Milorad Dodik: Entitetsko glasanje uslov je za opstanak Srba u BiH
Mirjana Kusmuk 25.05.2007 21:21 Mi smo jasno rekli da ne možemo pristati na ukidanje entitetskog glasanja, jer bi to značilo gubitak povjerenja srpskog naroda u BiH i za nekoliko godina Bosna bi postala etnički čista bošnjačka država.Ovako je premijer RS Milorad Dodik u intervjuu za "Nezavisne" iznio argumente koje je proteklih dana predočio sagovornicima u Vašingtonu kada je u pitanju izmjena ove odredbe Ustava BiH. "Entitetsko glasanje ne može biti upitno u BiH, jer bi to značilo narušavanje balansa koji je uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom i dovelo bi do majorizacije i preglasavanja. Naravno, sve to dovelo bi i do destabilizacije, jer je razgradnja Dejtona kreiranje nestabilnosti, s obzirom na to da je Dejtonski sporazum uspješan balans odnosa snaga u BiH", dodao je. Dodik je istakao da glasanje i majorizacija nisu rješenje za ovu zemlju i zahvalio američkim diplomatama za napore koje su uložili s ciljem postizanja kompromisnog konsenzusa. NN: Poslije sastanka u Vašingtonu mediji su izvijestili da su pregovori propali. Možete li reći šta je bilo ponuđeno i oko čega se Vi i Haris Silajdžić niste složili? DODIK: I po odlasku u Ameriku rekao sam da je gotovo nepotrebno da se sastajemo u Vašingtonu kako bi se i tamo pokazale razlike koje su suštinske i koje se ne mogu prevazići. Šta je tu ponuđeno? Tema je bila naziv Republika Srpska, koji osporava Haris Silajdžić, i ja sam to odbio. NN: Znači, Haris Silajdžić je tražio promjenu imena RS? DODIK: On je došao u SAD s namjerom da nastavimo razgovore o tome jer smatra da naziv Republika Srpska ne može da ostane. Odbio sam bilo kakvu mogućnost da se dalje o tome priča i veoma brzo smo riješili to pitanje. Na dnevnom redu ostale su ustavne promjene i reforma policije. NN: Dakle, pitanja koja su delegirali predstavnici administracije? DODIK: Predstavnici američke administracije ulagali su maksimalan napor da se o svemu vodi dijalog i da se na kraju dođe do dogovora. Zato izražavam zahvalnost ljudima koji su pokazali strpljenje da rade na kompromisnom konsenzusu. Naravno, oni koji su kreirali sastanak pogriješili su u pogledu očekivanja, ali nekada je dobro da se vidi na koji način i šta može da se uradi, a šta ne. NN: Šta je za Vas bilo najneprihvatljivije u tim razgovorima? DODIK: Naša pozicija je da entitetsko glasanje ne može biti upitno u BiH jer bi to značilo narušavanje balansa koji je uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom i dovelo bi do majorizacije i preglasavanja. Naravno, sve to dovelo bi i do destabilizacije zemlje. Mi smo jasno rekli da na to ne možemo pristati jer bi to značilo gubitak povjerenja srpskog naroda u BiH i za nekoliko godina Bosna bi postala etnički čista bošnjačka država. U ovom času realno imamo problem Hrvata, koji su se nezadovoljni političkim položajem poslije rata iselili u procentu većem od 50 odsto. Takva sudbina bi, ako bi došlo do ukidanja i redukovanja entitetskog glasanja i ukidanja policije RS kao što se tražilo, zadesila i Srbe. To znači da bi bio ostvaren plan koji već jasno iskazuje reis Cerić izjavama da je BiH matična zemlja Bošnjaka, a da oni koji nisu zadovoljni mogu da idu. NN: U izjavi američkoj agenciji AP Silajdžić Vas je optužio da ste odgovorni za nepostizanje dogovora o okončanju etničke podjele zemlje jer niste prihvatili ukidanje entitetskog glasanja. Da li po Vašem mišljenju ukidanje entitetskog glasanja vodi okončanju etničke podjele? DODIK: BiH je podijeljena zemlja, ne zbog rata koji se desio, nego istorijski gledano po svim socijalnim, političkim, ekonomskim, kulturološkim, vjerskim i drugim aspektima. Namjera Silajdžića nije da "okonča etničke podjele" jer u zemlji u kojoj žive tri naroda one su realnost, nego da Bošnjaci, kojih je najveći broj, postanu apsolutna politička većina u BiH bez potrebe da se usaglašavaju sa drugim konstitutivnim narodima. NN: Da li je to put koji vodi BiH u EU? DODIK: Preglasavanje i majorizacija nisu rješenje za ovu zemlju. BiH može da ima dva