Kasetna municija mora bez izuzetaka biti zabranjena <http://www.mediacenter.org.yu/images/basic/bg_orange.gif> Beograd, 3. oktobar Beogradsku konferenciju država žrtava kasetne municije otvorio je Vuk Jeremić, ministar spoljnih poslova Republike Srbije, podsećajući predstavnike 40 zemlja na nehumanost ove vrste bombi i patnju naših građana. "Područje na koje padne jedna kasetna bomba naziva se 'otisak', koji može biti i veličine tri fudbalska terena. Kada se koristi u naseljenim, civilnim, područjima rezultati su katastrofalni i zbog neeksplodiranih sredstava posledice se osećaju ne samo neposredno posle udara, već i mnogo godina kasnije", objasnio je Jeremić. "Posao koji ovde obavljamo je u ime najčasnijih ljudskih stremljenja - prevencije sukoba i mira", naglasio je šef srpske diplomatije. Uklanjanje neeksplodiranih sredstava, zaostalih iz bombardovanja 1999. godine, biće ubuduće bolje organizovano, jer je NATO prošle nedelje, konačno, srpskim vlastima obezbedio detaljne mape lokacija na koje su bačene kasetne bombe. "Naša zemlja namerava da pristupi Protokolu V o eksplozivnim ostacima rata Konvencije o konvencionalnom naoružanju i da uvede moratorijum na upotrebu kasetne municije", rekao je ministar Jeremić. Branislav Kapetanović, bivši deminer Vojske Jugoslavije, naglasio je da cilj nije osuđivanje ili osujećivanje proizvođača, već zaustavljanje patnje žrtava tako što će se u potpunosti zabraniti upotreba kasetne municije. Prema podacima Ujedinjenih nacija, više od 13 000 ljudi, mahom siromašnih i neobrazovanih civila, žrtve su kasetnih bombi. Lens Klark, koordinator Kancelarije UN u Srbiji, tvrdi da su oko 3000 žrtava deca. "Pre dve nedelje, čelnici UN zajednički su definisali svoj stav, naglašavajući neophodnost stvaranja pravnoobavezujućeg međunarog ugovora koji će zabraniti proizvodnju, skladištenje, prevoz, prodaju i upotrebu kasetne municije", rekao je Klark, naglašavajući da ne smeju izostati ni čišćenje područja sa neeksplodiranim sredstvima, ni edukacija stanovništva. Zabranu kasetne municije podržava i Kraljevina Kambodža. "Gotovo da je prekasno da ispravimo zlo koje nam je naneto 70-ih godina prošlog veka i zbog toga moramo da učinimo sve, kako bi smo zaustavili patnju koju neeksplodirana kasetna municija pričinjava civilnom stanovništvu. Naš cilj mora biti svet bez kasetnih bombi", rekao je Sam Sota, savetnik predsednika Vlade Kambodže. Stiv Gus, kopredsedavajući Koalicije protiv kasetne municije, ocenio je Beogradsku konferenciju kao radikalnu jer su, za razliku od dosadašnje prakse, interesi onih koji su osetili posledice kasetnih bombi prvi put stavljeni ispred interesa proizvođača. "Ovo nije sporazum koji se bavi oružjem, već zaštitom civila kojima moramo pomoći da se nose sa posledicama rata. Zbog toga jak sporazum ne sme izostaviti bilo koju vrstu kasetne municije. One vlade koji žele izuzetke, moraju da demonstriraju da određeni tip kasetne municije nema nasumične posledice", istakao je Gus, dodajući da sporazum koji bi trebalo da bude spreman za potpisivanje do kraja 2008. godine mora pre svega zadovoljiti same žrtve kasetnih bombi. Stefen Kongstad, ambasador Kraljevine Norveške, naglasio je da uspeh i kvalitet međunarodnog sporazuma zavisi od otvorenosti svih država, kao i neprekidne saradnje sa UN, Crvenim krstom i međunarodnim i lokalnim nevladinim organizacijama. "Dokumentovano je do koje mere je neodgovarajuća upotreba ove municije. Zemlje žrtve