Lajčak: Nema ukidanja RS B. GAGULA | 06.08.2008 20:00
Miroslav Lajčak, visoki predstavnik za BiH i specijalni predstavnik EU, u intervjuu za "Fokus", rekao je da će završetak mandata OHR-a označiti da je BiH čvrsto zakoračila na put ka Evropskoj uniji te da je dovoljno zrela da sama ispunjava svoje obaveze, snosi odgovrnost za odluke i da se nalazi u jednom sasvim drugačijem odnosu s međunarodnom zajednicom. - Savjet za implementaciju mira (PIC) ne želi da OHR ostane duže nego što je potrebno. Cilj prema kojem se radi jeste tranzicija gdje bi EU postala glavni međunarodni partner domaćim vlastima. Ali, tranzicija se neće desiti po svaku cijenu i zato je PIC, na svom zasjedanju u Briselu u februaru ove godine jednoglasno odlučio da se moraju u potpunosti postići određeni ciljevi i ispuniti uslovi kako bi došlo do prelaska OHR-a u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, što je potrebno, da bi BiH bila funkcionalnija i sposobna da nastavi integracioni proces u EU. Međutim, na zasjedanju PIC-a u junu ove godine, ocijenjeno je da, i pored pomaka koji su ostvareni u tom pravcu, vlasti u BiH nisu do kraja završile posao oko takozvanih pet ciljeva i dva uslova i OHR je, dakle, još uvijek tu. FOKUS: Da li ćete do kraja mandata posegnuti za Bonskim ovlašćenjima? LAJČAK: Bonska ovlašćenja su sastavni dio mandata visokog predstavnika i u njegovoj je isključivoj nadležnosti da odluči da li će ih koristiti i kada. Od samog početka mog mandata uporno ponavljam: Bonska ovlašćenja nisu tu da bi bila sredstvo manipulacije domaćih lidera, nisu zamjena za unutrašnju političku snagu za reforme i neće se korisititi da se podrži jedna strana ili druga. Bonska ovlašćenja su tu da osiguraju da se pravila igre poštuju. Nemam namjeru da dozvolim da budu predmet dnevnopolitičkih prepucavanja, ali ona postoje i ako budem smatrao da treba da ih iskoristim, neću oklijevati da to i uradim. Krajnje je vrijeme da lideri, kao i institucije u BiH, shvate da odgovornost za sudbinu ove zemlje leži na njima, krajnje je vrijeme da se koncentrišu na ono što moraju uraditi kako bi BiH što prije ispunila zahtjeve iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom. FOKUS: Razmišljate li o nametanju takozvanog mostarskog modela za Sarajevo. Glavni grad BiH je postao grad bez Srba i Hrvata?! LAJČAK: Ne razmišljam. Posjetio sam 16 gradova širom BiH kako bih razgovarao sa građanima, kako bih od njih čuo kako oni vide svoju budućnost u Evropskoj uniji. Ljude manje brine visoka politika, više ih zanimaju stvarna pitanja kao što su posao, korupcija, obrazovanje. Ukoliko vlasti zaista žele dobrobit svojim građanima, koja će kao odgovor imati povratak, onda treba da se koncentrišu na rješavanje ovih pitanja, a ne da gube vrijeme na prazne i zamarajuće priče. FOKUS: Namjeravate li da sankcionišete antidejtonske stavove koji prema RS stižu iz Sarajeva? LAJČAK: Kristalno je jasno sljedeće: Nema otcjepljenja RS od BiH i nema ukidanja RS. Kada te dvije činjenice imate na umu, vrlo brzo shvatite da su razne izjave koje stižu i s jedne i s druge strane samo prazna priča. Neću dozvoliti da budem uvučen u svakodnevna prepucavanja po novinama i priče ovaj je rekao ovo, ovaj ono. Ozbiljan sam čovjek i bavim se ozbiljnim pitanjima koja su ključna za ovu zemlju. Ono što je usmjereno na postizanje jeftinih poena, pogotovo u predizborno vrijeme, služi na čast onima koji se koriste tako jeftinom propagandom i nadam se da će građani to umjeti da prepoznaju. FOKUS: