOGOVOR KOTUNICA-ÐUKANOVIC!
Medunarodni institut IFIMES je povodom raspisanog referenduma o
samostalnosti i nezavisnosti Crne Gore, koji ce biti odran 21.maja/svibnja
2006.godine obavio ispitivanje javnog mnijenja.
Podaci o uzorku:
Uzorak: slucajan troetapni
Velicina uzorka: 1.010 ispitanika (punoljetni gradani oba pola dravljani
CG)
Metodologija: telefonska anketa
Period: 25., 26. i 27.04.2006
Stepen pouzdanosti: 95%
Kontrola: na 10% uzorka
Standardna devijacija +/-3
? Teritorija: Crna Gora
1. Da li ce te na referendumu, koji ce biti odran 21.maja/svibnja
2006.godine glasati za samostalnu i nezavisnu Crnu Goru ?
- DA 49,30 %
- NE 43,80 %
- NEODLUCENI 6,90 %
Podaci o uzorku:
Uzorak: slucajan troetapni
Velicina uzorka: 1.010 ispitanika (punoljetni gradani oba pola dravljani
CG)
Metodologija: telefonska anketa
Period: 25., 26. i 27.04.2006
Stepen pouzdanosti: 95%
Kontrola: na 10% uzorka
Standardna devijacija +/-3
? Teritorija: Crna Gora
2. Da li ce te izaci na glasanje na najavljenom referendumu o samostalnosti
i nezavisnosti Crne Gore 21.maja/svibnja 2006.godine?
- DA 82,30 %
- NE 17,70 %
Raspisani referendum na kojem ce se odlucivati o samostalnosti i
nezavisnosti Republike Crne Gore, koji ce biti odran 21.maja/svibnja
2006.godine karakterie politicka polarizacija i bezpotedna referendumska
kampanja. Polarizacija politicke scene u Crnoj Gori stvorila je politicki
fenomen «ukrajinizacije» Crne Gore postojanjem dva antagonisticka politicka
bloka: 1. Blok za zajednicku dravu sa Srbijom kojeg sacinjavaju: SNP
(Socijalisticka narodna partija), NS (Narodna stranka), DSS (Demokratska
srpska stranka), SNS (Srpska narodna stranka)... i 2. Blok za nezavisnu Crnu
Goru, kojeg sacinjavaju: DPS (Demokratska partija socijalista), SDP
(Socijaldemokratska partija), LP (Liberalna partija)
. Bez obzira na
rezultat referenduma Crna Gora ce i dalje ivjeti sa otvorenom
postreferendumskom realnocu politicke polarizacije to dodatno otvara
pitanje moe li takva drava uopte funkcionisati? Analiticari smatraju, da
u takvim okolnostima nece biti stvarnog politickog pobjednika referenduma u
Crnoj Gori nego ce to biti svojevrstan »kolektivni poraz«. U slicnoj
situaciji nalazi se Ukrajina, koja pronalazi put za izlazak iz politicke
krize, koja je prouzrokovana polarizacijom na dva izrazito suprostavljena
politicka bloka.
Tajni dogovor izmedu premijera Srbije i Crne Gore, Vojislava Kotunice i
Mila Ðukanovica, nedavno u Rimu, kojim je Kotunica »blagoslovio«
nezavisnost Crne Gore opravdano postavlja pitanje, da li je Blok za
zajednicku dravu sa Srbijom predmet manipulacije zvanicnog Beograda, kao
to su do sada to bili Srbi prilikom nastajanju novih drava na podrucju
bive Jugoslavije, pocevi od Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i
Kosova?
Manjine u Crnoj Gori u mnogome ce uticati na rezultat referenduma. Pojam
«manjina» u Crnoj Gori je veoma specifican, jer poslednji rezultati popisa
stamnovnitva pokazali su da u Crnoj Gori nema vecinskog naroda. Izlaznost
manjina na referendum nije uslovljena voljom njihovih politickih lidera,
nego zrelocu i odgovornocu manjina za buduci status Crne Gore. Politicki
lideri manjina koji su pod direktnim uticajem Ðukanovicevog reima nemaju
apsolutne podrke u birackom tijelu. Takav je primjer jednog od «lidera»
Albanaca u Crnoj Gori Ferhata Dinoshe, koji predstavlja «Ðukanovicevog
trabanta» i ciji je uticaj na albansko izborno tijelo minoran. Primjer tome
je, da jedna NVO Albanaca u Crnoj Gori «Gradanska inicijativa», koja se
zalae za izgradivanje partnerskih odnosa sa zvanicnom Podgoricom, uiva
veci ugled i podrku izbornog tijela nego DUA (Demokratska Unija Albanaca),
koju vodi pomenuti Dinosha. Istraivanje je pokazalo da crnogorski reim u
rjeavanje otvorenih pitanja Albanaca u Crnoj Gori treba ukljuciti albanske
vode izvan Crne Gore kako bi se eliminisala ili minimizirala manipulacija
reima manjinama. Tako i druge NVO predstavljaju znacajan faktor u
politickom ivotu Crne Gore kao to je «Grupa za promjene» koja ima
specificnu politicku teinu i znatnu podrku gradana, koja je veca od
podrke pojedinim politickim partijama.
Slicna je situacija i sa Bonjacima u Crnoj Gori, koje je aktuelni
crnogorski reim vjetacki podijelio na dva naroda: Bonjake i Muslimane,
iako je potpuno jasno da se radi o jednom narodu. Ta podjela uslovljena je
definicijom reima, koji smatra da ukoliko se izjasne kao Bonjaci, njima je
maticna drava Bosna i Hercegovina, i time automatski imaju status manjine u
Crnoj Gori, a ukoliko se izjasne kao Muslimani predstavljaju autohtono
stanovnitvo i time navodno Crnogorce islamske vjeroispovijesti - to
predstavlja poznati konstrukt totalitaristickog komunistickog reima u
bivoj Jugoslaviji, ciji je Ðukanovic ostao jedan od rijetkih sljedbenika na
prostorima bive Jugoslavije. Tu cinjenicu medunarodni zvanicnici
preutkuju, mada im je dobro poznata.
Medunarodni institut IFIMES smatra, da ce Crna Gora najvjerovatnije postati
samostalna i nezavisna drava. Time nece nestati i prisutni problemi u
crnogorskom drutvu prouzrokovani politickom polarizacijom drave, to ce
otvoriti pitanje opteg funkcionisanja drave i dugorocno mogucnost njenog
opstanka. EU je vrlo povrno pristupila rjeavanju crnogorskog pitanja i
nije uvaila kompleksnost crnogorske politicke i drutvene scene, koja je
znacajnim dijelom posledica konzervativne plemenske strukture Crnogoraca kao
jednog od rijetkih naroda na Balkanu koji jo uvijek funkcionie na toj
osnovi.
Ljubljana, 29.april/travanj 2006
www.pcnen.cg.yu/
Srpska Informativna Mreza
sim@antic.org
http://www.antic.org/