kasetnih bombi su razlog ove konferencije i njihov glas se mora čuti tokom celog procesa definisanja međunarodnog sporazuma", istakao je Kongstad. Učesnicima konferencije obratio se i ambasador Volfgang Petrič, stalni predstavnik Austrije pri UN u Ženevi, ističuči da se napori međunarodne zajednica ne smeju zaustaviti samo na zabrani kasetne municije, već se puna pažnja mora posveti ublažavanju patnji žrtava, deminiranju i podršci državama ugroženim kasetnom municijom. "Moramo da radimo zajedno i odlučno, kako bi smo se u celom svetu zauvek rešili kasetne municije", naglasio je ambasador Petrič. Iskustvo država žrtava kasetne municije učesnicima je prenela i Rejkan Muminova iz Društva za pomoć žrtvama kasetne municije iz Tadžikistana. Najviše neeksplodiranih sredstava koja datiraju još iz 1993. locirana su u centralnom planinskom pojasu uz granicu sa Avganistanom. "Kasetna municija ugrožava ne samo fizičko već i psihičko zdravlje, a ishod je često smrt ili teški invaliditet. Nažalost, broj žrtava se u 2007. godini povećao na 30. Devet osoba je poginulo, od toga sedmoro odraslih i dvoje dece", navela je Muminova, ističući da su najveći problemi sa kojima se Tadžikistan susreće nedostatak finansijskih sredstava, neadekvatno obrazovanje za medicinsko osoblje i stanovnike u ruralnim oblastima (gde se najviše žrtava nalazi), skupi lekovi i nedostatak medicinske opreme. Tačan broj žrtava kasetnih bombi u Srbiji se ne zna i, kako je navela Zvezdana Marković iz Specijalne bolnice za rehabilitaciju i plastičnu protetiku, međunarodna pomoć je neophodna, kako bi se što pre izgradila baza podataka svih osoba povređenih kasetnim bombama. "Na osnovu te baze, uradila bi se analiza i nacionalna strategija", istakla je Markovićeva, ukazujući na neophodnost bolje rehabilitacije i savremenijih protetskih sredstava. Ekspert sa Vojnomedicinske akademije dr Marijan Novaković prezentovao je medicinski aspekt povreda izazvanih kasetnim bombama za vreme i posle NATO bombardovanja 1999. godine. On je istakao da međunarodni sporazum za zabranu kasetne municije mora poći sa stanovišta da zdravlje nije samo fizičko odsustvo bolesti, već psihičko i socijalno blagostanje pacijenta. "Dobro je da su mnoge zemlje shvatile da nacionalna bezbednost ne zavisi od nagomilanog arsenala protivpešadijskih mina, jer će ljudi nastaviti da žive, ne gubeći udove i dostojanstvo", rekla je Dijana Pleština iz Ministarstva insotranih poslova Hrvatske, urgirajući na donatore da promene svoj odnos i posvete više pažnje rehabilitaciji i reintegraciji žrtava kasetne municije. Ona je istakla i značaj mikrofinansiranja i zamolila države da na kraju godine, kada donose odluke za relociranje preostalih sredstva, ne zaborave ove ljude. "Briga o žrtavama kasetne municije ne završava se kada amputirani ekstremitet zamenite protezom, već kada ove ljude potpuno uključimo u društvo", naglasila je Pleština. Podrška žrtvama kasetne municije demonstrirana je i tokom diskusije na kraju prve sesije Beogradske konferencije. Više informacija o globalnoj kampanji za zabranu upotrebe kasetne municije možete pronaći na sajtu www.stopclustermunitions.org <http://www.stopclustermunitions.org/> <http://www.mediacenter.org.yu/images/basic/bg_orange.gif> Medija centar, Milentija Popovica 9, 11070 Beograd, RS. Tel: 011 220 69 00, Fax: 011 220 64 00, [Е-ПОШТА ЗАШТИЋЕНА], www.mediacenter.org.yu <http://www.mediacenter.org.yu/images/basic/bg_orange.gif>