Kada ćete amnestirati lica koja su zbog navodne saradnje s haškim optuženicima sankcionisana mjerama OHR-a? LAJČAK: Moram da vas podsjetim da su dvije osobe osumnjičene od strane Haškog tribunala još uvijek na slobodi, da izručenje Radovana Karadžića, koliko god to bila dobra vijest, ne znači da je posao saradnje s Tribunalom gotov. Očekujem od odgovarajućih institucija da iskoriste ovaj povoljan trenutak koji je stvoren hapšenjem Karadžića i da upotpune saradnju s Haškim tribunalom, da završe to pitanje tako što će i dva preostala osumnjičena biti izručena Tribunalu. FOKUS: Plaši li se OHR tužbi građana BiH kojima su uskraćena osnovna ljudska prava i ko bi plaćao odštetu oštećenim? LAJČAK: Vidio sam medijske napise o tome, o pitanju odštete. Da prvo razjasnimo sljedeće: ne postoji pravni osnov kojim bi se organi u BiH mogli smatrati odgovornim za implementaciju odluke visokog predstavnika. Dakle, organi RS se ne mogu tužiti za odštetu zbog poštivanja odluka visokog predstavnika. Pravno tumačenje sam pojasnio premijeru Dodiku kada smo se nedavno sastali i očekujem da će on osigurati odgovornu reakciju. RS i OHR u pogledu ovog pitanja dijele isti interes i moja kancelarija će nastaviti da sarađuje s institucijama RS u vezi sa svakim predmetom koji se nalazi pred sudom. FOKUS: U kojoj mjeri je preskupi entitetski aparat Federaciju BiH doveo pred bankrot? LAJČAK: Sasvim sigurno je da je glomazni administrativni aparat tome doprinio. Međutim, generalno gledano, administrativni aparat u cijeloj BiH jeste prespor i preglomazan. Uostalom, nema razloga da vas u to uvjeravam kada se svi domaći političari slažu da je ustavna reforma neophodna. Doduše, to je jedino u čemu se slažu u ovom trenutku, ali sasvim je jasno da rješenje do kojeg dođu mora biti prihvatljivo za sve konstitutivne narode BiH. LAJČAK: Da li ste shvatili da je BiH u gotovo svim sferama života duboko podijeljeno društvo? LAJČAK: Ono što sam vidio obilazeći tokom proteklih mjeseci 16 gradova BiH, u okviru kampanje "Reci" jeste to da građani BiH, bez obzira na nacionalnu pripadnost uglavnom imaju iste ciljeve. Navešću vam samo neke: da zaživi ekonomija, da redovno dobijaju plate, da im djeca dobiju kvalitetno obrazovanje... i još mnogo toga. Uostalom, ako su podjele tako duboke kako vi tvrdite, otkud onda više od 80 odsto građana vidi svoju budućnost i budućnost BiH u Evropskoj uniji. Odatle treba krenuti, evropska budućnost jeste zajednički imenilac za mnogo toga što ponekad izgleda nerješivo. EŠDAUN GOVORI PRIVATNO Gospodin Ešdaun je privatna osoba i ima pravo na svoje mišljenje. Cilj međunarodne zajednice je nepromijenjen: Pomoći BiH da postane samoodrživa zemlja, čvrsto na putu ka Evropskoj uniji. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, BiH je načinila veliki korak ka tom cilju, prokomentarisao je Lajčak izjavu bivšeg visokog predstavnika za BiH, Pedi Ešdauna, u kojoj je rekao da BiH nikada nije bila bliže raspada. POPIS STANOVNIŠTVA 2011. Postoje brojne pravne, praktične i političke mjere koje treba preduzeti prije no što se obavi popis stanovništva u BiH. O tome kako dalje, treba da se dogovore političari unutar BiH, i dok oni ne postignu taj dogovor, bilo kakva javna diskusija o pitanju popisa stanovništva samo doprinosi politizaciji tog pitanja. Međutim, samo da vas podsjetim: 2011. godine sve evropske zemlje imaće popis stanovništva. Zbog mnogih razloga, dobro bi bilo da se i BiH priključi ovoj akciji, smatra Lajčak. http://www.fokus.ba/
