JEREMIĆ: Suverenitet države je crvena linija ispod koje ne idemo        
        
                                
                Politika

Beograd će sutra u Briselu prvi put direktno predstaviti političkim 
predstavnicima kosovskih Albanaca plan o suštinskoj autonomiji Pokrajine. Na 
stolu će se, kako je za „Dnevnik” potvrdio ministar spoljnih poslova Srbije Vuk 
Jeremić, naći detaljno razrađen predlog čiju osnovu čini čitav set nadležnosti 
koje je Beograd spreman da u potpunosti prepusti Prištini. Po rečima šefa 
srpske diplomatije, kosovska administracija bi imala daleko šire ingerencije 
čak i od sadašnjih, koje su pod kontrolom UNMIK-a, dok bi, kao ekskluzivno 
pravo rezervisano za nosioca suvereniteta, Srbiju, ostali, između ostalog, 
stolica u UN, spoljna politika...


– Izlazimo sa zaista fer ponudom, koja mislim da može biti baza za dugotrajan 
evropski dogovor. I spremni smo da budemo maksimalno fleksibilni, da učinimo 
zaista mnogo kako bi bio postignut kompromis, ali neka niko ne očekuje da ćemo 
preći preko crvene linije suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije – 
kaže Jeremić.

Kosovski politički vrh je priče o najširoj autonomiji odbijao, između ostalog, 
i pitanjem – ko će da garantuje taj status ako u Srbiji na vlast kroz godinu 
ili dve dođe neko s mnogo manje demokratskog kapaciteta?
– Jedna od integralnih komponenata našeg predloga je da sporazum ima 
međunarodne garantije. To praktično znači da međunarodna zajednica ostaje na 
Kosmetu: kroz civilnu misiju u svakom slučaju, a što se tiče vojne komponente, 
naš je stav da prostor KiM treba da bude u potpunosti demilitarizovan. Naravno, 
u prelaznom periodu bismo i dalje imali međunarodno vojno prisustvo s mandatom 
UN na celoj teritoriji Pokrajine, uključujući i granice. Zapravo, generalno će 
biti od izuzetne važnosti uvesti dinamičku komponentu u implementaciju sporazma 
o budućem statusu Kosmeta, i to od trenutka kada postignemo dogovor pa sve do 
finalnog statusnog oblika. A ta finalna statusna forma će biti, u to duboko 
verujem, naše članstvo u Evropskoj uniji. Jer, ako prebrodimo izazov pred kojim 
smo, sve one teme koje u ovom trenutku paraju uho, oko, srce... imaće potpuno 
drugačije značenje kad postanemo deo EU.

Domaći analitičari ipak procenjuju da nije realno očekivati približavanje 
pozicija Beograda i Prištine?
– Najpre, mora biti potpuno jasno da bi bilo kakvo nametnuto rešenje imalo 
dramatične posledice na mir i stabilnost u regionu. Zato je naš vitalni cilj da 
postignemo kompromisno rešenje. A do njega se može doći samo razgovorima dok se 
dve strane ne saglase. Slažem se da to jeste težak put, tim pre što je Priština 
predugo bila uljuljkivana tvrdnjama da oni samo treba da sačekaju da istekne 
neki rok pa će dobiti nezavisnost, s tim što se taj rok pomerao s jednog datuma 
na drugi, pa na treći... Naprosto, nisu bili upućivani na potrebu traganja za 
kompromisnim rešenjem. I upravo ta ogromna inercija, koja vuče albansku stranu, 
osnovni je razlog što do sada nismo uspeli da postignemo dogovor. No, to nije 
razlog da mi odustanemo. Želimo kompromis, a da bismo do njega došli, moramo da 
ostanemo maksimalno aktivni i pozitivni u svakoj fazi i formi procesa, i da 
paralelno s tim snažno diplomatski nastupamo prema međunarodnoj zajednici. U 
takvim uslovima će i Al!
 banci morati da shvate da će o nečemu na kraju ipak morati da pregovaraju. I 
onda ćemo već biti mnogo bliži dogovoru. U svakom slučaju, ključ leži u 
političkoj volji međunarodne zajednice da istraje na podršci procesu koji će 
dovesti do kompromisnog rešenja. I nadamo se da će razum preovladati. U 
suprotnom, imaćemo haos, čiju ćemo cenu platiti i mi koji živimo na ovim 
prostorima, ali i sama međunarodna zajednica.

