Čuvajte se Incka

| 24.06.2009 20:00 

Odluka Valentina Incka da poništi zaključke Narodne skupštine RS od 14. maja o 
nadležnostima, koje pripadaju RS, manje je važna po tome šta se time postiže od 
toga šta zapravo znači. 

Naime, odlukom se neće postići mnogo, jer su zaključci od 14. maja u potpunosti 
u skladu s Dejtonskim sporazumom. Mnogo je značajnije šta Inckov postupak znači 
za političku budućnost RS i Federacije, EU, te Sjedinjene Američke Države i 
administraciju predsjednika Baraka Obame.

Ovo je u intervjuu za "Fokus" rekao predsjednik Američkog savjeta za Kosovo i 
član Fondacije lorda Bajrona, Džems Džatras, podsjetivši da je dva dana prije 
donošenja zaključaka Narodne skupštine Predstavnički dom SAD glasanjem potvrdio 
rezoluciju, kojom se od predsjednika SAD, Baraka Obame, zahtijeva da imenuje 
specijalnog američkog predstavnika za Balkan da bi se "olakšalo sprovođenje 
reformi" u dejtonskoj strukturi BiH.

FOKUS: Šta mislite da se krije iza formulacije "olakšati sprovođenje reformi"?

DŽATRAS: Dejton, navodi se u rezoluciji, uključuje mnoge kompromise koje nameće 
potreba brzog djelovanja da bi se sačuvao ljudski život, bez kojih se ne mogu 
razviti efikasne političke institucije. Neophodne reforme moraju dovesti do 
stvaranja efikasne države, što je suprotno od trenutne dejtonske strukture, 
koja nije ni efikasna ni racionalna. Niko ko je upoznat sa tim kako ljudi 
razmišljaju, govore i rade u Vašingtonu ne može da ima bilo kakve iluzije da je 
Predstavnički dom zahtijevao ukidanje RS kao činjenice ili njenog imena.

FOKUS: Nije li ta rezolucija neobavezujuća?

DŽATRAS: Neki smatraju da je spomenuta rezolucija neobavezujuća. Ovo je tačno, 
ali i nevažno. Kao što je slučaj sa sličnim rezolucijama koje su se odnosile na 
BiH, Kosovo i Metohiju i Irak, zvanične rezolucije Kongresa jesu dio mašinerije 
za stvaranje politike u koordinaciji s aktivnostima administracije 
predsjednika, objavljivanjem stručnih mišljenja, analiza i informacija. 
Rezolucija 171 jeste sredstvo za kraj. Ova rezolucija nikada ne bi prošla da 
nema zeleno svjetlo Stejt departmenta i Bijele kuće, odnosno Državnog savjeta 
bezbjednosti. Upravo je taj savjet sugerisao da stvarni problem RS nema s 
američkom administracijom, nego s Evropljanima, odnosno s Inckom koji je, 
očigledno pod uticajem zlih savjetnika, odlučio da se osveti RS i naročito 
njenom premijeru, Miloradu Dodiku. Zaboravite Bajdena, zaboravite Hilari, 
zaboravite Džemsa Stajnberga - Incko je taj koga bi trebalo da se čuvate.

FOKUS: Po vama, Valentin Incko bi trebalo da bude grobar Republike Srpske?

DŽATRAS: Postoji opasnost od Inckovih naređenja, ali Vašington to za sada 
usporava. Rezolucija 171, takođe, insistira na tome da do tranzicije OHR u EUSR 
ne dođe dok svih pet ciljeva i dva uslova Savjeta za implementaciju mira ne 
budu ispunjena. Ko sprečava ovu tranziciju? Dodik, naravno. Vašington je Incku 
tada uputio jasnu poruku: " Iskoristite bonska ovlašćenja da se riješite Dodika 
i smrtno ranite RS, a mi ćemo vam dozvoliti da OHR promijenite u EUSR. Tiho 
uradite taj posao za nas, dajte nam Dodikovu glavu, pa ćemo odustati od 
imenovanja specijalnog američkog predstavnika za Balkan." Činjenica da Incku ne 
naređuju šefovi u Briselu već navodni prijatelji RS u Obaminoj administraciji, 
postaje jasna.

FOKUS: Smatrate da RS nema prijatelje u Vašingtonu? Ili ih nema na pravom 
mjestu, tamo gdje se odluke kroje i donose?

DŽATRAS: Ukratko, nema dokaza da su oni iz Vašingtona, koji mrze Srbe, 
promijenili mišljenje. Da jesu, Rezolucija 171 ne bi mogla da prođe. Nedavno 
objavljeni stavovi Danijela Servera i Mortona Abramovica, Ričarda Holbruka i 
Pedi Ešdauna, kojima se poziva na jaku američku akciju, ne bi se pojavili. 
Ideologija i egomanija najviše zaslijepljuju stvarnost, a "klintonovci", koji 
se se ponovo vratili na vlast, jesu oličenje i jednog i drugog. Ni njihova 
srbofobija ni njihov pokušaj da impresioniraju islamske zemlje američkom 
blagonaklonošću ka Balkanu, ne mogu to da umanje. Međutim, ono što se 
promijenilo jeste relativna slabost Amerike u odnosu na devedesete godine 
prošlog vijeka. Sjedinjene Države mnogo su slabije nego što su to bile, a 
relativno govoreći, Rusija, Kina i Indija mnogo su snažnije. Čak i dosad 
poslušni Evropljani pokazuju znakove nepouzdanosti. Odatle ponižavajuće 
pribjegavanje administracije lukavstvu da iskoriste Incka kao prekidač protiv 
evropskih želja i interesa. Na kraju krajeva, ako Incko ne može da se odluči za 
koga radi i nastavi da ide trenutnom putanjom, posljedice će se naći na pragu 
Evrope, a ne Amerike.

PREVELA LJ. GLIŠIĆ

RAZGOVARALA D. MAJSTOROVIĆ

RS mora ostati jaka

FOKUS: Šta u ovom trenutku treba da radi Republika Srpska?

DŽATRAS: Srbi u RS ne mogu sebi priuštiti da ih zavede ista lažna nada razumnog 
sporazuma, koja je nametnuta srpskim liderima devedesetih godina, a koja uvijek 
ima isti kraj. RS jeste tamo gdje je danas, ne zbog toga što je prihvatila 
ukrašene izvještaje, koje su stvorili razum i dobra volja Vašingtona, već zbog 
toga što su njeni lideri, naročito Dodik, stajali čvrsto dok se američka sila 
povlačila i Evropljani uviđali da im je američko rukovodstvo podvalilo. Radije 
nego da pokušava da postigne dogovor s američkom administracijom, RS bi trebalo 
da ostane koncentrisana na čvrst i principijelan otpor maltretiranju, mirno i 
činjenično zastupanje stavova i u Americi i u Evropi, trebalo bi da pusti da se 
odnosi između Evrope i Amerike pogoršaju, a razdor između onih koji mrze Srbe u 
Vašingtonu i drugih američkih sektora uticaja produbi

http://www.fokus.ba/vidi.php?rub=2&vijest=21616

Одговори путем е-поште