Kanadski mediji zabrinuti za sudbinu ratnih zločinaca čije izručenje traži Hrvatska
MOGUĆA deportacija dvojice optuženika za ratne zločine počinjene protiv civila tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj - Josipa Budimčića i Gorana Pavića, čije je Hrvatska izručenje zatražila od Kanade, izazvala je negodovanje The Canadian Pressa, koji piše o tome kako se "pojavljuje pitanje legitimnosti hrvatskih sudova" i pita se "je li za njih uopće u Hrvatskoj sigurno". Vlasti u Kanadi i Hrvatskoj tvrde da su Budimčić i Pavić ratni zločinci koji su s teritorija bivše Jugoslavije pobjegli sa tisućama izbjeglica, početkom 90-ih, za vrijeme Domovinskog rata, piše taj list i navodi kako su "Hrvatski sudovi za ratne zločine varka" jer su "sudske odluke usmjerene protiv onih koji su se početkom 90-ih borili za slobodu i neovisnost Hrvatske". "Suci u Hrvatskoj biraju iz redova vladajuće političke stranke" "Hrvatski sudovi su primjer pobjedničke pravde (sudi se samo poraženima, op.a.)", izjavio je dr. Ivan Avakumović, srbijansko-kanadski stručnjak za balkansku političku povijest sa sveučilišta British Columbia. Avakumović je rekao i kako se "suci u Hrvatskoj biraju iz redova vladajuće političke stranke". Negodovanje je izazvala i činjenica da su mnogi zločinci osuđeni u odsustvu. On je prošlog tjedna svjedočio u Vancouveru na saslušanju Odbora za imigrante i izbjeglice, koji je odlučivao o Budimčićevoj sudbini. Odbor će o Budimčićevom statusu izbjeglice odlučiti na osnovu podataka o njegovoj vojnoj službi, na osnovu kojih bi mogao biti prisiljen vratiti se u Hrvatsku i ondje odslužiti kaznu od 15 godina zatvora zbog ratnih zločina, piše The Canadian Press. Naime, Budimčić je osuđen u odsustvu, zbog ubijanja i mučenja civila na području ratom zahvaćenog Vukovara tijekom 1991. godine. "Ako je to bilo 1995. godine, Budimčićeve šanse za pošteno suđenje su prilično slabe", ocijenio je Tom Quiggin, bivši obavještajni analitičar u Jedinici za ratne zločine kanadskog Imigracijskog ureda i bivši djelatnik ICTY-a. "U ono vrijeme bi mu pošteno sudili prije nego ga objese, tako otprilike", dodao je. Istovremeno, sud u Detroitu odlučuje o sudbini drugog zločinca čije izručenje traži Hrvatska - srbijanskog izbjeglice Gorana Pavića, koji se u Ontario doselio 1997. godine. Pavića se traži zbog optužbi da je ubijao i rastjerivao civile u selu Sotin, također 1991. godine, a uhićen je u studenom ove godine, na granici s SAD-om, temeljem međunarodne tjeralice. Reagiralo i Hrvatsko veleposlanstvo u Ottawi Zabrinut za sudbinu ove dvojice ratnih zločinaca, The Canadian Press je mišljenje zatražio od nekolicine stručnjaka za ljudska prava, koji su potvrdili njihove bojazni, ali i ovogodišnje izvješće Amnesty Internationala, koje upućuje na to da se na sudovima u Hrvatskoj krše ljudska prava. Zbog ovakvog pristupa kanadskih medija reagiralo je i Hrvatsko veleposlanstvo u Ottawi koje je u svom priopćenju navelo kako se "stvara lažna slika o pravednosti Hrvatskog pravosudnog sustava". Hrvatska veleposlanica Vesela Mrđen-Korač istaknula je i kako su neki slučajevi sa ICTY-ja predani u ruke hrvatskom pravosuđu, što ukazuje na porast međunarodnog povjerenja u hrvatski pravosudni sustav. I.M. Foto: CWWPP.org http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=368332
