NOVIM ZAKONOM O DRZAVNOJ IMOVINI OBRADOVANI kupci nekretnina Vlada tajkunima poklanja placeve ~Svi crnogorski hoteli prodati po cijeni od pet do sedamnaest puta nizoj od cijene zemljista na kome su izgradeni Predlazuci novi zakon o drzavnoj imovini crnogorska administracija odlucila je da stavi tacku na kumovsku prodaju hotela, omogucavajuci kupcima da se konacno uknjize i kao vlasnici zemljista na kojima su ti objekti. To i ne bi bilo vrijedno paznje da svi crnogorski hoteli nijesu prodati po cijenama koje su pet do 17 puta nize od cijene zemljista na kojima su izgradeni. - Ovim predlogom zakona uklonjena su neadekvatna zakonska rjesenja zbog kojih se javio problem prilikom privatizacije pojedinih preduzeca, po kojem je novi vlasnik dobijao objekat u svojinu, a zemljiste na koriscenje, dok objekat postoji, kako je bilo regulisano zakonom o prometu nepokretnosti iz 1976. godine, s tim sto su izmjene bile vrsene cetiri puta od 1989. godine - ocijenila je samostalna savjetnica predlagaca novog zakona Ministarstva finansija Milodarka Novosel. Ukoliko poslanici u parlamentu podrze Vladin Predlog zakona o drzavnoj imovini, kolasinski biznismen Zoran Becirovic ce za 3,2 miliona eura postati ponosni vlasnik ne samo hotela "Avala" u Budvi, vec i placa na samoj obali mora na kojem je izgraden hotel i koji, prema sadasnjim cijenama, kosta 17,5 miliona eura. Isti poklon domaca administracija je namijenila vlasniku hotela "Podgorica" Zarku Buricu, koji ce za 780 hiljada eura postati vlasnik kompleksa zemljista na samoj obali Morace u strogom centru glavnog grada. Tu privilegiju ce steci i ne samo novi vlasnici svih crnogorskih hotela, vec i ruski tajkun Oleg Deripaska, nakon sto pocetkom jeseni sklopi ugovor o kupovini pljevaljske Termoelektrane kao izdvojenog dijela imovine crnogorske Elektroprivrede. Prema prethodnom zakonu o gradskom gradevinskom zemljistu, kupac bilo kojeg objekta raspolagao je zemljistem dok na njemu postoji taj objekat, a potom je vracano u vlasnistvo grada, odnosno drzave. Zbog takvog zakonskog propisivanja Hit iz Nove Gorice je, umjesto da srusi ruinirani hotel "Maestral", potrosio na njegovo renoviranje skoro 20 miliona eura, a da opet nije dobio rezultat vrijedan ulozenog novca. - Zadatak reformi u procesu tranzicije je da za imovinu odredi jasnog nosioca prava raspolaganja i da je na taj nacin zastiti od uzurpacije, izvrsi njenu privatizaciju i valorizaciju kroz razne oblike prihoda od imovine - kaze Novosel. Toj logici ne bilo bilo primjedbe da je crnogorska administracija promijenila zakone o gradskom gradevinskom zemljistu, drzavnoj imovini, svojinsko pravnim odnosima, a primijenila zakon o restituciji. U tom slucaju bi hotele i fabrike morala prodati po cijeni koja je blizu trzisnoj vrijednosti barem zemljista, a potom iz tih para obestetila bivse vlasnike placeva. Posto tek sada priprema predloge pomenutih zakona, odnosno njihove izmjene i dopune, crnogorska vlada je tesko ostetila javni interes i gradane drzave. Najprije time sto je obestecenje bivsih vlasnika prakticno natovarila na poreske obveznike, pretvarajuci to u javni dug. Taj prostor je iskoristila da bi novim vlasnicima objekata u nekadasnjem drustvenom, a potom drzavnom vlasnistvu omogucila pogodnosti po kojima su postali vlasnici placeva i hotela na najatraktivnijim destinacijama za desetinu stvarne vrijednosti. To jos nije kraj pogodnosti koje im je pripremila ova administracija. Uredujuci da plaze mogu da se daju u zakup, omogucila je novim vlasnicima hotela da prakticno postanu vlasnici i plaza ispred svojih objekata. Svaki hotelijer je od Morskog dobra dobio koncesiju, ogradio svoj dio plaze, postavio svoj plazni mobilijar, a njegovi uposlenici tjeraju sa tog komada obale svakog ko nema sobu u hotelu.
J. RABRENOVIC Ministrima oprosteno 150 hiljada eura kazne Jos jedna specificnost ovog zakonskog teksta je amnestiranje starjesina drzavnih organa od placanja kazne koja se krece od 37.500 do 150.000 eura, koliko bi trebalo da plate jer 15 godina nijesu vodili popis drzavne imovine u svojim resorima. Zakon o drzavnoj imovini iz 1975. kao i najnoviji iz 2000. godine podrazumijeva da se, uz godisnji izvjestaj o budzetu prilozi i kompletan popis pokretne i nepokretne imovine drzave Crne Gore i svake njene opstine. U suprotnom, kazna je od 2,5 do 10 hiljada eura. U posljedniih 15 godina izvjestaji o izvrsenju drzavnih i opstinskih budzeta bili su bez popisa imovine, tako da se uopste ne zna sta posjeduju Crna Gora i njena 21 lokalna zajednica. http://www.dan.cg.yu/ Srpska Informativna Mreza sim@antic.org http://www.antic.org/
