„STRATFOROVA” ANALIZA HOLANDSKE POLITIKE PREMA SRBIJI  

(Od našeg dopisnika iz Brisela)

Holandija za račun Rusije blokira aktiviranje Prelaznog sporazuma o trgovini sa 
Srbijom, odnosno njen sledeći korak ka približavanju EU.

Razlozi za to su geopolitičko-ekonomske prirode, budući da su holandska 
preduzeća veliki investitori u Rusiji, baš kao što i ruski magnati ulažu novac 
u Holandiju. Potez Haga da još neko vreme drži Srbiju podalje od EU ide u 
prilog Rusiji kako bi iskoristila taj period da učvrsti svoj položaj i obezbedi 
svoje interese u Beogradu – tvrdi američka agencija za geostratešku politiku 
„Stratfor“. 

U analizi holandske spoljne politike, „Stratfor“ ističe da je ministar spoljnih 
poslova Maksim Ferhagen u septembru ne samo blokirao prbiližavanje Srbije 
Evropskoj uniji već je onemogućio, stavljanjem veta, i „otopljavanje“ odnosa EU 
s Belorusijom, koju Moskva doživljava kao svoju ekskluzivnu sferu uticaja.

“Holandija svojim akcijama lišava EU jedinih efikasnih instrumenata koje ima na 
raspolaganju u borbi s probuđenom Rusijom: diplomatskih i ekonomskih. EU nema 
odgovarajuću vojnu silu, ali ima privlačnu moć članstva za Srbiju i jačih 
trgovinskih odnosa s Belorusijom kao argument da izvuče Beograd i Minsk iz 
sfere uticaja Kremlja. Istina je da su ljudska prava dugogodišnji čvrst oslonac 
u politici Haga, pogotovo na Balkanu, ali i da mnogi, uključujući i holandsko 
javno mnjenje, smatraju holandske mirotvorce odgovornim za to što nisu sprečili 
masakr u Srebrnici. S druge strane, agresivna politika Rusije bi, u normalnim 
okolnostima, morala biti dovoljan razlog da Holandija ne bude tako tvrda prema 
Srbiji, pogotovo kada je pod pritiskom drugih članica EU. Ali, stav Holandije 
se ne menja, što znači da se objašnjenja za njenu poziciju moraju tražiti u 
geopoličko-ekonomskim okvirima”, piše u “Stratforovoj“ analizi. 

Obrazlažući pozciju Holandije, američki geopolitički analitičari ocenjuju da 
Hag koristi pitanja ljudskih prava kako bi sebi dao na značaju i suprotstavio 
se zemljama aspirantima za članstvo u EU koje još uvek nisu dostigle nivo EU, 
pokazujući tako da njihov stav u EU mora da bude poštovan. 


EU: Nije tačno

I u sedištu EU smatraju da „Stratforova“ analiza nije tačna, ali isto tako 
upozoravaju na to da je za pojavu takvih analiza donekle odgovorna i holandska 
vlada. 
– I ta analiza, koliko god ne odgovarala istini, pokazuje koliko je stav 
Holandije po pitanju Srbije, posle hapšenja Radovana Karadžića, nerazumljiv i 
težak za bilo kakvu odbranu. Argumentaciju da je puna saradnja s Haškim 
tribunalom uslov za aktiviranje Prelaznog sporazuma i ratifikaciju SSP-a sa 
Srbijom ruše sami Holanđani, koji priznaju da bi sve bilo drugačije da je 
umesto Radovana Karadžića, u julu uhapšen Ratko Mladić. Dakle, nije reč o 
prinicipijelnoj poziciji Holandije, već o stavu bivše tužiteljice Haškog 
tribunala Karle del Ponte, koji je holandska vlada u potpunosti preuzela: puna 
saradnja je onda kada Mladić bude uhapšen – prokomentarisao je za „Dnevnik“ 
visokopozicionirani diplomata u EU. 

“S druge strane, Holandija je veoma oprezna da se ne konfrontira previše s 
Rusijom. Rusi su investirali veliki novac u Holandiju, a i holandski 
preduzetnici su među najvećim stranim investitorima u Rusiji. Holandska 
politika ne može da ignoriše te činjenice. Geopolitički ciljevi Holandije da 
uspori hod Srbije ka EU i bliskije odnose ’dvadeset sedmorice’ s Belorusijom, s 
jedne strane, i održavanje dobrih odnosa s Rusijom, s druge, u perfektnoj su 
liniji s pozicijom koju je Hag zauzeo u septembru. Što duže EU bude odlagala 
odluku o Srbiji i Belorusiji, to će Rusija imati više vremena da izgradi odnose 
s Beogradom i Minskom kako ona želi” – konačni je zaključak „Stratfora“. 

Izvori „Dnevnika“ u holandskom ministarstvu inostranih poslova su kategorično 
demantovali navode „Stratfora“, ocenivši ih kao potpuno neosnovane, proizvoljne 
i lišene bilo kakvog uporišta u realnosti. 
– Holandija je od početka vodila prinicipijelnu politiku u vezi sa saradnjom s 
Haškim tribunalom, bilo da se radilo o Hrvatskoj ili Srbiji. O principima naše 
spoljne politike, u kojima važnu ulogu igraju ljudska prava, ne pravimo 
kompromise pa makar za to postojali i ekonomski interesi – preneto je 
„Dnevniku“ u holandskom MIP-u. 

Željko Pantelić 

http://www.dnevnik.co.yu/themes/ABD/images/tabs/empty.gif

 

http://www.dnevnik.co.yu/modules.php?name=News&file=article&sid=44969

 

 

Attachment: image001.png
Description: Binary data

Одговори путем е-поште