Uzelac: Položaj Srba još uvek nezadovoljavajući Vicepremijer Hrvatske Slobodan Uzelac ocenio je u četvrtak da položaj Srba u Hrvatskoj nije takav da bi ga iko dobronameran mogao nazvati zadovoljavajućim, ali da se, imajući na umu od čega se pošlo u nameri da bude poboljšan, ne može biti ni sasvim nezadovoljan.
"Naša prvenstvena briga su problemi povratnika u Hrvatsku: obnova njihovih kuća, stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje, zbrinjavanje starih i nemoćnih ljudi čiji broj nije malen, ukupan razvoj povratničkih područja, pravično suđenje za ratne zločine i slično krupna su pitanja koja nas svakodnevno potpuno okupiraju", ukazao je on. Prema njegovom mišljenju, pomak nabolje predstavlja već sâm koalicioni sporazum između Hrvatske demokratske zajednice i Samostalne demokratske srpske stranke, na osnovu koga je hrvatska vlada preuzela obavezu da se angažuje na ključnim pitanjima upravo povratka i razvoja. ”Reč je o obnovi i razvoju povratničkih područja kroz obnovu infrastrukture, jačanje povratničkih opština, osnivanje zadruga i pokretanje posebnih razvojnih programa, pre svega u poljoprivredi i stočarstvu”, precizirao je Uzelac. On je naveo da su do danas obnovljene i opremljene 19.773 porodične kuće u više od 2.000 naselja, dok je elektrifikovano oko 2.700 naselja. ”U poslednjih nekoliko godina povratnicima je dodeljeno 4.346 stanova, a ove će ih godine biti dodeljeno još 1.000, dok je van područja od posebne državne brige dodeljeno 408 stanova, a upravo je u toku dodela još oko 400 stanova”, rekao je potpredsednik hrvatske vlade. ”Što se tiče rešavanja položaja bivših nosilaca stanarskih prava, pravednijeg konvalidiranja stečenih prava - penzija i radnog staža - ravnomernijeg zapošljavanja pripadnika manjina, na planu ustavnih i zakonskih rešenja teško je naći zamerke”, rekao je Uzelac, i dodao: ”Međutim, primena tih rešenja nešto je u čemu predstoji puno posla, jer se za sada, na relativno zadovoljavajući način, rešava samo pitanje konvalidacije radnog staža.” S obzirom da je pokretanje ekonomije najbitnije za povratnička područja i populaciju koja tamo živi, hrvatski vicepremijer ističe da nadležna ministarstva i državne ustanove i projekti koje raspisuju, ali i aktivnost privrednih asocijacija i privrednika, bilo hrvatskih, bilo iz drugih zemalja regiona, itekako mogu pomoći u tom procesu. "Već su pokrenuti konkretni projekti u proizvodnji, sakupljanju, preradi i skladištenju hrane, a kao dobar primjer ističemo doprinos novosadskog Instituta za voćarstvo i ratarstvo", naveo je Uzelac, dodajući da je najviše učinjeno u sferi poljoprivrede i stočarstva, ali ni približno onome što je potrebno i moguće. "Naša ministarstva pružaju različite oblike podrške infrastrukturnim i privrednim projektima, ali je ključni problem u njihovoj realizaciji nedovoljan broj kompetentnih ljudi koji te projekte mogu realizirati", ukazao je on. Prema njegovim rečima, sama srpska zajednica može mnogo da učini, jer Srpsko narodno vijeće sa svojim Centrom za razvoj, obnovljeno udruženje Privrednik, kao i planirana bankovna institucija, i postoje zbog toga da pruže takvu pomoć. "A koliko će ove institucije moći da učine ne zavisi samo o njima samima, nego i o onima koji će u početku pomoći u njihovom boljem funkcionisanju, jer treba imati na umu da je reč o institucijama koje tek počinju sa svojim đelovanjem", dodao je Uzelac. Hrvatski vicepremijer, koji je u vladu došao iz srpskih redova shodno koalicionom sporazumu SDSS-HDZ i zadužen je za regionalni razvoj i obnovu, obilazio je i