Upitan broj žrtava u Srebrenici?! | 24.04.2009 19:42
Nauka bi trebalo da pomogne vladama Republike Srpske, Srbije i Rusije da novim dokaznim materijalima konačno promijene već uvriježeno mišljenje o Srebrenici i onom što se na tom području dešavalo u julu 1995. godine. Ovo je rekla direktorka Instituta za proučavanje balkanskih sukoba pri Akademiji nauka Rusije, Jelena Guskova, govoreći o iznesenim stavovima na okončanom dvodnevnom skupu o radu Haškog tribunala u Moskvi. Ona je navela da treba da budu objavljena sva naučna izlaganja i sačinjen zaključak svega novog što je rečeno na ovom skupu, kako bi bili upućeni ministarstvima spoljnih poslova Rusije i Srbije i nadležnom ministarstvu RS, a onda i Vladi i predsjedniku Rusije. - Ti materijali daju im argumente u ruke da postave pitanje zatvaranja Haškog tribunala i revizije svih kazni koje su tamo izrečene - istakla je Guskova. Ona je navela da je ovaj skup bio dobar naučni potez, jer je s tog gledišta posmatran rad Haškog tribunala, njegovi nedostaci i neefikasnost i objektivnost, a da je drugi dan razgovarano o Srebrenici. Prema riječima Guskove, veoma je bitno da se govorilo o novim činjenicama i podacima o Srebrenici i da su tamošnja događanja analizirana sa svih strana, a ne samo događaji iz jula 1995. godine. - Važno je što smo prvi put govorili o tome šta se desilo, odnosno da li je bilo osam hiljada muslimanskih žrtava, kao i kakvi postoje podaci da mi drugačije predstavimo javnosti sve što se desilo u Srebrenici - navela je Guskova. Ona je napomenula da su na skupu izneseni mnogi novi podaci o događanjima u Srebrenici. - Veoma interesanto i korisno bilo je izlaganje Ljubiše Simića o anatomskom istraživanju muslimanskih žrtava Srebrenice. To je veoma zanimljivo, jer je riječ o sasvim novom metodu i on je otkrio kako su izbrojali tih osam hiljada žrtava, kao i da taj broj može biti smanjen - naglasila je Guskova. Ona je navela da je veoma zanimljiv bio i materijal pukovnika Ratka Škrbića, koji je demografskom analizom Srebrenice objasnio da nije bilo tog masakra od osam hiljada, kako se pričalo u svijetu, jer je analizirao stanovništvo prije i poslije rata, te dodala da je najvažnije to što je iznio podatke iz nesrpskih izvora. Guskova je rekla da izlaganje Ljiljane Bulatović o tome kako prikuplja izjave svjedoka zločina nad Srbima pokazuje kako se mogu napraviti istraživanja zahvaljujući svjedočenjima učesnika tih događaja, da bi bila sačinjena prava slika svega što se dogodilo u Srebrenici. Na naučnom skupu o radu Haškog tribunala, govorio je veliki broj pravnih stručnjaka i javnih radnika, među kojima predsjednik nevladine organizacije "Istorijski projekat Srebrenica", Stefan Karganović, direktor Centra za istraživanje ratnih zločina nad srpskim narodom, Milivoje Ivanišević, publicista Ljiljana Bulatović, te politikolog Aleksandar Pavić. Osim naučnika iz Republike Srpske i Srbije, u radu su učestvovali naučnici sa Ruske akademije nauka, te iz Holandije, Velike Britanije, Francuske i SAD. (Srna) http://www.fokus.ba/vidi.php?rub=2&vijest=20135