U kojoj meri napore srpske diplomatije opterećuju oprečni stavovi unutar 
srpskih vlasti po mnogim važnim pitanjima, kao što je, recimo, odnos prema 
evroatlantskim integracijama ili uporno insistiranje dela Vlade na tvrdnji da 
NATO na Kosovu pravi svoju državu?
– Unutar Vlade Srbije nema razlike u gledanju na budući status Kosova i 
Metohije. Međutim, postoje razlike u stilovima i nastupima. Po meni, nalazimo 
se u veoma delikatnom trenutku, kada moramo da budemo maksimalno oprezni i 
nastupamo diplomatski i pozitivno, te ostavimo ulogu „loših momaka”, koja je do 
sada bila rezervisana za Srbiju, drugoj strani. Naša pozicija je principijelna, 
pravedna i vrednosno ispravna, jer se zalažemo za mir, stabilnost i evropsku 
budućnost svih građana Zapadnog Balkana. I spremni smo da o tome pregovaramo 
koliko god da treba

Pregovori ne smeju propasti!

Prema informacijama kojima „Dnevnik” raspolaže, premijer Koštunica planira da 
povuče ambasadore iz zemalja koje bi eventualno priznale nezavisnost Kosova?
– Ukoliko bilo koja zemlja odluči da nastupi na način kojim se flagrantno i 
neligitimno krši suverenitet i teritorijalni integritet naše države, Vlada 
Srbije neće imati izbora do da ozbiljno sagleda bilateralne odnose s tom 
zemljom. Pitanje je samo načina izražavanja dramatičnog neslaganja i protesta, 
za kojim bismo posegli u nekoj takvoj eventualnosti. Ali, ja u svim svojim 
kontaktima, i međunarodnim i domaćim, insistiram na sledećem: ne želim da 
diskutujem o tome šta će se desiti ukoliko pregovori propadnu. Otvaranjem te 
priče i pravljenjem ovog ili onog scenarija samo idemo naruku onima koji žele 
da pregovori propadnu. Pregovori ne smeju da propadnu! Oni moraju da uspeju i 
treba da traju onoliko koliko je nužno da bi se postigao kompromis.

. Albanci su sada ti koji neće da razgovaraju i apsolutno su isključivi. I 
zato, u situaciji kada oni svoju poziciju krnje a mi svoju snažimo, nimalo ne 
pomažu retorički izleti kojima se otvaraju apsolutno nepotrebna pitanja ili se 
negativistički određuje prema pojedinim organizacijama i institucijama. 
Rezultat toga je samo umanjivanje onih pozitivnih učinaka u borbi za državni 
interes. U ovako delikatnom momentu, kada se bukvalno čupamo iz decenijskih 
čeljusti poraza, takvom ponašanju zaista nije mesto.

Izjave predsednika Tadića, vas ili ministra odbrane Dragana Šutanovca da naša 
vojska neće intervenisati ukoliko Kosovo jednostrano proglasi nezavisnost već 
se proglašavaju defetističkim?
– Vlada Srbije neće vojno intervenisati u procesu određivanja budućeg statusa 
Kosova i Metohije! Iskoristićemo sva pravna i diplomatska i politička sredstva 
da se borimo za očuvanje svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, ali 
silu unilateralno upotrebljavati nećemo. Možda bi za oružjem posegla neka druga 
vlada, neka druga politička koalicija, ali ova vlada neće. I tu se ne radi ni o 
kakvom defetizmu, već o duboko vrednosnom pitanju. S jedne strane imamo Albance 
koji prete silom ako ne dobiju to što traže. To je vrednosno apsolutno 
neprihvatljivo i u potpunosti ide protiv i evropskog duha pomirenja i načina na 
koji mi želimo da rešimo otvorena pitanja na Zapadnom Balkanu. Upravo zato smo 
i insistirali na tome da se strane u pregovorima moraju eksplicitno odreći 
nasilja ili pretnje upotrebom nasilja, što je jasno i definisano u deklaraciji 
nedavno donetoj u NJujorku. Naime, kada se potpuno izborimo za to da nasilje 
više ne bude argument koji se po!
 teže u političkom procesu, tog trenutka ćemo biti u prilici i da razgovaramo o 
realnim rešenjima. A ne o rešenjima pod nišanom i orozom.