severnu Dalmaciju, odnosno Zadarsku županiju, u koju se vratio najmanji procenat izbeglih i u kojoj su najnepovoljnije okolnosti povratka. On smatra da nije realno očekivati masovni povratak na to područje, kao i u bilo koje drugo u Hrvatskoj, niti ga treba zagovarati ni planirati. Prema njegovom mišljenju, umesto nerealnog zagovaranja masovnog povratka, treba omogućiti i pomoći baš svakom čoveku da sam slobodno odlučuje o tome gde želi živeti i da njegov život bude što kvalitetniji. Na pitanje o pokušajima ponovnog pokretanja regionalnog procesa povratka izbeglica i primene Sarajevske deklaracije, Uzelac naglašava da za uspešniju realizaciju te deklaracije trebat obaviti niz prethodnih radnji u bilateralnoj komunikaciji između odgovarajućih nadležnih državnih organa Hrvatske i Srbije. "Mi treba da pomognemo u rješavanju toga pitanja, a to i činimo. Što se tiče želje izbjeglica iz Hrvatske koje žive u Srbiji da se vrate u Hrvatsku, sve ove godine imamo brojne dokaze da to želi određeni, istina s vremenom sve manji, ali i dalje ne zanemariv broj ljudi", rekao je on. Uzelac je podvukao da su izbeglice iz Hrvatske u Srbiju građani Hrvatske koji žive u Srbiji, i da kao takvi treba da budu predmet brige i države Hrvatske i države Srbije, nezavisno o tome žele li se vratiti u Hrvatsku ili trajno ostati u Srbiji. U tom smislu on kao dobar primer naglašava dosadašnji angažman pokrajinskih organa Vojvodine na čelu sa Bojanom Pajtićem, ocenivši da je i nedavni susret u manastiru Krka sa pomoćnikom ministra za dijasporu, Đorđem Prstojevićem, bio dovoljan da naznači obostranu želju za uspešnom saradnjom u tom smislu. Uzelac je rekao da je bilo reči i o inicijativi udruženja porodica nestalih da se u traganju za njima pojača regionalna saradnja koja je izražena u kontaktima sa hrvatskim zvaničnicima, predsednikom Stjepanom Mesićem i vicepremijerkom Jadrankom Kosor. Potpredsednik vlade Hrvatske je rad na traganju za nestalima i ekshumacijama istakao kao izuzetno osetljiv, dodavši da ga treba ubrzati, ali ne na račun ozbiljnog pristupa i maksimalne odgovornosti. "Ta stvar do sada nije dobro išla, naprotiv, skoro da nije ni bilo neophodne kvalitetne saradnje, ali i u tome koalicijski sporazum mijenja stvari nabolje”, naveo je Uzelac, i dodao: ”Valja nam zajednički obilježiti mjesta stradanja, izjednačiti tretman svih civilnih žrtava, nezavisno o njihovoj nacionalnoj ili bilo kakvoj drugoj pripadnosti, i sve skupa značajno ubrzati.” Osvrnuvši se na praksu hapšenja Srba na osnovu međunarodnih poternica i postojanja liste osumnjičenih, optuženih i osuđenih Srba, on je naglasio da i u tom pogledu Hrvatskoj i Srbiji predstoji mnogo zajedničkog posla, jer njihovi nadležni organi treba da zajedno, na temelju istih, usaglašenih krivično-pravnih stručnih kriterijuma, saglasno i u saradnji pokreću i vode ove postupke, kako oni ne bi bili prepreka ostanku i povratku ljudi u pojedinu sredinu. "Svi počinioci ratnih zločina treba da odgovaraju za njih, nezavisno o tome tko su oni i gdje se nalaze. Ali, svi počinioci, a ne svi optuženi za te tobožnje zločine", ukazao je Uzelac. Hrvatska lista osumnjičenih dostupna je svakom zainteresiranom pojedincu u hrvatskim ambasadama i konzulatima u Srbiji i Crnoj Gori, a te liste se stalno ažuriraju. Uzelac je na pitanje zašto te liste nisu javno objavljene, odgovorio: "Pa ne mislimo valjda da bi bilo dobro da se lista sa imenima potencijalno nevinih ljudi, a potencijalno su nevini svi do konačne presude, valja po ulici." http://megafonija.com/vesti.php?category=vesti&id=51912
