SSSS
TANJUG 09S116 1255 0908
DOP: EU-GRUZIJA-KOSOVO
NN: Razlicciti standardi o teritorijalnom integritetu drzzava
EU i NATO, Juzzna Osetija i Kosovo i dupli standardi
PN: Oruzzani sukob u Juzznoj Osetiji suoccio je EU i NATO s njihovom
politikom duplih standarda u occuvanju teritorijalnih integriteta Gruzije i
Srbije.-Kussner pre ssest meseci rekao da dve zajednice koje razgovaraju
samo preko oruzzja treba odvojiti, a sada francusko predsednisstvo EU kazze
da se mora pronachi ressenje koje che garantovati teritorijalni integritet
Gruzije.-Formula Kosova kao "jedinstvenog sluccaja" nije prossla u UN,
OEBS-u, Savetu Evrope...
(Od dopisnika Tanjuga)
BRISEL, 9. avgusta (Tanjug-spec) - Oruzzani sukob u Juzznoj
Osetiji suoccio je Evropsku uniju i NATO s njihovom politikom duplog
standarda, s obzirom da snazzno insistiraju na teritorijalnom integritetu
Gruzije, dok su pre svega ssest meseci ove dve organizacije odbile da
podrzze teritorijalni integritet Srbije, nazivajuchi jednostranu secesiju
Kosova "jedinstvenim sluccajem" u svetu.
Formula Kosova kao "jedinstvenog sluccaja", inacce, nije prossla
u Ujedinjenim nacijama, OEBS-u, Savetu Evrope, niti u jednoj regionalnoj
organizaciji u svetu, poput Arapske lige, Organizacije islamske
konferencije, Africcke unije ili Organizacije americckih drzzava.
Dan nakon jednostranog proglassenja nezavisnosti Kosova, EU je
18. februara prakticcno ozvaniccila "dupli standard" za Srbiju, odnosno
dopustila pravo na teritorijalni integritet svim drzzavama, osim Srbiji u
sluccaju Kosova i Metohije.
U poslednjem paragrafu teksta zakljuccaka sa tog sastanka Saveta
ministara se isticce:
"Savet ponavlja privrzzenost EU principima Povelje UN-a i
Helsinsskog zavrssnog akta, izmedju ostalog i principima suvereniteta i
teritorijalnog integriteta i svih rezolucija Saveta bezbednosti. Podvlacci
svoje uverenje da, imajuchi u vidu sukob iz 90-ih i produzzen period
medjunarodne administracije pod rezolucijom 1244, Kosovo predstavlja
'jedinstven sluccaj' koji ne dovodi u pitanje ove principe i rezolucije".
U prevodu sa "evrokratskog" zzargona, to znacci da je EU
privrzzena teritorijalnom integritetu svih drzzava sem Srbije po pitanju
Kosova, jer je to, prema njoj, "jedinstven sluccaj".
Uz to, dupli standard i "jedinstvenost" kosovskog sluccaju se
opravdavaju formulacijama poput "sukoba iz 90-ih" i "produzzenog perioda
medjunarodne administracije pod rezolucijom 1244", kojima se, medjutim,
nissta ne kazuje o prirodi sukoba, niti o pomenutoj administraciji.
Usput, zaboravlja se ccinjenica da je 1998-1999. godine - u
vreme sukoba na Kosovu - bilo u toku ukupno 40 sukoba u svetu, svaki sa
visse od 1.000 zzrtava. Nijedan od njih, sem Kosova, nije doveo do secesije.
Takodje, produzzena administracija je postojala u mnogim
situacijama u svetu, izmedju ostalog u Istoccnoj Slavoniji posle rata u
Hrvatskoj, gde je misija UNTAES dovela do reintegracije te teritorije u
Republiku Hrvatsku, a ne do njenog otcepljenja.
Francuski ssef diplomatije, a sada predsedavajuchi Saveta
ministara EU, Bernar Kussner, izjavio je nessto kasnije da EU "nije imala
izbora".
"Kada dve zajednice ne mogu da razgovaraju, vech zzele da
razgovaraju samo preko oruzzja, onda je bolje odvojiti ih", izjavio je tada
Kussner.
SSest meseci kasnije, u sluccaju Juzzne Osetije - gde gruzijska
i osetijska strana takodje occigledno razgovaraju preko oruzzja - francusko
predsednisstvo EU je saopsstilo da se mora pronachi ressenje koje che
garantovati teritorijalni integritet Gruzije.
Medju onima koji su predoccavali opasnost od "dvostrukih
arssina" je profesor medjunarodnog prava na univerzitetu VLB u Briselu
Bruno Kopjeters, koji se suprostavio stavu EU da je Kosovo "jedinstven
sluccaj".
"EU govori o jedinstvenom sluccaju na Kosovu, jer joj je
nemoguche da tvrdi da ima legitimni autoritet da zaobidje princip
teritorijalnog integriteta u Evropi", izjavio je pre nekoliko meseci
briselski profesor.
Prema njemu, EU bi trebalo da ima "isti arssin prema svim
sliccnim sluccajevima u svetu".
Njegov kolega, Dmitri Trenjin iz Karnegijeve fondacije, ocenio
je da che "Kosovo postati jedan od simbola novih podela na globalnom nivou".
"Iz tog ugla, period nakon Hladnog rata se konaccno zavrssava i
ulazimo u novu eru rivalstva velikih sila, takozvanu 'eru drzzava rivala'",
rekao je Trenjin.
On je ocenio da je "dan nezavisnosti prachen slavljem u
Prisstini, ali i u Suhumiju u Abhaziji, Erbilu u Kurdistanu ili Tajpehu na
Tajvanu", takodje separatisticckim regionima.
"Priznavanjem jednostrane nezavisnosti Kosova razbiche se tabu …
svi oni koji tezze nezavisnosti u svetu che biti ohrabreni ccinjenicom da
sve ssto im ostaje da urade je da ubede Ameriku i Evropu da je da njihova
borba pravedna", istakao je Trenjin.
Aleksandar Mitich
(Kraj) mit/drm