Da li smo spremni da žrtvujemo svoju evropsku budućnost ako Kosovo ipak dobije 
nezavisnost? Bivši koordinator pregovaračkog tima Beograda prof. dr Leon Kojen 
je čak rekao da Srbija, „ukoliko ode Kosovo”, nema šta da traži u EU.
– Dosta je važno to što je u pravnoproceduralnom smislu pitanje naše evropske 
budućnosti u potpunosti odvojeno od pregovaračkog procesa kojim se određuje 
budući status Kosmeta. Najpre zato jer se ne limitira sled birokratskih poteza 
koji se neminovno moraju povući ukoliko smatramo da nam je interes članstvo u 
EU, a ja mislim da jeste. I drugo, zato što se ne ostavlja prostor za 
uslovljavanje po kome bismo, recimo, ako želimo ulazak u evropsku porodicu, 
morali da priznamo nekakvu unilateralno proglašenu nezavisnost Kosova. Jer to 
nećemo priznati ni pod kakvim okolnostima. Naravno, u strateškom kontekstu 
kosovsko pitanje i naše priključenje EU nesporno jesu povezani. Naime, Zapadni 
Balkan je u vozu koji ide ka Uniji. Sporije nego što bismo to voleli, ali ide. 
Međutim, u tom vozu je bomba – budući status Kosmeta. Ako voz stane, ta bomba 
će da eksplodira. Baš kao što će i u slučaju da bomba eksplodira – voz stati. 
Mi moramo da ubrzamo taj voz i da b!
 ombu demontiramo u pokretu, i to zajedničkim snagama: mi, Albanci i 
međunarodna zajednica. I koliko god zvučalo nemoguće, to je jedini ispravan 
put. Jer, ako bomba eksplodira, nastradaće putnici, voz će biti uništen a pruga 
pokidana.

M. Stajić

Pohvala vojvođanskoj administraciji

Šef srpske diplomatije Vuk Jeremić i predsednik PIV-a Bojan Pajtić dogovorili 
su se juče da diplomatsko-konzularna mreža Srbije bude u maksimalno mogućoj 
meri na raspolaganju pokrajinskoj administraciji, kako bi se na najbolji način 
logistički ispratili regionalni projekti u koje je Vojvodina uključena. Uz to 
je definisano i da se, nakon donošenja novog zakona o spoljnim poslovima, koji 
je pušten u skupštinsku proceduru, sastavu MSP-a priključe i diplomate čiji će 
prioritetan zadatak biti međuregionalna saradnja. U tom kontekstu je, po 
Pajtićevim rečima, Vojvodina naročito zainteresovana da ima svoje predstavnike 
u ambasadi Srbije u Briselu, kao i u našim diplomatskim misijama u BiH, 
Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji. Jeremić je, inače, posetu PIV-u iskoristio i 
da pohvali angažman Vojvodine na ostvarivanju spoljnopolitičkih prioriteta 
Vlade Srbije, i to ne samo kada je reč o regionalnim inicijativama i podizanju 
nivoa bilateralne saradnje sa susednim!
  državama, već i kada su u pitanju evropske intergacije.
        

http://www.dnevnik.co.yu/





                           Srpska Informativna Mreza

                                [email protected]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште