Rusija će predložiti svoju rezoluciju o Kosovu

Autor: Ivana Cvetković | 23.04.2007 - 09:02

Rusija u Savetu bezbednosti UN neće biti uzdržana kada je u pitanju 
teritorijalna celovitost Srbije. Po tom pitanju njihova pozicija je snažna, jer 
brane teritorijalnu celovitost svih članica UN, kao i Povelju UN - rekao je za 
„Blic“ Vuk Drašković, ministar spoljnih poslova, neposredno nakon razgovora sa 
ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom u Beogradu. 
- Pozicija Rusije veoma je snažna jer je principijelna. Citiraću ono što mi je 
rekao ruski šef diplomatije: „Zalažući se za teritorijalnu celovitost Srbije, 
Rusija štiti Povelju UN i međunarodno pravo, a tražeći maksimalna prava za Srbe 
na Kosovu i punu zaštitu crkava i manastira, štiti temeljna načela same Evrope 
i demokratskog sveta.“ 
Da li vam je Lavrov rekao dokle je Rusija spremna da ide u odbrani srpskih 
interesa? 
- Do kraja u odbrani onih temeljnih načela koja bi neki da pogaze. 
Uključuje li to i veto ove zemlje u SB? 
- U ovom času Rusija nema na šta da uloži veto. Ruska strategija je veoma 
osmišljena i ako SAD, Velika Britanija i Francuska sa još nekim kosponzorima iz 
SB na sto Kontakt grupe iznesu nacrt rezolucije koja bi bila zasnovana na 
Ahtisarijevom planu, Rusija bi odgovorila kontranacrtom sopstvene rezolucije sa 
kosponzorima, koja bi bila zasnovana na principima koje Rusija brani. Tako bi 
naterala zapadne članice SB ili da odbiju te principe ili da prihvate 
dogovaranje sa Rusijom o tekstu zajedničke rezolucije ili o određivanju novog 
pregovarača. 
Na taj način bi bila doneta neka umerenija rezolucija koja se neće izjašnjavati 
o statusu? 
- Ne umerena nego jedina moguća ako ćemo poštovati međunarodno pravni poredak. 
Moguća je rezolucija koja bi bila zasnovana na tehničkom delu Ahtisarijevog 
plana uz određene izmene i koja bi, što Moskva naročito naglašava, zadržala na 
snazi odredbe postojeće Rezolucije 1244 koje se tiču teritorijalne celovitosti 
Srbije. Za ovu vrstu kompromisa Moskva je spremna, ali pod uslovom da Srbija 
istraje u odbrani svoje teritorijalne celovitosti. 
Koliko otezanje za koje se zalažu Srbija i Rusija može da šteti Srbima na 
Kosovu ukoliko se ne implementiraju odredbe Ahtisarijevog plana koje im 
garantuju zaštitu? 
- Sve to što predviđa Ahtisarijev plan bilo je predviđeno i dosadašnjom 
Rezolucijom 1244, pa je ispalo da je zapisivano na ledu i prinošeno vatri. Zbog 
toga misija SB mora da poseti enklave na Kosovu i da se uveri u tragični 
položaj jednog naroda, kao i u to da standardi zagarantovani Rezolucijom 1244 
nisu ispunjeni. Zbog toga je Rusija u pravu kada postavlja pitanje zašto 
suspendovati Rezoluciju 1244 pre nego što njene odredbe budu ispunjene. 
Ima li Srbija odgovor za slučaj da kosovski parlament proglasi nezavisnost, a 
SAD tu državu unilateralno priznaju? 
- Svaki dan čitamo izjave analitičara svega i svačega kako će EU, SAD i mnoge 
druge zemlje priznati nezavisno Kosovo iako ne bude nove rezolucije UN. To je 
nemoguće, jer je postojeća Rezolucija 1244 usvojena na osnovu poglavlja 7 
Povelje UN, pa je obavezujuća za sve članice svetske organizacije. Dok je god 
na snazi Rezolucija 1244, nijedna zemlja na svetu nema pravo da prizna 
nezavisnost koju bi proglasio parlament u Prištini, a ta rezolucija ne može 
biti zaenjena novom ukoliko se sa tim ne saglase Rusija i Kina. 
Šta ako Albanci ne budu zadovoljni takvim rešenjem? 
- Zbog čega bi bili nezadovoljni? Kažu da oni ne vladaju Kosovom već UN, a da 
