U Zagrebu se osniva Srpska banka 

 

Pišu: Veronika Rešković, Snježana Pavić

  _____  


http://www.jutarnji.hr/ephresources/images/2008/01/30/srpska-banaka_v.jpg

        

Srpska zajednica u Hrvatskoj pokreće poslovnu banku, potraga za budućim 
dioničarima započela je u Hrvatskoj i Srbiji 

 

ZAGREB, BEOGRAD - Institucije Srba u Hrvatskoj krenule su u osnivanje svoje 
poslovne banke koja bi radila na gospodarskom oživljavanju povratničkih 
sredina. Buduća banka naslanjala bi se na tradiciju nekad vrlo snažne Srpske 
banke, nastale krajem 19. stoljeća u Zagrebu. 

Srpsko narodno vijeće, Štedno-kreditna zadruga Privrednik i Srpsko privredno 
društvo Privrednik pokrenuli su inicijativu kojom bi se sadašnja 
štedno-kreditna zadruga  transformirala u banku srpske zajednice u Hrvatskoj. 
Upravo je u tijeku postupak dokapitalizacije ŠKZ-a, animiranje budućih 
dioničara u Hrvatskoj, ali i u Srbiji. 

- Zakon nas obvezuje da do 1. ožujka transformiramo ŠKZ Privrednik u štednu 
banku ili kreditnu uniju. Upravo je u tijeku prikupljanje sredstava za 
dokapitalizaciju. Nadam se da ćemo uspjeti - rekla je Branka Žarković, 
upraviteljica ŠKZ-a. Nije, međutim, htjela precizirati koliki je sada kapital 
ŠKZ-a, rekavši samo da je zakonski minimum za buduću štednu banku osam milijuna 
kuna. Da su pripreme u punom jeku, potvrđuje i ovotjedni susret Milorada 
Pupovca, predsjednika SNV-a, s Bojanom Pajtićem, predsjednikom vlade Vojvodine. 
Pajtić je obećao da će Izvršno vijeće Vojvodine pomoći osnivanju banke sa 
45.000 eura za nabavu softvera. 

- U tijeku su razgovori s poduzećima u Hrvatskoj i Srbiji koja bi sudjelovala u 
dokapitalizaciji. Tražimo buduće dioničare. Još je rano s njihovim imenima 
izlaziti u javnost. Radi se o ozbiljnom poslu, treba ispuniti uvjete koje 
propisuje HNB  - rekao je Pupovac. 

Prema Pupovčevim riječima, preko buduće banke išla bi sredstva hrvatske Vlade 
namijenjena za povratak Srba, obnovu i gospodarski razvoj povratničkih sredina 
sukladno sporazumu Vlade i SDSS-a. Uz to, buduća bi banka davala garancije za 
pokretanje poduzetničkih projekata i osiguravala stipendije za školovanje 
potrebnih struka. 

- Naslanjat ćemo se na tradiciju nekadašnje Srpske banke, ali to neće biti ista 
banka. Ona će biti kao svaka druga banka u Hrvatskoj koja će se boriti za svoj 
dio kolača. Nećemo biti samo banka srpske zajednice - objasnio je Pupovac. 

Do Drugog svjetskog rata u Zagrebu je djelovala vrlo moćna Srpska banka, 
osnovana 1895.  Vrlo je brzo postala druga najveća banka u Hrvatskoj. Već je u 
startu uspjela osigurati osnivački kapital od 90 milijuna kruna. Imala je 
podružnice u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Kninu, Novom Sadu, Somboru i 
Subotici. Među gotovo 7000 dioničara bilo je ne samo bogatih i uglednih Srba 
nego i Hrvata, Slovenaca, Nijemaca, Mađara, Talijana, Amerikanaca... Dioničari 
su bili i kipar Ivan Meštrović i znanstvenik Mihailo Pupin.

 


KOMENTARI

                        

 


http://www.jutarnji.hr/images/spacer.gif


http://www.jutarnji.hr/images/spacer.gif



abrakadabra

http://www.jutarnji.hr/images/spacer.gif

|

http://www.jutarnji.hr/images/spacer.gif

hm123

http://www.jutarnji.hr/images/spacer.gif

|

http://www.jutarnji.hr/images/spacer.gif

31.1.2008 17:28:46


Srpska wikipedia, ako joj je za vjerovati (a njoj vjerujem ipak vise nego 
tebi), govori o sljedece o Privredniku kojeg je pokrenuo taj meni nepoznat 
Vladimir Matijevic: "Zadatak Privrednika bilo je školovanje siromašne SRPSKE 
dece za zanate i trgovinu, čime je pomognuto velikom broju dece da uspeju u 
životu i bitno unapređena ekonomska osnova srpskog naeroda u Austro-ugarskoj i, 
kasnije, međuratnoj Jugoslaviji. Oko 40 hiljada dece je pomognuto od strane 
Privrednika." A ako kome nije jasno kamo je isao novac treba samo vidjeti 
kakvih su veliki zaljubljenici sjedili u upravnom odboru: "Kralj Aleksandar I 
Karađorđević je bio pokrovitelj, a u upravi su bili najugledniji Srbi onog doba 
na celu sa Patrijarhom, slikarom Pajom Jovanovićem, industrijalcem Vladom 
Ilićem i drugima. Privrednik je izgradio je mnogo domova za učenike šegrte. 
Najveći su u Beogradu u Krunskoj, u Zrenjaninu, Novom Sadu i Zagrebu.". Te 
potom o Srpskoj banci: "Zalaganjem Matijevića i njegovih prijatelja i saradnika 
osnovano je oko 450 srpskih zemljoradničkih zadruga u Austro-Ugarskoj, koje su 
1896. udružene u Savez srpskih zemljoradničkih zadruga. Njihova svrha je bila 
da okuplja seljake i obučava ih i poljoprivrednim, potrošačkim i kreditnim 
poslovima, da ih podstiče na štednju i omogućava povoljne kredite, uz pomoć 
Srpske banke." Ne znam po cemu je tebi taj covjek bio i hrvatski filantrop (ma 
zapravo dobro znam) no potpuno ti vjerujem da tebi jedan takav vrijedi "vrijedi 
milijardu puta vise od npr velikih hrvata". No netko je dolje rekao, zive u 
Hrvatskoj, a mole Boga da pada kisa u Kragujevcu.

 

 

http://www.jutarnji.hr/novac/vijesti/clanak/art-2008,1,31,srpska_banka,106946.jl

 

POGLEDATI:  http://www.hrvatskapostanskabanka.com/  ,   
http://www.srpska-banka.com/

 

 

<<image001.jpg>>

Attachment: image002.png
Description: Binary data

Attachment: image003.png
Description: Binary data

Attachment: image004.png
Description: Binary data

Одговори путем е-поште