“Jat“ sanja gazdu

D. I. KRASIĆ, 05.10.2008 19:55:42

                

TRENUTNA situacija u Srbiji, ali i u celom svetu, nikako ne pogoduje 
privatizaciji velikih srpskih javnih preduzeća. Nestašica, pa stoga i 
poskupljenje novca, pad prometa i cena akcija na svetskim berzama, bankrotstva 
velikih banaka, nikako ne predstavljaju dobro okruženje za pokretanje prodaje 
„Telekoma Srbije“, za početak.
- Ova kriza će uticati na ekonomije svih zemalja. Mi smo malo zatvorenija 
privreda, nepovezana sa aktuelnim tokovima, tako da će nas taj talas zahvatiti 
nešto kasnije. Nema tu neke drastične brane i niko ne može da ostane nedodirnut 
- kaže za „Novosti“ Milutin Nikolić, direktor kompanije „Citadel“, koja je bila 
savetnik u veoma značajnim procesima privatizacije u Srbiji.
Ovaj uticaj se, kod velikih preduzeća generalno, ogleda pre svega u slabijoj 
potražnji, uopšte, sa Zapada. A ona je, prema Nikolićevim rečima, prvenstveno 
proizvod manjka likvidnosti na finansijskom tržištu duga.
- Niko ne kupuje preduzeća svojim novcem, već kroz razne strukture kredita - 
objašnjava Nikolić. - A sada su ti krediti presušili. Međubankarski zajmovi 
više ne funkcionišu. Velike banke preko noći bankrotiraju, pa nijedna sada ne 
želi drugoj da pozajmi novac, čak ni na jedan dan.
A, kupovina preduzeća iz kredita daleko je isplativija. Jer, što se veći deo 
finansira iz kredita, to može da se plati veća kupoprodajna cena.
- Ako se banka eliminiše iz kupovine, to se odražava prvo na pad cene - navodi 
Nikolić. - S druge strane, ako nemate kredit, nećete ni investirati. Ovde ne 
mislim samo na to da neka, recimo francuska firma neće da kupi neku srpsku 
firmu, već i da neće kupiti ni nove

mašine za sopstvenu firmu u Francuskoj.
Prema mišljenju Vladimira Gligorova, stručnjaka Instituta za međunarodne 
ekonomske studije iz Beča, u Srbiji ne postoji politička volja da se krene u 
privatizaciju javnih preduzeća.
- Očigledno je da nema interesa da se to uradi. Ogromni su interesi partija da 
vladaju tim preduzećima i mislim da od tih privatizacija u skorijem roku neće 
biti ništa - ističe Gligorov, dodajući da smatra da pojedina javna preduzeća 
verovatno nikada i neće biti privatizovana.
Profesor dr Pavle Petrović, sa beogradskog Ekonomskog fakulteta, ističe da je 
priliv stranih investicija tokom prošle godine u zemlje u razvoju bio 1.000 
milijardi dolara, što je rekord.
- Međutim, Svetska banka procenjuje da će ovaj iznos u 2008. godini pasti na 
800 do 850 milijardi dolara - navodi dr Petrović.
Da li je svetska kriza već odnela prvu „žrtvu“ u procesu privatizacije u nas, 
ili je reč samo o spletu nepovoljnih okolnosti, tek, za nacionalnog prevoznika 
„Jat ervejz“ nema zainteresovanih kupaca.
- Situacija zavisi i od industrije. Na „Jat“ utiče i svetska kriza, ali i cena 
nafte i činjenica da aviokompanije ni u svetu nisu profitabilne firme - ističe 
Nikolić. - Takođe, situacija kod „Jata“ je specifična, i država ne može da ga 
proda ispod određene cene, jer ne bi mogla da pokrije sve obaveze prema 
akcionarima.
Ipak, naš sagovornik smatra da sa procesom privatizacije velikih javnih sistema 
ne treba stati.
- Lično mislim da je neophodno privatizaciju okončati što pre - zaključuje 
Nikolić, ističući da je to u Srbiji, prvenstveno, političko pitanje.

 

http://www.novosti.rs/

 

 

 

 

Одговори путем е-поште