Amerika štitila
Ratka Mladića

Danijela MILINKOVIĆ, 02.03.2009 18:51:29

Ocena:  
<http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=3&status=jedna&vest=139128#vote> 

 <http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=3&status=jedna&vest=139128#vote> 
3.98 (Glasova: 74)

 <http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=3&status=jedna&vest=139128#vote>  
http://www.novosti.rs/images/basic/vote_on.gif

Komentara: 19 <http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=19&idobj=139128#list> 
 http://www.novosti.rs/images/basic/comment_on.gif

 

Ratko Mladić sa šapkom generala Klarka, 
http://www.novosti.rs/upload/images/2009/03mar/0203/gl-mladic.jpg

PENTAGONU nije uopšte bilo važno da uhapsi optužene za ratne zločine na 
prostoru bivše Jugoslavije. Štaviše, američka vojska činila je sve kako bi 
osujetila i druge pripadnike međunarodnih snaga u Bosni da begunce, a posebno 
Mladića i Karadžića, privedu pravdi.
Ovo šokantno otkriće samo je jedno u nizu saznanja iz izveštaja „Suočavanje sa 
jugoslovenskim kontroverzama“, čije najzanimljivije delove „Novosti“ 
ekskluzivno prenose.
Izveštaj je rezultat petogodišnjeg istraživačkog rada oko 300 istoričara, 
sociologa i pravnika sa prostora eks-Jugoslavije, ali i širom sveta. Kako za 
naš list najavljuje američki profesor Čarls Ingrao, vođa ovog projekta, on će 
baciti potpuno novo svetlo na mnoga dešavanja na ovim prostorima u poslednje 
dve decenije.
Kako se tvrdi u izveštaju, od kraja februara do početka jula 1996, specijalno 
oformljeni američki izviđački odred najmanje 20 puta imao je Mladića bukvalno 
„na nišanu“. Pratili su ga u stopu mnogo puta dok se kretao na potezu između 
Žepe, komandnog štaba 65. puka Vojske RS i drugih lokacija na teritoriji Han 
Pijeska.
U nekoliko drugih prilika, izviđači SAD bili su u pratnji američkog pukovnika 
Džona Batiste koji je odlazio u komandni štab Vojske RS na sastanke s Mladićem. 
Tema susreta navodno su bili uslovi Mladićeve predaje.
U izveštaju se tvrdi da je ovaj američki vod čak u nekoliko navrata simulirao 
akciju 

Mladićevog „dobrovoljnog hapšenja“ - ali nikada nisu uvežbavali proceduru za 
eventualno nasilno hapšenje.
Prismotra američkih vojnika i tajni sastanci Mladića i Batiste iznenada su 
prestali 6. jula 1996. Tog dana veliki broj demobilisanih vojnika 65. puka 
Vojske RS sukobio se sa američkom izviđačkom jedinicom, koja je obezbeđivala 
Batistin poslednji susret sa Mladićem. Profesor Ingrao i njegovi saradnici u 
izveštaju se pozivaju i na razgovor sa američkim pripadnikom IFOR, koji je 
tvrdio da se tog dana američka jedinica od 12 ljudi dovezla odmah iza tri džipa 
Vojske RS. Pošto su se našli samo desetak metara od Mladića, sukobili su se sa 
njegovim obezbeđenjem. Tom prilikom bilo je nekoliko lakše povređenih, a 
nepotvrđena je i smrt jednog vojnika Vojske RS, koga su pripadnici američkih 
izviđača navodno teško pretukli.
Američki vojni komandanti aktivno su sprečavali napore Holanđana, Danaca i 
drugih struktura IFOR da uhapse begunce. Ove optužbe su potvrdili vojni i 
civilni zvaničnici nekoliko NATO zemalja, kao i bivši švedski premijer Karl 
Bilt, koji je u to vreme bio visoki međunarodni predstavnik za Bosnu. Bilt je 
objasnio da je postojalo „masovno protivljenje hapšenju duž čitavog komandnog 
lanca NATO“.

ČARLS INGRAO, JEDAN OD AUTORA IZVEŠTAJA O BiH
OTKRIĆEMO KO SU IZVORI

U IZVEŠTAJU „Suočavanje sa jugoslovenskim kontroverzama“, na 420 stranica 
obrađeno je desetak „vrućih“ tema naše bliske prošlosti, oko kojih se na 
Balkanu još vode burne polemike, od raspada Jugoslavije do dešavanja na Kosovu, 
kaže za „Novosti“ Čarls Ingrao, profesor istorije na Perdju univerzitetu.
* Da li vam je neko pretio ili slao poruke da ne objavljujete svoja otkrića?
- Reći ću samo da smo morali da prevaziđemo mnogo izazova i prepreka, 
uključujući i nedostatak novca za još šira istraživanja.
* Kakvu reakciju u SAD očekujete nakon publikovanja izveštaja?
- Ne očekujemo da će Stejt dipartment i Pentagon priznati „neprijatne 
činjenice“ oko hapšenja Karadžića i Mladića. Ali, dokazi su tu, bez obzira na 
to da li se nekom sviđaju ili ne.
* Možete li nam reći nešto više o izvorima?
- U ovom trenutku ne možemo da otkrijemo njihov identitet. Podatke o izvorima 
„pohranićemo“ u arhivi Perdju univerziteta kako bi mogli biti dostupni za 
kasnije verifikacije.

 

http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=3&status=jedna&vest=139128

<<attachment: image001.gif>>

<<attachment: image002.gif>>

Одговори путем е-поште