Dušan Bataković: Nosim povelju

 

Dušica Radeka, 15. septembar 2007

 

POSLE više od godinu dana, Srbija će poslati ambasadora u Kanadu -
istoričara dr Dušana T. Batakovića, savetnika predsednika Borisa Tadića o
pitanjima Kosova i Metohije. U "zemlju javorovog lista" Bataković odlazi sa
već jednim ambasadorskim mandatom iza sebe, u zemlji maslina i sirtakija,
završenog pre dve godine. Kako u razgovoru za "Novosti" kaže, preko okeana
kreće sa značajnim diplomatskim iskustvom i solidnim poznavanjem države
domaćina.
- Poslednjih dvanaest godina, zbog porodičnih veza, redovno dolazim u
Toronto, ali sam uporedo s tim, bio i čest gost naše tamošnje zajednice.
Preko ambasade u Beogradu, povremeno sam sarađivao na kanadskim projektima
posvećenim demokratskim reformama u našoj zemlji. U dane petooktobarskog
protesta 2000, sa Dušanom Kovačevićem bio sam gost na konferenciji Kongresa
srpskog ujedinjenja u Torontu, da bih dva dana kasnije, Ministarstvo
spoljnih poslova u Otavi, u svojstvu člana DOS-a, lično obavestio o
promenama na čelu države i našoj budućoj političkoj orijentaciji.

Čeka li vas puno posla, s obzirom na to da u ovoj zemlji nismo imali
ambasadora više od godinu dana?
- Sticajem političkih okolnosti, u Kanadi već više od jedne decenije nije
bilo ambasadora koji je zaokružio svoj mandat. Moj veliki prijatelj, Miodrag
Perišić, je nažalost preminuo na polovini mandata u Otavi. Potom je
crnogorski referendum od juna prošle godine ostavio ambasadu bez prvoga
čoveka. Moj ranije najavljen odlazak u Otavu, posle rada u pregovoračkom
timu, odložili su, za izvesno vreme, naši parlamentarni izbori.

Toronto i Vankuver poznati su kao centri naše dijaspore. Ne samo tokom
ratnih, već i poslednjih godina ljudi iz Srbije zainteresovani su za život u
Kanadi. Možete li proceniti zbog čega?
- Kanada je uz Norvešku i Švajcarsku, jedna od tri zemlje u kojima se, po
opštim ocenama, najbolje živi. Privlačnost ekonomske i socijalne sigurnosti,
multikulturalnost kanadske sredine, mogućnosti integracije bez asimilacije i
otvorenost za fakultetski obrazovane stručnjake, učinilo je Kanadu
prestižnom destinacijom naših iseljenika, posebno tokom poslednjih 15
godina. Pri tom je, uz sve ratne i poratne, tranzicijske nevolje, trend
migracija tehničke inteligencije u globalizovanom svetu, kod nas nešto
raširenija pojava nego u drugim sredinama. U Srbiji je, zatim, bilo i mnogo
više stručnjaka koje naša, deceniju izolovana i opustošena ekonomija nije
mogla da adekvatno apsorbuje.

Kakav je položaj srpske zajednice u Kanadi?
- Položaj srpske zajedince koja je posle 1990. višestruko uvećana može se
oceniti kao povoljan, uz velike, još neiskorišćene mogućnosti njenog
unutrašnjeg povezivanja. Prevazilaženjem generacijskog jaza između
pripadnika starije i novije dijaspore, ojačaće se njeno horizontalno
povezivanje, okupljanjem oko verskih, kulturnih ili humanitarnih akcija.
Perspektiva njihovog dubljeg povezivanja s maticom biće, pre svega u sferi
ekonomije, gde bi njihovo kanadsko iskustvo, transferom znanja i menadžmenta
u njima poznatu sredinu moglo da značajno ublaži naše bolne tranzicijske
tokove.

Da li nerešeno pitanje statusa KiM otežava privlačenje kanadskih investitora
u našu zemlju?
- Kanadski biznismeni su svesni uspešnih američkih i evropskih investicija u
srpsku privredu, ali je dosadašnje iskustvo pokazalo da kosovsko pitanje,
uokvireno procesom unutar Ujedinjenih nacija, ne ometa ulaganja u druge
delove Srbije. Strani investitori se više pribojavaju albanskih nemira u
Pokrajini, koji su bili i ostaju izvor nestabilnosti u čitavom regionu.

Kanada nije članica Saveta bezbednosti, ali je u NATO-u i grupi G-8. Šta će
biti u vrhu vaše liste prioriteta prilikom predstavljanja srpskih interesa?
- U političkom smislu, mi od Kanade očekujemo da poštuje Povelju Ujedinjenih
nacija i da, shodno tome, svoj stav o Kosovu i Metohiji, bez obzira na to
što je svojevremeno podržala Ahtisarijev plan, veže za rešenje koje će
proizaći iz kompromisa, na kraju pregovaračkog procesa, i imati verifikaciju
u UN.
U ekonomskoj saradnji treba da se usredsredimo na projekte koji obećavaju
efikasnu realizaciju, uz dodatnu podršku inicijativama koje uključuju i našu
dijasporu. Založiću se za produžetak izuzetno korisnih projekata Kanadske
agencije za međunarodni razvoj (SIDA), u zdravstvu, pravosuđu i reformama u
drugim resorima državne uprave. Potreban nam je, zatim, i sporazum o
naučno-tehničkoj saradnji, dok je obnavljanje JAT-ove redovne linije za
Toronto, i dalje prioritet, posebno kad bude potpisan već parafiran Ugovor o
avio-saobraćaju. 

TIMU NA RASPOLAGANjU 

DA li odlazak u Otavu znači da više nećete biti aktivni u pregovaračkom
procesu o statusu KiM, s obzirom na to da ste do sada bili deo beogradskog
tima.
- Ostajem na raspolaganju pregovaračkom timu, u svim predstojećim fazama gde
može biti od koristi moje znanje i iskustvo, već četvrt veka duge,
svakodnevne zaokupljenosti kosovskim pitanjem, rada koji je iz naučnog
domena prerastao u aktivan politički i diplomatski angažman. "Čigoja štampa"
je upravo objavila treću knjigu iz "kosovske trilogije", a pripremam i
prevode studija i monografija na stranim jezicima na srpski jezik. Predaću u
štampu, pred polazak u Kanadu, zbornik na engleskom jeziku, o getoizovanim
kosovskim enklavama koji sam osmislio i pripremio kao direktor Balkanološkog
instituta SANU.

 

Postojeći komentari (2) | Pošalji komentar

http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=1
<http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=1&status=jedna&vest=108648&se
arch=BATAKOVI&datum=2007-09-16>
&status=jedna&vest=108648&search=BATAKOVI&datum=2007-09-16 

 

Одговори путем е-поште