Srbi i Albanci nespremni da poboljšaju međuetničke odnose

 

Pripadnici dva najbrojnija naroda na Kosovu - Albanci i Srbi ne pokazuju 
spremnost na radikalnije poboljšanje međuetničkih odnosa, a razlog za ovakvo 
stanje kosovski Albanci vide u uticaju Beograda, dok kosovski Srbi smatraju da 
odgovornost leži u stavu albanskih lidera, pokazali su rezultati ankete koju je 
sproveo UNDP.


Pored uticaj Beograda, Albanci faktor nenapredovanja u međuetničkim odnosima 
vide i u nespremnosti kosovskih Srba da se integrišu u kosovsko društvo, dok 
Srbi ističu da Albanci ne čine dovoljno napora da ih integrišu.

Anketa u seriji Izveštaja o ranom upozorovanju, koju je UNDP sproveo u julu, 
obuhvatila je 1.260 ispitanika - 844 Albanca, 199 Srba i 217 ispitanika drugih 
zajednica.

Među Srbima je 75 odsto onih koji se na Kosovu osećaju nebezbedno. Taj procenat 
je u padu u odnosu na istraživanje u maju kada je iznosio 91,5 odsto, ali je i 
dalje visok. Osećaj nebezbednosti Srba kada se nalaze na ulici je veći od 50 
odsto, pokazalo je istraživanje. 

Zadovoljstvo kosovskih Srba Kosovskom policijskom službom je povećano za šest 
odsto u odnosu na jedan odsto koliko je iznosilo u maju. Radom UNMIK policije 
zadovoljno je oko 15 odsto Srba, a aktivnostima Kosovskog zaštitnog korpusa 
nije zadovoljan nijedan kosovski Srbin.

Većina ispitanika, bez obzira na etničku pripadnost, se svaki dan „uvek oseća 
zabrinuto ili uznemireno". Samo oko 17 odsto Srba, 11 odsto Albanaca i 15 odsto 
pripadnika ostalih zajednica izjavilo je da se ne oseća zabrinuto ili 
uznemireno tokom dana. 

Kod Srba je bezbednost glavni razlog za svakodnevnu zabrinutost, dok kod 
Albanaca i drugih zajednica osnov leži u ekonomskim razlozima. 

Mesečni porodični prihod se kod većine stanovnika Kosova nije promenio u odnosu 
na period pre godinu dana. 

Samo 12 odsto kosovskih Albanaca, 14 odsto kosovskih Srba i 11 odsto pripadnika 
ostalih zajednica izjavilo je da je imalo povećanje prihoda. 

Među Srbima je četiri odsto onih koji su u poslednjih šest meseci započeli neko 
poslovanje.

Nakon jednostrano proglašene nezavisnosti, nezaposlenost i siromaštvo su za 
Albance i nesrpske zajednice glavni faktori koji ugrožavaju stabilnost Kosova. 

Međutim, za kosovske Srbe, glavni faktor je dalje pogoršanje međuetničkih 
odnosa, za kojim sledi nedostatak vladavine prava. 

Oko 60 odsto anketiranih kosovskih Albanaca i 50 odsto pripadnika nesrpskih 
zajednica je samo donekle zadovoljno tempom međunarodnog priznavanja 
nezavisnosti Kosova, dok je samo 27 odsto Albanaca zadovoljno ovim procesom. 

Rezultati ankete ukazuju na relativno jako neslaganje između kosovskih Albanaca 
i kosovskih Srba kada se radi od budućnosti UNMIK-a - kosovski Albanci žele da 
on ode, dok Srbi žele da i dalje ostane. 

Korupcija i dalje ostaje značajan problem i na listi je osam najvažnijih 
problema sa kojima se suočava Kosovo - 12 odsto Albanaca, 35 odsto kosovskih 
Srba i 10 odsto drugih je naišlo na situaciju u kojoj su im zaposleni u javnim 
službama uslovili izvršenje usluga traženjem mita, poklona ili drugih usluga, 
tako da anketa iz jula pokazuje povećanje stepena korupcije. 

Kosovska energetska korporacija i Kosovska poverilačka agencija i dalje 
predvode listu kosovskih institucija kod kojih postoji korupcija "velikog 
obima" od juna 2007. slede zdravstvo, carina i sudstvo. 

Stepen zadovoljstva radom upravnih institucija je blago opao u julu 2008. u 
odnosu na prethodni deo godine, a među svim institucijama, žitelji Kosova su i 
dalje najnezadovoljniji radom kosovskih sudova. 

Radom predsednika Kosova zadovoljno je 68, a premijerom 63 odsto ispitanika. 

I u jednom i drugom slučaju zabeležen je pad zadovoljstva radom predsednika i 
premijera Kosova za sedam do osam procenata. 

Spremnost žitelja Kosova da protestuju iz političkih razloga je 49 odsto, dok 
je 69 odsto onih koji bi protestovali zbog ekonomskih razloga. 

Broj onih koji Vladu Kosova smatraju odgovornijom od UNMIK-a za ekonomsku 
situaciju na Kosovu povećan je za devet procenata.

UNMIK se međutim, još posmatra kao najodgovorniji za političku situaciju na 
Kosovu. 

Ispitanici, njih 43 odsto, smatra UNMIK najodgovornijim za političku situaciju, 
što predstavlja pad od oko pet odsto od maja, dok oko 40 odsto njih pripisuje 
ovu odgovornost Vladi Kosova i političkim partijama.

http://megafonija.com/vesti.php?category=vesti&id=53240

Одговори путем е-поште