U božjim rukama 34.000 hektara?         
        
                                
                

VRAĆANJE OTETIH ORANICA U VOJVODINI POČELO OD CRKAVA

Manastiru Kovilj biće vraćeno 1.200 hektara poljoprivrednog zemljišta oduzetog 
nakon Drugog svetskog rata, čime je praktično i konačno u Srbiji počela 
restitucija. Prvo će pravda biti zadovoljena prema crkvama i verskim 
zajednicama dok će građani, čija je dedovina opljačkana pre više od pola veka, 
još pričekati. I na zakon o restituciji i na otetu imovinu. Bio redosled 
vraćanja pravedan ili ne, tek dobro je da se nepravde ispravljaju, a kada do 
svog dođu crkve ne bi se smelo desiti da ostali naslednici budu izigrani.


Nakon prve odluke o vraćanju imovine nameću se dva pitanja.Koliko oranica 
ukupno treba vratiti crkvami i šta one s njima nameravaju da rade.

Iako preciznih podataka o oduzetoj imovini u Vojvodini nema, ono što se zna je 
činjenica da je nakon Drugog svetskog rata crkvama u Vojvodini oduzeto 34.522 
hektara, što i nije tako puno s obzirom da je od podunavskih Švaba zaplenjeno 
389.250 hektara, a od 1.193 veleposednika 84.000 hektara. Kada se zna da u 
Pokrajini ima ukupno 1,6 miliona hektara, a da pojedini tajkuni već obrađuju 
preko 20.000 hektara dobija se pravi odnos snaga na vojvođanskim poljima.

Takođe se okvirno zna koliko kom manastiru treba vratiti zemljišta. Tako 
manastir Beočin čeka 2.140 jutara zemlje, a na njegovom imanju nalazi se i 
beočinska cementara. Manastiru Vrdnik oduzeto je 1.500 jutara, manastiru Jazak 
1.600, Rakovcu 1.300, Šišatovcu 1.200, Feneku oko 1.000, a Mesiću 1.400. 
Privinoj glavi je oduzeto 600 jutara zemlje i 400 jutara šume pa sada toliko 
treba i vratiti...

Naravno, imovinu ne treba vratiti samo Srpskoj pravoslavnoj crkvi te kada se 
sve sabere dobija se 34.522 hektara. Da li će baš toliko biti i vraćeno zavisi 
od toga koliko crkve traže i da li su uspele da prikupe neophodnu dokumentaciju 
za sve što im je oduzeto. Za skoro dve godine, jer je Zakon o restituciji 
imovine crkvama i verskim zajednicama u Srbiji donet aprila 2006, Direkciji za 
restituciju su crkve i verske zajednice podnele 813 zahteva za vraćanje 
imovine. Većina podnetnih zahteva odnosi se na poljoprivredno, šumsko i 
građevinsko zemljište, ali ima i zgrada, stambenih i poslovnih objekata. 
Najviše zahteva, čak 632, podnela je Srpska pravoslavna crkva. Rimokatolička 
crkva podnela je 83 zahteva, Jevrejska zajednica 57, Islamska zajednica u 
Srbiji tri, Reformska crkva 11, Rumunska pravoslavna crkva 18, Evangelistička 
crkva tri, Baptistička crkva jedan, dok su ostale verske zajednice podnele pet 
zahteva.

Svim imanjima koja budu vraćena crkvi sigurno će se bolje gazdovati nego što je 
ranio bio slučaj - kaže za „Dnevnik“ starešina Manstira Kovilj vladika 
Porfirije.- Imanju koje je dobio koviljski manastir, a koje je prethodnih 
godina propadalo i decenijama upropaštavano vratićemo stari renome i svakako će 
biti za ugled. Manastir će njime sam gazdovati, a zaposlićemo i onoliko radnika 
koliko bude potrebno. Mi i sada na imanju koje je ima svega 50 hektara 
zapošnjavamo 20 radnika i imamo veoma dobra iskustva i rezultate. Nema 
nikakavog razloga da tako ne bude i s vraćenim oranicama, stajama...

Vladika Porfirije je uveren da će svi manastiri i crkve kojima bude vraćena 
imovina, takođe, učiniti sve što bude u njihovoj moći da sami gazduju oranicama 
i gazdinstvima. Manastirska i crkvena imanja pre Drugog svetskog rata bila su 
primer za ugled, a tako će biti i ubuduće.
D. Urošević

Razmrsiti zamršeno

Oko vraćanja oduzetih oranica crkava svakako će biti dosta problema. Deo njiva 
neće biti moguće vratiti jer su one za vreme agrarne reforme podeljene 
seljacima koji su radili na tim posedima i sada su njihovo vlasništvo. Po 
važećim zakonima ove njive niko ne može oduzeti vlasnicima da bi bile vraćene 
crkvama. Takođe, veliki deo nekadašnjih crkvenih imanja sada je u privatnom, 
društvenom ili državnom vlasništvu kod velikih kombinata, a jedan deo i kod 
zadruga. Te oranice će biti lako vratiti, ali s obzirom na peripetije oko 
utvrđivanja šta je državno šta društveno, a šta su nove gazde kupile, veliko je 
pitanje kako će se otpetljavati ovaj gordijev čvor.

http://www.dnevnik.co.yu/





                           Srpska Informativna Mreza

                                [email protected]

                            http://www.antic.org/

Одговори путем е-поште