Neprijatno iznenađenje za sve koji su kupovali stanove na kredit

Rata sve veća, vrednost sve manja

Utorak - 14.04.2009

Kupci stanova na kredit teško su pogođeni padom domaće valute u proteklih 
nekoliko meseci, a najgore su prošli oni koji su otplatu kredita povezali sa 
vrednošću švajcarskog franka.

 

Rata za kredit u švajcarcima porasla je za godinu dana gotovo za 30 odsto, a 
istovremeno, tržišna vrednost njihovih stanova će, kada se cene usklade za 
zahuktalom ekonomskom krizom, pasti za oko 30 odsto. Mnogi strahuju da stanove 
neće više moći da otplaćuju i da će završiti na ulici.
Dušan S. je prošlog proleća podigao kredit od 44.400 švajcarskih franaka kako 
bi za svoju porodicu, uz nešto stare ušteđevine, kupio garsonjeru u beogradskom 
naselju Železnik. Posle godinu dana, zbog pada dinara i jačanja švajcarca u 
odnosu na evro, rata mu je porasla skoro za trećinu.
- Prva rata mi je bila 21.600 dinara, da bi u poslednjih nekoliko meseci došla 
maltene na 30.000, što daleko premašuje polovinu moje plate na koju sam podigao 
kredit, pošto supruga nema stalni posao - kaže Dušan, koji se plaši da može 
doći u situaciju da rata postane previsoka za porodični budžet.

Ugovor sa bankom ga obavezuje da pet godina ne može da proda stan, ali i kada 
bi mogao, njegova vrednost je na tržištu sada daleko manja.
U agenciji za promet nekretnina „Divac“ rekli su nam da je strah od krize 
prosto paralisao tržište nekretnina u Beogradu. Cena stanova na periferiji pala 
je za više od 10 odsto, a kako nam je rekao direktor prodaje Dragan Mijailović, 
stanovi se još jedino i prodaju na rubnim delovima grada. Tražnje skoro da 
nema, a prosečna cena kvadrata bi, prema njegovoj proceni, trebalo da padne za 
još 20 do 30 procenata da bi tržište oživelo.
Prošle godine je oko 70 odsto stanova kupovano na kredit, a prvih meseci ove se 
broj zaključenih ugovora sa bankama može na prste prebrojati.
- Većina banaka se u ovoj situaciji ponaša vrlo nekorektno. Umesto da smanje 
kamate zbog pada euribora, oni povećavaju i kamate i marže - kaže Mijailović.
Profesor Dunja P. Je, sa suprugom kao solidarnim dužnikom za stan od 48 
kvadrata u beogradskom naselju Karaburma dala 78.000 evra. Od banke su uzeli 
63.000 evra, a preostalih 15.000 su nabavili prodajom stana njegovih roditelja 
u unutrašnjosti.
Kada su procenjivali da li im se isplati takva investicija, izračunali su da će 
rata biti nešto manja od 30.000 dinara, a sada je tačno 35.000.
- Rata polako dostiže iznos cele moje plate. Ne znam šta bi se desilo da ja ili 
muž sutra ostanemo bez posla, a imamo i dvoje dece od dve i osam godina. Kredit 
smo podigli na 29 godina, a jedina slabašna uteha je to što je kamata fiksna - 
kaže Dunja.
Kada bi odlučili da prodaju stan, ostvarili bi samo dodatni gubitak.
- Plaćali smo kvadrat 1.620 evra, a kako su nam pre neki dan rekli u jednoj 
agenciji, sada bi bilo preterano da tražimo i 1.500 evra - kaže Dunja. Ona je 
kao i mnogi drugi čula i videla priče o hiljadama oduzetih stanova u Americi, 
čiji vlasnici nisu uspevali da ih otplaćuju, pa sada dodatno strahuje za 
sudbinu svoje porodice. 
 

Prodaja desetkovana

U prvim mesecima ove godine, prodaja stanova u Beogradu je sa prošlogodišnjih 
200 pala na dvadesetak. Stanovi se uglavnom plaćaju kešom, pošto je kupovina na 
kredit gotovo u potpunosti presahla. - Cene su i dalje enormno visoke. Najbolje 
se prodaju stanovi u naseljima preko Pančevačkog mosta koji uglavnom nisu 
uknjiženi, a kvadrat se prodaje po ceni između 800 i 1.100 evra - kaže Dragan 
Mijailović iz agencije „Divac“.
 

Pažljivo čitajte ugovore

Ekonomista Goran Nikolić preporučuje građanima da obavezno pogledaju da li je u 
ugovorima o stambenim kreditima zaključenim sa bankama spomenuta promena 
referentne kamatne stope.
- Ukoliko vam u ugovoru stoji da će banka redovno usklađivati kamatu sa 
euriborom ili liborom, a vi vidite da ona to ne čini, imate pravo da potražite 
pravnu zaštitu, s tim što bi prvo trebalo da se obratite Narodnoj banci Srbije. 
Kamate se usklađuju tromesečno ili šestomesečno, a ponegde i svakog meseca, ali 
se jedan deo banaka ograđuje tako što u ugovore dodaju da će se kamata tokom 
trajanja isplate kredita može menjati u skladu sa poslovnom politikom te banke, 
a ne sa euriborom, koji je vrlo nizak i trenutno iznosi 1,6 odsto, ili liborom, 
koji je samo 0,7 odsto. Proteklih meseci kamate su smanjile Sosijete ženeral i 
Prokredit banka - kaže Nikolić, dodajući da je i sam korisnik stambenog kredita.
 

 

V. Papović

http://www.alo.rs/vesti/14110/Rata_sve_veca_vrednost_sve_manja

Одговори путем е-поште