Srpska imovina na Kosovu bez zaštite

Autor: R.Ž. Marković - V. Cvijić | 25.02.2008 - 06:31

Ako je suditi po međunarodnom pravu, čak ni u slučaju zvaničnog proglašenja 
Kosova za državu, srpska imovina ne može biti otuđena. Trenutno jedine 
ingerencije za povraćaj nelegalno oduzete imovine imaju sudovi na KiM. U 
slučaju da kosovska vlast onemogući vraćanje srpske imovine, nadležni bi bili 
međunarodni sudovi u Strazburu i Hagu, tvrde stručnjaci. To, međutim, nimalo 
nije jednostavno. 


- Pravo na imovinu zagarantovano je pravo Univerzalne deklaracije o pravima 
čoveka potpisane 1948. u Njujorku i niko ne može da ga ukine - objašnjava za 
„Blic“ advokat Sava Anđelković. U praksi to znači da je imovina države i osoba 
koje su izbegle sa Kosova i Metohije njihova i da niko nema pravo da je oduzme. 
Iako je Ahtisarijev plan predviđao da srpska imovina pripadne Kosovu, srpski 
pregovarački tim se zalagao za prenošenje pokretne i nepokretne imovine u 
imovinu Kosova samo ako KiM ima status autonomne pokrajine u okviru Srbije. 
Takav stav, sudeći po izjavama zvaničnika, postoji i sada. 
- Mi ćemo nastaviti da koristimo imovinu. Ahtisarijev plan je jedno, ali Kosovo 
nije postalo članica Ujedinjenih nacija. To je za sada jednostrano proglašenje 
nezavisnosti i za nas to priznanje ne znači ništa - kaže Miodrag Đidić, državni 
sekretar u Ministarstvu finansija. Srbija zvanično ne priznaje Kosovo kao 
državu, pa se u skladu s tim pitanje eventualne podele imovine još ne 
postavlja. 
- Pitanje imovine je složeno pitanje. Naš stav je izražen u amandmanima na 
Ahtisarijev plan i toga ćemo se držati - kaže za „Blic“ ministar za Kosovo i 
Metohiju i član pregovaračkog tima Slobodan Samardžić. 
Niko od zvaničnika ne želi da kaže da li se razmišlja o tome šta će se desiti 
ako kosovska vlast otuđi srpsku imovinu. Najizvesnije je da će se u tom slučaju 
ili napraviti međudržavni ugovor oko podele ili će, u krajnjem slučaju, biti 
podignuta tužba pred međunarodnim sudovima. 
- Ako dođe do podele i ako se te nove granice prihvate međunarodnom arbitražom, 
biće podeljena imovina, pa čak i ruda u zemlji - kaže advokat Anđelković. 
Advokati smatraju da kosovska vlast neće praviti probleme, naročito oko imovine 
građana, upravo da bi se pokazala pred evropskim institucijama u koje želi da 
uđe. Ipak, advokat Slobodan Luković takođe smatra da će u slučaju otuđenja naše 
imovine krajnja adresa za državu, ali i za građanstvo, biti sudovi u Strazburu 
i Hagu. 
- Ako se otuđenje imovine desi, postoji Međunarodni sud za ljudska prava u 
Strazburu ili Međunarodni sud pravde u Hagu, koji je arbitrirao u slučaju tužbe 
Bosne i Hercegovine - kaže on. 
Međutim, njegov kolega advokat Branko Božinović kaže da je vrlo verovatno da bi 
raspetljavanje imovinskih odnosa moglo da potraje. Jedna od mogućnosti je 
sklapanje međudržavnih ugovora kojim bi se dogovorno izvršila podela imovine, 
slično kao u bivšim jugoslovenskim republikama, ali bi u tom slučaju morala da 
postoji politička volja da se ti sporazumi sprovedu. 
- Sprovođenje zakona je, uglavnom, stvar političke volje. Slično će, verovatno, 
da bude i na Kosovu. Ipak, ako kosovska vlast spreči građane ili pravna lica da 
uživaju svoju imovinu, sigurno će doći do tužbi - kaže on i dodaje da će tužbe 
u početku verovatno prvo morati da budu podnete kosovskom pravosuđu, a nakon 
toga i Sudu u Strazburu. Međutim, glavni problem u sadašnjoj situaciji je što 
bi ovaj međunarodni sud imao ingerencije samo u slučaju da Kosovo postane 
članica Saveta Evrope. 
Veliki problem za građanstvo stvara i nacionalizovana imovina, pa Sava 
Anđelković smatra da bi Srbija pod hitno morala da usvoji zakon o vraćanju 
imovine oduzete u vreme komunizma, što bi bio osnov da se takva imovina vrati 
pravim vlasnicima i na Kosovu i Metohiji. 
- Još nije kasno da se to uradi jer Kosovo i Metohija nije i zvanično postalo 
država, što neće biti dok ga ne priznaju u UN. Takav zakon bi bio osnov za 
Srpsku pravoslavnu crkvu, sva udruženja i fizička lica, kojima je imovina 
oduzeta, kao i njihove naslednike da traže povraćaj od sudova na Kosmetu. 
Postoji tačna evidencija o oduzetoj imovini jer su sve arhive sa dokumentima 
prenete u centralnu Srbiju - objašnjava Anđelković. 
Međutim, iako je pravo na strani Srbije, situacija na terenu je takva da se za 
sada može reći da je neizvesno šta će se dešavati sa imovinom, niti kako će to 
pitanje biti rešeno. 
- Iskreno, ne zna se šta će se dešavati sa državnom imovinom jer se očigledno 
razlikuje pravo i ono što se dešava na terenu. Direkcija za imovinu Republike 
Srbije ima evidenciju prema kojoj je samo vrednost zgrada koje pripadaju 
državnim institucijama oko pet milijardi evra - kaže za „Blic“ Srboljub Panić, 
direktor Direkcije za imovinu Republike Srbije. 
Iako ne postoje precizni podaci o vrednosti srpske imovine na Kosovu i 
Metohiji, prema zvaničnim procenama državnih institucija, vrednost 
nepokretnosti iznosi oko 220 milijardi dolara, dok samo imovina 30.000 srpskih 
porodica koje su proterane sa KiM vredi najmanje četiri milijarde dolara. 
Prema procenama Svetske banke, vrednost mineralnih rezervi na Kosovu i Metohiji 
iznosi više od 19 milijardi dolara. 





