Srbija kategorički odbacuje predlog o konferenciji za Kosmet

Sad Brisel preti novim Rambujeom


Tadić: Konferencija prihvatljiva samo ako bi se održavala pod okriljem SB UN. 
Samardžić: I ne razmišljamo o toj mogućnosti. Čelić: Ona može biti samo forma 
verifikacije rešenja koje postignu dve strane. Išingerova inicijativa je 
pritisak na pregovarače da rade na dodirnim tačkama - nadležnostima Kosmeta


 

BEOGRAD - Inicijativa za sazivanje međunarodne konferencije za Kosmet krajem 
novembra ili početkom decembra, potekla od evropskog posrednika Volfganga 
Išingera, potpuno je neprihvatljiva za Srbiju jer implicira da će se proces 
utvrđivanja statusa izmestiti iz Ujedinjenih nacija u okvire EU, čime bi se 
marginalizovao uticaj Rusije. S obzirom na takvu posledicu, predsednik Srbije 
Boris Tadić izjavio je juče da bi Beograd mogao da prihvati međunarodnu 
konferenciju samo ako bi se ona održavala pod okriljem SB UN, a pravni savetnik 
Državnog tima Duško Čelić dodao je za naš list da je konferencija moguća samo 
kao vrsta verifikacije rešenja oko koga se prethodno dogovore dve strane. 
Koordinator Državnog tima i ministar za Kosmet Slobodan Samardžić istakao je da 
Beograd i ne razmišlja o tom predlogu, jer „samo postojeći format garantuje 
rešenje u skladu sa Rezolucijom 1244“. Ali, kako inicijativa nije došla od 
trojke već pojedinca, naši pregovarači veruju i da se radi o probnom balonu, da 
bi se pojačanim pritiskom razradile dodirne tačke dve strane - pitanje 
nadležnosti Kosova i Metohije.

- Proces je započeo u SB UN i tamo mora da se završi. Pregovarački proces može 
se smatrati pravno valjanim i u skladu sa međunarodnim pravom samo ukoliko se 
održava pod krovom tog tela - upozorio je srpski predsednik, dok je Samardžić 
dodatno ocenio da nikakva posebna međunarodna konferencija ne bi mogla da 
rešava pitanje Kosmeta.

S pravnog stanovišta, Čelić dopušta održavanje konferencije samo kao „neke 
vrste finala, ako bi već imali predlog koji je kompromisan i u skladu sa 
očuvanjem srpskih nacionalnih interesa“, gde bi ona bila forma verifikacije već 
postignutog rešenja, a nikako mesto za njegovo nastajanje. Međutim, iako Srbija 
ima jasan stav o posledicama eventualnog održavanja konferencije, ostaje 
činjenica da i samo njeno pominjanje može uticati na proces.

- Konferencija govori o pojačanom pritisku EU da se proces prebaci u EU, čime 
bi se marginalizovao uticaj Rusije, sveo na jedan glas bez snaga veta. Bila bi 
samo korektivni faktor, ali nemoćna da menja suštinu rešenja. Međutim, Išinger 
je pomenuo konferenciju računajući na pritisak na delegacije Srbije i kosovsko 
- metohijskih Albanaca da daju neke kompromisne predloge, jer su strane za sada 
ponovile svoje prethodne pozicije. On ne govori u ime trojke, a dao je i 
ogradu, da bi konferencija mogla da se održi u pomenuto vreme - ako do tada 
bude dovoljno pregovaračkog materijala. Iako se čini da su pozicije strana 
potpuno udaljene, očigledno da postoje dodirne tačke - nadležnosti koje bi 
Kosmet trebalo da ima. Verovatno je Išinger mislio na tu vrstu pregovaračkog 
materijala - objasnio je Čelić.

Kako trojka od Njujorka ima širi mandat od proste uloge medijatora, Čelić 
smatra i da su od generalnog sekretara UN Ban Đi-muna dobili ovlašćenje „da 
notiraju te zajedničke tačke u predlozima dve strane i možda, formiraju svoj 
predlog“. Iako je veliko pitanje da li će je biti, sama ideja o konferenciji 
nosi sa sobom negativne asocijacije na Dejton i Rambuje i prema Čeliću, 
pribojavanje da bi moglo da dođe do nove vrste nametnutog rešenja.


Autor:


Diana <http://www.glas-javnosti.co.yu/autor/20>  Milošević

 

 

http://www.glas-javnosti.co.yu/

 

 

 

 

Одговори путем е-поште