Miting podrške Radovanu Karadžiću
Čekajući Rašu
“Istinom o Radovanu, branimo Republiku Srpsku”, zvanični je naziv ovog omanjeg
skupa kojem nije prisustvovao niko iz institucija vlasti ili političkih
partija, ostavljajući tako da istinom o Radovanu, Radovan brani sebe, a ostavi
se Republike Srpske
Irena Knežević
_____
Kada se na banjalučkom Trgu Krajine na protestu okupi ljudi koliko policije i
novinara zajedno, onda je sigurno riječ o mitingu nevladine organizacije “Izbor
je naš” i njihovom vođi Dani Čankoviću. Nakon mitinga za nezavisnost Republike
Srpske, podrške Kosovu i Metohiji na red je došao i bivši predsjednik Radovan
Karadžić. “Istinom o Radovanu, branimo Republiku Srpsku”, zvanični je naziv
ovog omanjeg skupa kojem nije prisustvovao niko iz institucija vlasti ili
političkih partija, ostavljajući tako da istinom o Radovanu, Radovan brani
sebe, a ostavi se Republike Srpske.
“Običnim ljudima, borcima, logorašima, srpskom narodu poručujemo, bez obzira na
političke vođe, pomirimo se oko Radovana i Srpske. Osjetimo srodstvo, budimo
jedno. Tada će neprijatelji bježati od nas. Ne izdajmo Radovana, ne izdajmo
Srpsku! Dođimo na miting podrške 29. septembra u 16 časova. Trg Krajina
Banjaluka”, stoji u proglasu ove organizacije.
Obični ljudi: Šezdesetogodišnja Borka ne čuje. Gluva je. Para nema. Penzioner
je. Ali “ukrasila” se fotografijama Radovana Karadžića, po kosi, reverima i
gdje god su se mogle okačiti. “Nije kriv”, viče dok polako prolazi trgom.
Fotografiju bivšeg predsjednika iz kose izvadio je Dane Čanković. Nije bila
reprezentativna, za razliku od mitinga. “Došla sam ovdje da branim Radovana. On
ništa nije kriv. On je častan čovjek i branio je živote. Ništa nije uradio”,
kaže kroz suze Borka odgovarajući na napisano pitanje.
“Pravda za Radovana”, “Ne damo Radovana”, “Uz tebe smo svi”, neki su od
transparenata koji su se mogli vidjeti, odmah do štanda stranke Radom za
boljitak, na kojoj se potpisuje peticija za povrat stare devizne štednje.
Vladimir Putin, ni kriv ni dužan prisutan je na panoima na svakom mitingu
organizacije „Izbor je naš“.
Većinu transparenata nosila su djeca, stara onoliko koliko se otprilike Radovan
krio. Nije izostao ni najvjerniji posjetilac ovakvih događaja, deda iz
petrićevačkog autobusa. “Sve za Radovana”, viče sa ličkom kapom na glavi i
srpskom zastavom u ruci, “ua, lopovi, Radovan je pravi.”
“Ma, zaboli me za Radovana, došao sam da vidim hoće li biti ko od raje da
popijem kafu”, kaže Nikola gledajući okolo, “nema ovdje nikog pismenog, odoh
ja.”
I svježe ofarban gradiški biznismen Vinko Perić zajedno sa novom političkom
zvijezdom Anđelom, stigao je da posmatra događaj. Ostatak orkestra “Vikom
televizije” nije bio u pratnji.
Čanković i SAD: “Kad SAD mogu reći da imaju interes na svakoj tački zemaljske
kugle, onda i mi možemo reći da imamo interes u svojoj zemlji. Naše najjače
oružje je istina. On je ovdje branio narod, a Hag lažima pokušava dokazati da
je srpski narod činio zločine”, rekao je Čanković u izjavi stranim medijima
prije početka mitinga. “Nemojte pustiti ovako prije kad nema ljudi, već
snimajte kad dođe masa”, govori zabrinuti Čanković snimateljima. Masa je
izostala, a snimak prije početka, ostao je vjeran snimku u jeku mitinga. Masa
nikog nije pregazila.
“Oni narodi koji nisu spremni na žrtvu i koji ne cijene žrtvu istaknutih
pojedinaca ne mogu dobro proći. Našu savjest ničim ne možemo podmititi, zato
uradimo nešto dobro zbog savjesti, a za nas. Neka mnogo toga ne bude preče od
dolaska na sabor podrške Radovanu Karadžiću. Hoćemo da istinom o Radovanu
branimo Srpsku. Sa sabora poslaćemo molbu predsjedniku Rusije gospodinu
Medvedevu i premijeru Putinu, da Rusija u Savjetu bezbjednosti pokrene
inicijativu gašenja nepravednog Haškog suda”, stoji u proglasu.
Govornici su, kako je rekla, voditeljica programa dramatičnog glasa, uvježbanog
za ovu priliku, istaknuti ljudi u svojim branšama koji su veličali Karadžića i
poredili srbijanskog predsjednika Borisa Tadića sa Vukom Brankovićem. Za njih
je malo ko čuo, pa je valjda zaboravila reći da su istaknuti u krugu svojih
porodica. Najistaknutiji među njima, koji je govorio posljednji, kao šlag na
kraju, bio je upravo Čanković koji je pročitao pismo Radovanu Karadžiću upućeno
sa ovog mitinga i prepričao telefonski razgovor koji je imao s njim.
Sve je počelo sa “Bože pravde”, a završilo trubačima. Slavilo se i čekalo
Radovana, kako je rečeno raširenih ruku da se vrati iz Haga. Čekaće se još
dugo, možda baš onoliko koliko i Čankoviću treba da popuni Trg Krajine.
Pismo podrške Radovanu Karadžiću
Gospodine Radovane,
Onom koga voli Bog stavlja trnov vijenac.
Zasijali ste sjeme srpske države. Vama zahvaljujući dodirnuli smo nešto zbog
čega bismo dali život, ono što mnogi smatraju najvrednijim.
Jedan od onih koji Vas je hapsio dao je svom sinu ime po Vama.
Poslije svega, možete li, a da ne izdržite?
Srpski narod Vas treba.
Zajedno sa Vama, istinom o Radovanu odbranimo Srpsku, srpski narod i pravdu.
S radošću i u molitvi, raširenih ruku čekamo Vaš dolazak.
Sabrani narod
http://www.novireporter.com/look/reporter/nr_article.tpl?IdLanguage=11&IdPublication=2&NrIssue=291&NrSection=9&NrArticle=3656
