Zločini iz Oluje još nekažnjeni Beta 03.08.2007 20:32
BANJALUKA - Dvanaest godina od početka hrvatske vojne akcije "Oluja", koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske, navršava se danas. U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik, koji se slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja", kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni posljednji dijelovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica. Od 2000. taj dan se obilježava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske. Akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom Hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća odbrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije (samoproklamovana Republika Srpska Krajina). Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu. U operaciji "Oluja" učestvovalo je 138.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP-a i HVO-a. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika. Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbjelica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i sjevernoj Bosni krenule ka Srbiji. Ova vojna akcija ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ. Prema nekim podacima, s obzirom na to da preciznih podataka još nema, u akciji hrvatske vojske "Oluja" nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo oko 700 civila. Dokumentaciono-informativni centar "Veritas" u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba, od čega 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 djece. Penzionisani general Glavnog štaba Hrvatske vojske Janko Bobetko je u intervjuu zagrebačkom "Jutarnjem listu" u avgustu 2001. izjavio da je on autor plana akcije "Oluja" i da je vojni vrh sa tadašnjim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom tu operaciju pripremao dvije godine. U septembru 2002. Haški tribunal otpečatio je optužnicu protiv Bobetka za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata u akciji Hrvatske vojske u Medačkom džepu. Hrvatske vlasti nisu izručile Bobetka i on je do 29. aprila 2003, kada je umro, sve vrijeme bio u zagrebačkoj bolnici. Portparol Stejt departmenta Ričard Baučer izjavio je u decembru 2002. da su SAD imale određena saznanja da su pripreme za akciju "Oluja" u toku, ali da nisu bile "umiješane u planiranje ili izvođenje te operacije". To je ponovio i bivši američki ambasador u Zagrebu Piter Galbrajt na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu. Gostujući u emisiji "Nedjeljom u dva" na hrvatskoj TV, u maju ove godine, Galbrajt je rekao da vjeruje da su hrvatske vlasti bile umiješane u zločine. "Niko ne može poreći da su se zločini nakon 'Oluje' dogodili, uključujući i korake čiji je cilj bio sprečavanje povratka Srba", rekao je Galbrajt. Za vrijeme Tuđmanovog režima hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom čišćenju i odbijale saradnju s Haškim tribunalom, tvrdeći da je riječ o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika. Zvanični stav Hrvatske je bio da nije bilo razloga da Srbi koji nisu bili umiješani u ratna dejstva napuste to područje. U međuvremenu su hrvatske vlasti prihvatile saradnju s Tribunalom u Hagu i tom sudu su do sada dostavile na desetine obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tokom i poslije vojno-policijskih akcija "Bljesak" i "Oluja". Glavni tužilac Karla del Ponte odustala je od podizanja optužnice protiv generala Petra Stipetića, koji je komandovao vojnim akcijama u sklopu operacije "Oluja", poslije njegovog iskaza haškim istražiocima u oktobru 2001. godine. Tužilaštvo je odustalo i od podizanja optužnice protiv Mirka Norca, koji je, takođe, saslušan u statusu osumnjičenog. On je u Hrvatskoj ranije osuđen na 12 godina zatvora zbog likvidacije najmanje 50 srpskih civila na području Gospića i Karlobaga 1991. godine. Hrvatska vlada je početkom jula 2003. saopštila da je primila izvještaj državnog tužioca o krivičnim prijavama i postupcima protiv izvršilaca zločina poslije vojne akcije "Oluja". Optužene su 3.792 osobe, a protiv većine su donesene presude. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić više puta je javno rekao da će svako ko je počinio zločine u Hrvatskoj biti procesuiran. Za zločine počinjene tokom operacije "Oluja" Haški tribunal je 26. jula 2001. otpečatio optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine, koji je bio komandant operacije "Oluja". Gotovina je od tada bio u bjekstvu. Uhapšen je u Španiji 7. decembra 2005. i izručen Haškom tribunalu. U martu 2004. Tribunal u Hagu otpečatio je optužnice protiv hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, koje ih terete po ličnoj i komandnoj odgovornosti za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja tokom i poslije operacije "Oluja", poslije čega su oni dobrovoljno otputovali u Hag. Nekoliko mjeseci kasnije dvojica generala su izmijenjenom i dopunjenom optužnicom optužena za progon, deportacije i prisilno premještanje, pljačku, bezobzirno razaranje naselja, ubistva, nehumana djela i okrutan tretman. U proširenoj optužnici kao učesnici u tom zločinačkom poduhvatu navode se i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak, zapovjednik operacije "Oluja" general Ante Gotovina, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske Zvonimir Červenko i njegov prethodnik Janko Bobetko. Od navedenih jedino je Gotovina živ. Optužnica protiv Gotovine je odlukom Pretresnog vijeća Haškog tribunala spojena s optužni! com druge dvojice generala, Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem. Mjesec dana ranije Haški tribunal objelodanio je imena još sedmorice hrvatskih zvaničnika koji su bili "članovi udruženja zločinačkog poduhvata protjerivanja Srba iz Hrvatske" (bivši hrvatski ministri Jure Radić i Ivan Jarnjak, šef tajne službe Markica Rebić i generali Mate Laušić, Miljenko Crnjac, Rahim Ademi i Mirko Norac). http://www.nezavisne.com/ Srpska Informativna Mreza [email protected] http://www.antic.org/