Nelegalna privatizacija 
Fond za razvoj poseduje akcije u 163 preduzeća na Kosovu, gde u najvećem broju 
slučajeva ima vlasništvo na više od 51 odsto kapitala, o čemu je obaveštena 
Kosovska poverilačka agencija. Međutim, ova institucija nastavila je sa 
privatizacijama srpske državne imovine. Tako je po drugi put pokrenula 
privatizaciju „Ineks ski-centra“ na Brezovici, dela beogradskog preduzeća 
„Ineks hoteli“, što je u suprotnosti sa priznatim međunarodnim standardima. Na 
Kosovu jedino još nije otpočeo proces privatizacije javnih preduzeća. Albancima 
sa Kosova i iz inostranstva na prodaju je ponuđeno dosta poznatih firmi iz 
ondašnje Jugoslavije, među kojima su „Feronikl“ iz Glogovca, „Trepča“ iz 
Mitrovice, „Jugoterm“ iz Gnjilana, „Kosovodrvo“ iz Prištine, 
Poljoprivredno-industrijski kombinat iz Peći, „Elan“ iz Prizrena, Fabrika 
električnih uređaja iz Uroševca, Pećka pivara, „Petoletka“ iz Leposavića, 
„Kosovovino“ iz Prizrena. Tu su Industrija duvana Gnjilane, „Klokot banja“ iz 
Gnjilana, gnjilanska hladnjača „Mladost“ i mnoge druge. 

 

http://www.blic.co.yu

 

Одговори путем е-поште