Intervju nedelje: Aleksandar Aleksejev

 


Srbija je najvaznija zemlja zapadnog Balkana, 
a ruski predsednik dobio je poziv da je poseti, 
kaze ambasador Rusije, i tvrdi:

PUTIN 
U BEOGRADU
Tek uz dobar povod i 
kad stvorimo dobre uslove 

- Necemo trgovati Kosovom
- Najopasniji scenario: 
  Da Albanci sami proglase nezavisnost 

Sredinom prosle nedelje SAD i EU su predlozile Savetu bezbednosti novu, petu 
verziju rezolucije o Kosovu i Metohiji, koju nisu prihvatile ni Srbija, ni 
Rusija. Nedavni susret predsednika dve najvece sile, Dzordza Busa i Vladimira 
Putina, takodje nije dao pomaka u pronalazenju zajednickog resenja za dva 
najveca problema - resenje kosovske krize i postavljanje sistema protivraketne 
odbrane. 
Gospodina Aleksandra Aleksejeva, ambasadora Rusije u Beogradu, pitali smo kako 
komentarise znacaj kosovskog pitanja za medjunarodnu zajednicu, ali i utisak da 
zapadne drzave insistiraju na ubrzavanju resavanja ovog problema: 
- Kosovsko pitanje je veoma aktuelno. Njemu se posvecuje velika paznja i uveren 
sam da u buducnosti ta paznja nece biti nista manja. Ne mislim da je dobra 
ideja da se resenje kosovskog problema ubrzava. Neophodno je jos mnogo rada da 
bi doslo do ozbiljnih dogovora i prihvatljivih resenja, koja bi na duzi period 
regulisala ovo pitanje, i za Beograd i za Pristinu.
l Portparol visokog predstavnika Evropske unije Havijera Solane Kristina Galjak 
nedavno je rekla da ce EU preuzeti odgovornost i doneti odluku o Kosovu ako 
Rusija „nastavi da ponavlja samo ne“. Kako komentarisete ovu izjavu?
- Cini mi se da je izjava rezultat nedostatka poznavanja sustine ovog problema.
mali.gif (988 bytes)Da li SAD i EU nedovoljno uvazavaju stav Rusije i 
pokusavaju da ga zaobidju ili sakriju od clanica UN i svetske javnosti? Da li 
se Zapad zaista boji ruskog veta u UN?
- Nije rec o tome da neko pokusava da ignorise misljenje Rusije, vec da o tome 
postoje stavovi SAD, EU i Rusije koji se bitno ne podudaraju. Zato su neophodni 
napori da se ti stavovi priblize. Oni se i preduzimaju kroz bilatelarne 
kontakte svih drzava koje imaju ozbiljnu ulogu u resavanju kosovskog problema u 
okviru UN. Zato ne bih dramatizovao to pitanje.
mali.gif (988 bytes)Neki politicki analiticari sadasnje odnose SAD i Rusije 
nazivaju novih hladnim ratom. Kako vidite odnose Vasingtona i Moskve danas?
- Novinari cesto preteruju u potrazi za upadljivim tekstom. Ubedjen sam da 
povratak na vreme hladnog rata ne odgovara interesima Rusije, kao nijedne druge 
zemlje u svetu. Postoje razlike izmedju drzava i one su ponekad, zaista 
ozbiljne. Ipak, tvrdim da nikad nije bilo reci o sukobu ili povratku na hladni 
rat.


Nas i Rusa 
300 miliona

mali.gif (988 bytes)S obzirom na demografske probleme koje imaju i Srbi i Rusi, 
sta mislite kako se moze ostvariti krilatica „nas i Rusa 300 miliona“?
- Trenutno se u Rusiji na tom pitanju ozbiljno radi. Mi smo usvojili Nacionalni 
program promena demografskog sastava, koji ukljucuje niz mera za poboljsanje 
nataliteta. Prvo, u Rusiji treba da postane moderno da se radjaju deca. I da 
zene budu sigurne da se uloga majke ceni u drustvu. Neophodni su nam i novi 
vrtici, drugaciji kvalitet skola, kao i nov sistem sportskog obrazovanja dece. 
Ako se sve to uradi, nadam se da ce ta cifra - nas i vas 300 miliona, biti 
premasena.

mali.gif (988 bytes)Sta mozete da nam kazete o rezultatima skorasnjih susreta i 
razgovora Vladimira Putina i Dzordza Busa?
- Imamo razloge da budemo zadovoljni jer takvi sastanci na najvisem nivou 
predstavljaju kulminaciju drzavnih odnosa Rusije i SAD. Pre svega zbog 
strateskih pitanja, jer su ti razgovori pokrenuli mnoge poslove. Naravno, ima 
tu i niz problema, kao sto su postavljanje americkog antiraketnog stita u 
Evropi ili kosovsko pitanje. Za to postoji metodoloski izbor - da li da se 
sukobljavamo ili da nadjemo resenje. Uvek smo za to da pronadjemo resenje.
mali.gif (988 bytes)Sta je sustina rusko-americkog konflikta oko antiraketnog 
stita i koliko taj projekat realno ugrozava stratesku poziciju Rusije?
- Smatramo da Evropi i svetu preti niz novih izazova. To su prvenstveno 
terorizam, transnacionalni organizovani kriminal, trgovina drogom, nezakonit 
promet oruzjem i epidemije opasnih bolesti. Nijedna drzava, ma koliko mocna, ne 
moze sama da pobedi ove probleme. Rec je o potrebi uspostavljanja sistema 
medjudrzavne saradnje da bi se zajedno suprostavljali problemima. Time se 
rukovodimo i kod ideje o postavljanju antiraketnog stita u Evropi. Predsednik 
Putin o tome ima niz konkretnih predloga. Neki segmenti antiraketnog stita SAD 
u Evropi, nas u Rusiji ozbiljno zabrinjavaju. Naime, nasi strucnjaci su dosli 
do zakljucka da su vise usmereni protiv Rusije nego protiv onih drzava koje 
autori ideje ovog stita deklarativno navode. Stalno nam govore da to nije tako 
i da antiraketni stit nije usmeren protiv Rusije, ali sumnjamo da je to istina. 
mali.gif (988 bytes)Postoje spekulacije da ce Rusija prihvatiti nadgledanu 
nezavisnost Kosova u zamenu za dogovor oko antiraketnog stita. Kako to 
komentarisete?
- Kosovsko pitanje nije predmet trgovine. Bilo je uvek puno nagadjanja oko 
Kosova i Rusije, odnosno oko nekih povlastica za Moskvu od strane Srbije. Sve 
te spekulacije su besmislene. Kosovo je nas principijelni stav i diktiran je 
neophodnoscu ocuvanja osnovnih principa medjunarodnog prava.


Bitka sa mafijom

mali.gif (988 bytes)Rusija se, kao i Srbija, ozbiljno suocava sa problemom 
organizovanog kriminala. Koliko ste zadovoljni rezultatima borbe protiv mafije 
u Rusiji?
- To je veoma komplikovan problem. U Rusiji je doneto mnogo zakonskih 
dokumenata, snage reda su dobile jaku drzavnu podrsku i odredjeni rezultati su 
ostvareni. Medjutim, posto je organizovani kriminal nevidljiva pojava, nije 
moguce da se sasvim jasno kaze za koliko procenata je taj kriminal suzbijen, 
niti koliko ga jos ima.

mali.gif (988 bytes)Kako ocenjujete srpsko-ruske odnose u poslednje dve godine?
- Veoma sam zadovoljan sto su poslednjih godina odnosi Moskve i Beograda 
intenzivirani. To je rezultat ulozenih napora obe strane. Za mene su 
principijelno najvazniji susreti na najvisem nivou, jer oni daju ritam odnosima 
i odredjuju pravce saradnje dve zemlje. Zadovoljan sam zbog saradnje po pitanju 
Kosova, a i zbog uspeha u trgovinskim odnosima. Za poslednjih pet meseci nasa 
robna razmena je prekoracila 1,1 milijardu dolara. Ozivljavaju i ideje o 
investicionoj saradnji u svim pravcima. To ne treba da izazove 
samozadovoljstvo, jer postoje i mnoge druge neiskoriscene mogucnosti za 
obostranu saradnju.
mali.gif (988 bytes)Sta je jos potrebno da uradi srpska strana da bi se 
saradnja poboljsala?
- Imamo dobre odnose. Mislim da zajednickim naporima mozemo da ucinimo 
vidljivije napretke u nasim odnosima, a to ne zavisi samo od ambasade. 
Neophodno je stvoriti takve uslove da privredni partneri sami pronadju jedni 
druge, a mi mozemo samo da im stvorimo preduslove. Neophodno je da postoje, na 
primer, drzavni instrumenti koji dozvoljavaju privrednicima dve zemlje da dobro 
saradjuju. Jos iz vremena stare Jugoslavije imamo jedan takav instrument, 
Medjuvladin komitet za trgovinsku i naucno-tehnicku saradnju, koji treba da 
uskladimo sa modernim prilikama. Nedavno je u Beogradu odrzano redovno 
zasedanje tog komiteta, sto je korak napred u organizaciji nase poslovne 
saradnje.
mali.gif (988 bytes)Da li je bilo problema u organizaciji susreta srpskog 
premijera Vojislava Kostunice i ruskog predsednika Vladimira Putina i koje nove 
susrete srpskih i ruskih visokih zvanicnika mozemo da ocekujemo?
- Nikakvih posebnih problema nije bilo. Organizacija poseta na visokom nivou je 
veliki izazov i ispit za ambasadora. Posto su sastanci prosli dobro, znaci da 
su nase ambasade dobro radile. To je i normalno jer se u takvim prilikama 
mnogo, mnogo radi. Ocekujemo u Srbiji i Borisa Grizlova, predsednika ruske 
Dume, koji ce se sresti sa clanovima novog srpskog parlamenta. Bice to prvi 
sastanak na tom nivou. Mislim da mozemo da se nadamo ozbiljnim rezultatima i 
medjuparlamentarne saradnje.
mali.gif (988 bytes)Da li ima sanse da ruski predsednik Vladimir Putin poseti 
Beograd?
- Predsednik Putin je dobio poziv da poseti Srbiju. Ali kod nas je praksa da je 
svaka poseta predsednika od posebnog znacaja, sa posebnim povodom, i da mora da 
bude dobro pripremljena. Svaki uspeh u nasim odnosima je korak blize poseti 
predsednika Putina.


Olimpijada od 
12 milijardi dolara

mali.gif (988 bytes)Nedavno je stigla lepa vest da ce ruski turisticki grad 
Soci biti prestonica Zimskih olimpijskih igara. Koliko je to znacajno za sam 
Soci, ali i za Rusiju?
- Organizacija Zimskih olimpijskih igara u Sociju je za nas vazno nacionalno 
pitanje. Ne samo zbog sporta i igara, vec i kao podsticaj razvoja juga Rusije i 
pretvaranja Socija u svetski turisticki centar. Drzava Rusija je spremna da 
ulozi u taj projekat 12 milijardi dolara. Osim toga, bice i velikih ulaganja 
privatnog sektora, pre svega u hotele i ugostiteljstvo. 

mali.gif (988 bytes)Da li to znaci da predsednik Putin moze da poseti Srbiju do 
kraja 2007. ili pocetkom 2008?
- Takve posete se ne planiraju vec se desavaju kada se za to stvore prave 
prilike. Hajde da ih stvorimo. 
mali.gif (988 bytes)Kako komentarisete izrazeni deficit Srbije u trgovinskim 
odnosima sa Rusijom i kako taj deficit moze da se smanji?
- Razlog je sto u nasoj trgovinskoj razmeni veliki procenat cine ruski nafta i 
gas. To je objektivna cinjenica. Povecanje izvoza Srbije u Rusiju je aktuelno 
pitanje. Mislim da treba aktivnije da koristimo Sporazum o slobodnoj trgovini, 
koji je unikatan, jer ne postoji izmedju Rusije i zemalja van Zajednice 
nezavisnih drzava. Treba vise da izucavate nase trziste, pre svega u ruskim 
regionima, ne treba samo preko Moskve graditi nase trgovinske odnose. 
Regionalne vlasti u Rusiji poseduju velike mogucnosti za uspostavljanje 
direktne saradnje u ekonomskim odnosima. Problem je i to sto ponekad u Srbiji 
ne mozemo da kupimo neku poljoprivrednu robu, jer je nema u dovoljnim 
kolicinama. Zato nam je potrebna dugorocnija poslovna saradnja, planiranje i 
ulaganje u rusko trziste, kao i aktivniji rad na informacijama i reklamama. 
mali.gif (988 bytes)Koliko ruskih preduzeca i biznismena danas posluje u Srbiji 
i Beogradu? 
- U Srbiji nema mnogo ruskih preduzeca. Nadamo se da ce ih biti vise. Glavni 
investitor je Lukoil, a ima i nekoliko ruskih firmi koje poseduju industrijske 
objekte. Trenutno je nasa kompanija Metropol kupila Putnik, najveceg 
turistickog operatora u Srbiji. Vec je razradjen plan ulaganja da Putnik 
postane mocan ekonomski brend. 
mali.gif (988 bytes)Ima li istine u spekulacijama da je podrska Srbiji oko 
Kosova uslovljena ulaskom ruskog kapitala u Srbiju i kupovinom velikih drzavnih 
preduzeca?
- To je apsolutno nemoguce. Ponavljam, oko Kosova nema trgovine!
mali.gif (988 bytes)Da li se i kako u Rusiji komentarise cinjenica da je Srbija 
ekonomski okrenutija investicijama iz zemalja EU nego iz Rusije?
- Mi ne analiziramo iz kog pravca se investira u Srbiji. Postoji niz nasih 
kompanija i investicionih projekata koji pokazuju interes za Srbiju. 
Informisemo ih, a one same donose odluke da li ce ucestvovati u tim poslovima 
kod vas ili ne, jer to zavisi od trzisnih uslova. Niko ne razmislja o tome kome 
je Srbija vise okrenuta. Ako recimo neka treca strana, pokazuje zelju za ucesce 
u vasim tenderima, nase velike firme su apsolutno konkurentne i sposobne da 
ucestvuju na njima.
mali.gif (988 bytes)Ako se, prema nekim izjavama, ruske kompanije interesuju da 
kupe NIS, JAT i RTB Bor, da li mozete da nam otkrijete za koje jos srpske firme 
postoji veliki interes u Rusiji?
- Uvek je delikatno javno pokazati svoje interesovanje, zato mi se cini da su 
te izjave bile preuranjene. Interes postoji, ali ne bih zeleo da se konkretnije 
izjasnjavam.
mali.gif (988 bytes)Koliko ste zadovoljni odnosom srpskih medija i javnosti 
prema Rusiji, ruskoj diplomatiji i posebno prema ruskom predsedniku, koji je u 
Srbiji postao veoma popularan? 
- Ne bih hteo da dajem ocene o srpskim medijima, ali moram da kazem da je 
kreativniji razvoj nasih odnosa izazvao i vecu paznju medija. Poslednjih godina 
je paznja koju srpski mediji pokazuju za Rusiju mnogo porasla. Ima sve vise 
ozbiljnih analitickih clanaka, ali i spekulacija. To nije pozeljno, mada i njih 
moramo da imamo na umu. 
mali.gif (988 bytes)Recite nam kakva je zainteresovanost ruskih medija za 
Srbiju i kosovski problem?
- Kosovsko pitanje je stalno prisutno u ruskim medijima. U ruskim novinama ima 
mnogo ozbiljnih napisa o istoriji Kosova, koji objasnjavaju razloge naseg 
stava, kao i cime se to rukovodi srpsko rukovodstvo kada brani interese Srbije 
u pokrajini. 


STOP naoruzavanju

mali.gif (988 bytes)Sta kazete na tvrdnje da je svetska trka u naoruzanju opet 
u zamahu?
- Pedesetih, sezdesetih i sedamdesetih godina ogromni iznosi novca su baceni na 
naoruzanje. To su bila nepromisljena i neefikasna ulaganja. Danas nam nije 
potrebna nikakva trka u naoruzanju. Stav Rusije je da to nadmetanje treba na 
bilo koji nacin zaustaviti.


mali.gif (988 bytes)Sta mislite o stavovima da Moskva poklanja veliku paznju 
Kosovu zato sto ima problema sa Cecenijom?
- To je apsolutna glupost. Situacija u Ceceniji je drugacija od stanja na 
Kosovu i izmedju njih nema nikakve povezanosti. U Ceceniji je definitivno 
okoncana svaka ozbiljna teroristicka aktivnost. U ovoj republici funkcionisu 
izabrani organi vlasti. Lokalna policija, uz podrsku federalnih snaga, potpuno 
kontrolise stanje. Uz to, cecenske jedinice policije uzimaju aktivno ucesce u 
mirovnim misijama. U Liban smo poslali jednu inzinjersku jedinicu, koja 
ucestvuje u obnavljanju infrastrukture. A tu jedinicu obezbedjivale su 
specijalne policijske snage iz Cecenije.
mali.gif (988 bytes)Sta mislite o mogucnosti da kosovski Albanci sami proglase 
nezavisnost i za to dobiju podrsku SAD i EU?
- Proucavamo najrazlicitije mogucnosti razvoja situacije na Kosovu. Mislimo da 
je takvo proglasenje nezavisnosti najgora varijanta. Nas osnovni zadatak je, ne 
kako cemo reagovati, vec kako da ne dodje do toga da kosovski Albanci sami 
proglase nezavisnost. Na tome mi trenutno i radimo. Rusija se zalaze za 
bezuslovni nastavak ozbiljnih pregovora oko kosovskog pitanja.
mali.gif (988 bytes)Ali Albanci javno govore da oni ne zele da ucestvuju u tim 
pregovorima?
- Mi mozemo da razgovaramo o razlozima takvog raspolozenja, ali ipak mislimo da 
je buducnost Kosova u pregovorima i pronalazenju kompromisa.
mali.gif (988 bytes)Da li nase rukovodstvo treba tim povodom jos nesto da 
preduzme na diplomatskom planu?
- Ne bih da delim savete vlastima u Srbiji. Ocigledno je da je Beograd otvoren 
za nastavak pregovora i da je spreman da postigne ozbiljan kompromis. Takvo 
raspolozenje ima punu podrsku Rusije.
mali.gif (988 bytes)Sve cesce se govori o mogucoj podeli Kosova?
- Rusija, polazeci od odluka donetih u Kontakt grupi, smatra da nema podele 
Kosova. Ipak, razgovaramo o svim mogucnostima. 
mali.gif (988 bytes)EU najavljuje najvecu vojnu misiju za Kosovo? Da li ce i 
pod kojim uslovima Rusija ucestvovati u toj misiji?
- Rusija nije clanica EU i zato ne vidim neophodnost za nase vojno prisustvo u 
toj misiji.
mali.gif (988 bytes)Ima li Rusija interesa, kako to neki analiticari tvrde, da 
preko Srbije ojaca svoje politicko i diplomatsko prisustvo na Balkanu?
- Dosta sam suzdrzan u tim razmisljanjima o mostovima koje bismo mogli da 
uspostavimo koriscenjem neke zemlje. Rusija sa svakom zemljom jugoistocne 
Evrope ima razvijene diplomatske odnose. U svakom glavnom gradu tih drzava rade 
nase ambasade, koje resavaju zadatke nase bilatelarne saradnje. Medjutim, 
smatramo da je Srbija kljucna zemlja zapadnog Balkana. I iz toga proizilazi nas 
interes da bude stabilna zemlja i da ljudi u njoj zadovoljno zive.
mali.gif (988 bytes)Da li imate neku poruku za nase drzavnike i narod?
- Zelim da nasi srpski prijatelji budu sigurni u sebe, u svoje mogucnosti i 
svoju buducnost. 

Marko Lopusina
Iva Erakovic
Foto: Zoran Tatar


Sa Poltom o Kosovu i deci

mali.gif (988 bytes)Bili ste nedavno na prijemu kod americkog ambasadora Majkla 
Polta. O cemu ste razgovarali?
- Majkl Polt i ja nismo samo kolege, odnosno diplomatski predstavnici svojih 
zemalja, vec i prijatelji. Cesto razgovaramo o pitanjima od zajednickih 
interesa nasih zemalja, pa i o kosovskom problemu i o tome kako da doprinesemo 
da se nadje dugorocno resenje. Istovremeno pricamo i o privatnim temama, kao 
sto su utisci o Beogradu, o porodicnim prilikama, o deci...

 

 

 

 

http://www.nedeljnitelegraf.co.yu/

<<image001.gif>>

Одговори путем е-поште