puta. Jedan je da se izvrši asimilacija ostalih naroda u okviru većinske grupe Bošnjaka, što nije moguće, a drugi je da se uvaži činjenica da ovdje žive tri konstitutivna naroda, da postoje Dejton i Republika Srpska i da Hrvatima treba dati određena politička prava, koja će ih ohrabriti da ostanu u BiH. NN: Kada je odbacio aprilski paket ustavnih promjena iza kojeg su stajale SAD, Haris Silajdžić je bio pred sankcijama. Šta se od tada promijenilo pa su SAD prihvatile Silajdžićev razlog za odbacivanje tog paketa - ukidanje entitetskog glasanja u parlamentu BiH? DODIK: To u najmanju ruku nije bilo fer. Nije fer da se to pitanje na taj način dramatično postavi jer je trebalo insistirati na ustavnom paketu iz aprila, u kojem je za nas bilo mnogo stvari na koje smo teško pristali. Sada, pošto je to odbijeno, ni mi nemamo razloga da podržavamo taj dogovor jer svi oni koji su glasali za aprilski paket više od godine morali su da trpe pritiske Silajdžića sve dok njegov zahtjev nije došao na sto. To nije korektno i nije fer, ali mnogo šta u politici nije fer i nije korektno. NN: Madlen Olbrajt je na sastanku sa Silajdžićem kazala da SAD imaju jedinstvenu priliku da kroz primjer bezrezervne podrške Bošnjacima poprave svoj uticaj u ostatku islamskog svijeta. Da li je ovo način da se slika o SAD popravi? DODIK: Nama je jasno da je način na koji Dejtonski sporazum uređuje BiH definisan zbog straha da se u ovom regionu uspostavi čista islamska država. Dejton i jeste uspješan balans odnosa snaga u BiH i garant je dugoročne stabilnosti. Razgradnja Dejtona je kreiranje nestabilnosti. Madlen Olbrajt ima odranije simpatije prema Silajdžiću i ta njena teza je imala efekta u prošlosti. Ali danas, kada znamo da u BiH postoji jaka zajednica mudžahedina koji su ostali ovdje poslije rata, kada nema nijednog terorističkog napada u svijetu, a da u njemu nije učestvovao neko ko je barem prošao kroz BiH, onda to govori o nečem drugom. Što se mene tiče, RS i SAD uvijek će biti partneri u borbi protiv terorizma. NN: Na kraju posjete Vašingtonu razgovarali ste i sa direktorom za jugoistočnu Evropu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće. Da li je taj razgovor donio nešto novo? DODIK: SAD pred BiH postavljaju dva politička pitanja, a to su stabilnost i put ka EU. Gospodin Braun je kazao da je Dejtonski mirovni sporazum za SAD Sveto pismo, kao i da podrazumijevaju da on može i treba da bude korigovan i popravljen ali samo na bazi političkog konsenzusa svih i da, naravno, žele BiH da vide u Evropi. Taj sastanak bio je sastanak koji nam je poslije teških razgovora dao malo optimizma. NN: Neki mediji izvijestili su da je Nikolas Barns Vama i Silajdžiću kazao da prekinete "nacionalističku retoriku izraženu protekle godine". Šta ste Vi rekli? DODIK: To nije tačno. Barns nije spomenuo nikakvu retoriku. Imam životni, a ne politički mandat NN: "Fajnenšel tajms" objavio je da su pregovori završili u slijepoj ulici i da Vam je ambasador Meklheni prijetio smjenjivanjem s funkcije. Da li je to tačno? DODIK: Nisam to doživio na taj način i niko nije spominjao smjenjivanje. Naravno, traženo je i ukazivano na probleme koji se mogu desiti kasnije, a tiču se i moje odgovornosti i ništa više od toga. Milorad Dodik ima izabrani demokratski kapacitet u RS, birali su ga građani kojima je odgovoran. Iako uvažavam američku administraciju i ljude koji se bave pitanjem Bosne to ne znači da treba da budem poslušnik. Ja ovdje imam životni mandat, a oni koji u BiH dođu kao diplomate imaju samo politički mandat. Sudbina Hrvata u BiH je pouka za Srbe Domaćinima u Vašingtonu rekao sam da je ono što se dogodilo Hrvatima u BiH pouka za Srbe i da mi sebi ne možemo da dozvolimo takvu sudbinu. Pravo da spriječimo da budemo nacionalna manjina koju će preglasavati ne može da nam zabrani niko bilo da je taj zahtjev upućen Dodiku ili bilo kome ko će poslije njega doći na ovu poziciju. Mogu da razumijem Silajdžića, koji je nakon svega ljut i ogorčen i koji nastavlja retoriku koju je koristio kada je bio ratni lider. http://www.nezavisne.com/