nezavisnost traže jer ne žele da njima vlada Beograd. Rešenjem koje mi 
predlažemo dobili bi u svoje ruke upravu nad Kosovom u koju im se ne bi mešao 
Beograd, ali bi morali da poštuju prava Srba, crkve, manastire i postojeće 
državne granice Srbije. 
Kakvi su naredni potezi Srbije? 
- Bez obzira na to što Ahtisarijev plan ne može proći pored Rusije koja ima 
pravo veta, u našem je interesu da za odbranu teritorijalnog integriteta 
pridobijemo šest od 10 nestalnih članica SB, čime bismo ojačali poziciju Rusije 
i Kine. 
Da li je Srbija do sada obezbedila nečiju podršku? 
- Pridobijanje nije nimalo lako. Mnoge zemlje su slabo upoznate sa suštinom 
kosovskog čvora. Zvaničnici Južnoafričke Republike na početku moje posete bili 
su pod uticajem Ahtisarijeve posete koja je prethodila mojoj, pa su istakli 
razumevanje za princip samoopredeljenja naroda. Posle dva sata razgovora, kada 
su se upoznali sa pozadinom kosovske priče i sa kompromisnom pozicijom Srbije, 
izjavili su da je princip teritorijalnog integriteta prioritet i zagarantovan 
Poveljom UN i da se Povelja mora poštovati tim pre što Srbija ne odriče pravo 
Albanaca na njihovu samoupravu. Uveren sam da će suočeni sa stvarnim 
činjenicama i Kongo i Gana stati na našu stranu, kao i Indonezija, Katar ili 
Peru. A ako slovački predstavnik u SB bude poštovao stav predsednika i 
parlamenta Slovačke, onda ni ta država ne može da podrži nezavisnost Kosova. 
Ne čini se kao da Srbija može da obezbedi šest glasova. 
- Šesti glas za nezavisnost sada ne postoji, mada su pritisci sa pozicija moći 
svakodnevni, a neumorno lobira i Ahtisari, što, po mom uverenju, nije u redu, 
jer bi njegova pozicija morala biti neutralna. Vodio je pregovore, izneo 
predlog i time je njegova misija završena. 
Mogu li zaključci misije koja će boraviti na KiM da doprinesu izmenama 
Ahtisarijevog plana? 
- Naravno da mogu. Ukoliko misija SB zaista poseti srpske enklave i oseti sav 
čemer života Srba na Kosovu, onda će zahtev za primenu standarda postati 
prioritetan, a to je upravo ono na čemu mi insistiramo. 
Da li je stav koji stalno iznosite da Kosovo može da postane srpski Južni Tirol 
deo državne strategije koja je dogovorena na nivou premijera i predsednika? 
- Naše insistiranje na nepromenjivosti državnih granica dokumentovao sam i 
primerima u sadašnjem svetu, gde u okviru državnih granica postoje različiti 
politički sistemi, pa sam kao primere naveo Kinu, Tajvan i Hongkong, kao i 
grčki i turski deo Kipra, ali i Južni Tirol u Italiji i Olandska ostrva u 
Finskoj. 
Da li vrh srpske vlasti razmišlja da ozvaniči ideju podele Kosova? 
- Niko to ne pominje, jer nema niko pravo da predloži da Srbiji pripadnu tri 
opštine na severu, a da 92 odsto teritorije Kosova proglasi za albansku državu 
u kojoj bi bilo sve istorijsko, religijsko i kulturno nasleđe Srba.


Ne znam za tajnu diplomatiju 
Razlog odlaska Leona Kojena iz pregovaračkog tima ide u prilog tome da se vode 
pregovori o statusu Kosova mimo zvaničnih? 
- Ne želim to da komentarišem. 
Da li vi imate saznanja o tome da se vodi neka tajna diplomatija o rešenju 
statusa Kosova? 
- Ako se na bilo kakvom nivou vodi bilo kakva tajna diplomatija, onda bi iza 
nje trebalo da stoji država, a naša država sigurno ne stoji iza pregovora na 
osnovu kojih bi Kosovo dobilo nezavisnost. Srbija čvrsto brani postojeće 
granice i prava Srba i naše nacionalno nasleđe na Kosovu. Ko god, ukoliko ima 
takvih, osporava bilo koje pitanje od ovih, on iza sebe nema državu.

 

http://www.blic.co.yu



Одговори путем е-поште