Sirotinja plaća danak

Vladimir Matevski, 28.03.2009 20:51:37

Ocena:  
<http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=141362#vote> 

 <http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=141362#vote> 
4.38 (Glasova: 16)

 <http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=141362#vote>  
http://www.novosti.rs/images/basic/vote_on.gif

Komentara: 0  <http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=19&idobj=141362#list> 
http://www.novosti.rs/images/basic/comment_on.gif

 

Danilo Šuković, 
http://www.novosti.rs/upload/images/2009/03mar/2803/gl-sukovic.jpg

DANILO Šuković, direktor Centra za ekonomska istraživanja Instituta društvenih 
nauka, smatra da će posledice dogovora Vlade Srbije i Međunarodnog monetarnog 
fonda biti katastrofalne po građane i da će životni standard vrlo brzo pasti za 
više od 20 odsto. On, u razgovoru za "Novosti", kaže da će najnovijim merama 
srednja klasa biti u "vrlo, vrlo lošoj poziciji".
- Sve ovo što nam se dešava je krajnje zabrinjavajuće. Mnogi nisu svesni 
posledica koje će biti pogubne. Taman je ponovo počela da se formira srednja 
klasa u Srbiji, koja je osnov stabilnosti i demokratskog društva, kada su 
usledile ove drakonske mere. Uopšte ne isključujem eksploziju gneva ogorčenih i 
osiromašenih građana - upozorava Šuković.
* Da li je "solidaran porez" zaista solidaran?
- Naravno da nije. Vlada je zagrabila tamo gde je bilo najlakše zagrebati - kod 
sirotinje i srednje klase. To je, blago rečeno, nekorektno. Zašto uvek ista 
grupa građana da plaća ceh? Sa druge strane, jasno je da ovakvi porezi hrane 
sivu ekonomiju i da se vraća vreme plata u "plavim kovertama". Početna ideja 
Vlade Srbije o prebacivanju posledica ekonomske krize sa siromašnih slojeva na 
bogate bila je u osnovi dobra. Tu je, doduše, trebalo biti dosta oprezan 

i prvo se pripremiti kako bi te mere bile efikasne. Umesto toga, sada imamo 
situaciju da Vlada Srbije ponavlja staru priču. Sve ide u prilog bogatijeg 
sloja stanovništva, uzmite samo primer kredita i subvencionisanih kamata.
* Šta je, po vama, trebalo da učini Vlada?
- Trebalo je preduzeti mere kako da se zaštite najniži slojevi, kroz socijalna 
davanja i posebne nadoknade za nezaposlene, a pored toga trebalo je i 
investirati u infrastrukturu kako bi se povećala tražnja. Trebalo je uvesti 
oštrije poreze na luksuznu robu, na imovinu i slično. Znam da je u praksi to 
dosta teško izvodljivo, jer mi smo, nažalost, zemlja gde institucije nisu 
efikasne i uvek se nađe načina da se izigraju propisi, a obično to bogatiji 
slojevi znaju da iskoriste.
* Može li finansijska injekcija od tri milijarde da podigne srpsku ekonomiju?
- Ako će tom injekcijom da čuvaju sadašnji kurs, kao što se već najavljuje, to 
će biti samo dodatan problem. Te pare će onda jedino služiti uvoznom lobiju 
kome ovakav kurs odgovara i koji će na njemu i dalje zarađivati. Samo realan 
kurs dinara može da pogura izvoz odnosno proizvodnju, a to je najveći problem 
srpske ekonomije. Korist od ove tri milijarde imaće samo bogataši, običan narod 
- nikako.
* Kako ocenjujete dosadašnje efekte Vladinog podsticajnog paketa pomoći srpskoj 
privredi?
- Paket Vladinih mera koji je predvideo više od 100 milijardi dinara 
podsticajnih sredstava privredi može da ima izuzetne efekte pod uslovom da 
firme, u koje se "ubrizgava" taj novac, obezbede tražnju za svoje proizvode. 
Ukoliko ne obezbede tražnju, to može biti i kontraproduktivno, pošto ćemo se 
zadužiti i napraviti neke veće troškove za budućnost, tako da je država tu 
posegla za merama jake intervencije koje su dosta rizične u pogledu efekata 
koje mogu da donesu.

BAUK INFLACIJE
- I INFLACIJA će, sigurno, biti veća od projektovane i sumnjam da pomoć od tri 
milijarde može dugotrajno da održi ovakav kurs. A kada dođe do visoke inflacije 
onda će njeni efekti najviše da pogode najsiromašnije jer oni nemaju mogućnosti 
za manevar, dok bogati slojevi imaju tu mogućnost.

 

http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=5&status=jedna&vest=141362

<<attachment: image001.gif>>

<<attachment: image002.gif>>

Одговори путем е-поште