Srbija traži komercijalne kredite od Rusije i Kine 

 


10.04.2009. 




Vlada Srbije i posle dogovora sa MMF-om, od koga će naša zemlja u ovoj godini 
dobiti dve milijarde evra, pokušava da pozajmi novac i od drugih vlada i 
finansijskih institucija, saznaje „Borba“. 

Premijer Mirko Cvetković je, kako saznajemo, uputio pisma vladama Ruske 
federacije i narodne Republike Kine tražeći od ovih država komercijalne kredite 
od po dve milijarde evra. Prema našim saznanjima, Rusija je odbila da Srbiji da 
ovakav kredit, a kineska vlada nije odgovorila ni pozitivno ni negativno. Vlada 
Srbije namerava da iskoristi predstojeću posetu predsednika Srbije Borisa 
Tadića Kini da ponovo pokrene pitanje dobijanja komercijalnih kredita. Tokom 
proteklih meseci, potpredsednik Vlade Božidar Đelić pokušao je da obezbedi 
sredstva od Evropske unije ali se EU odlučila da pomogne prevashodno svojim 
članovima. 

Razlog zbog koga Vlada Srbije traži dodatna sredstva je što se očekuje da 
deficit tekućeg platnog bilansa bude preko pet milijardi dolara, a potrebno je 
i šest milijardi dolara za servisiranje spoljnjeg duga. 

Ekonomista Milan Kovačević kaže za „Borbu" da Srbiji ove godine na naplatu 
stiže oko četiri milijarde dolara na osnovu kamata i ostalih dugovanja. 
„Političari su obećali da će deo tog dugovanja prolongirati i da ga nećemo 
celog vraćati ove godine. Međutim, odlaganje vraćanja još nije obezbeđeno i 
bojim se da će se sve samo završiti na obećanjima", rekao je Kovačević. On 
dodaje da će se novcem koji dobijemo od MMF-a naše devizne rezerve povećati na 
oko 11,2 milijarde vera. 

„Te rezerve se moraju koristiti za očuvavanje likvidnosti, a ukoliko budemo 
morali da platimo te četiri milijarde trebaće nam još novca. Dobijanje nekog 
komercijalnog kredita zavisi od našeg rejtinga koji je sada loš", istakao je 
Kovačević. On odbacuje mogućnost da dobijemo neki komercijalni kredit od 
Rusije. „Rusija nam nikad nije dala kredit, sa njima smo samo imali poteškoće, 
pa ne verujem da ćemo ga dobiti i sada. U ovom trenutku nama bi bilo najbolje 
da se pozabavimo kursom dinara kako bi se smanjio uvoz, a povećao izvoz. 
Takođe, treba da nastavimo reforme i stvorimo povoljnu investicionu klimu kako 
bi privukli neke strane investitore", savetuje Kovačević. 

Ekipa Borbe 

http://www.borba.rs/content/view/4753/123/

Одговори путем е-поште