NAGRAĐENI NAJBOLJI MLADI BIZNISMENI IZ DIJASPORE

 

Mlade zvezde srpskog biznisa u okviru Internacionalne konferencije mladih 
lidera dijaspore koja se održava u Beogradu, po prvi put su u Srbiji dobile 
priznanje za svoj rad. Nagrade pod nazivom "Najboljih 30 srpskog biznisa ispod 
30 (godina)" su im uručene u četvrtak uveče u Skupštini grada Beograda, a 
najprijatnije iznenađenje je bilo to što se među laureatima nalaze generalni 
direktori, vlasnici firmi, menadžeri, naučnici i umetnici, poznati i priznati u 
državama u kojima žive i rade. 

Prvi među nagrađenima, Petar Ralević (25) biolog iz Kanade diplomirao je i 
magistrirao na Kvins univerzitetu u Kingstonu sa temom istraživanja novih 
izvora energije, a trenutno se nalazi na doktorskim studijama u Torontu. Mlad, 
ali već ima bogato iskustvo. Radio je u Indiji, dobitnik je nekoliko nagrada 
Vlade Kanade, objavljuje stručne radove. Nagrada koju je dobio ga je prilično 
obradovala. 

- Veoma sam radostan. Pre svega, divno je videti da u dijaspori ima mladih 
ljudi koji mogu da pomognu Srbiji.Ovakvi skupovi su veoma važni i drago mi je 
da sam mogao da dođem i da razmenim ideje sa učesnicima. Kao i svi drugi mislim 
da i u Srbiji ima puno dece koja mogu da postignu rezultate, kao i mi, samo 
kada bi imali šansu. Mislim da je naš posao da ih podržimo i pomognemo - kaže 
Petar. 


Đinđić kao uzor

Anita Kočić kaže da kao svog političkog uzora u Srbiji vidi pokojnog premijera 
Zorana Đinđića.
- Inspirišu me njegovi govori i njegova rečenica "Ako Srbija stane..." Kada to 
čujem, osećam da bih i ja to isto rekla - priznaje Anita.


Većinu svog života je proveo u Kanadi, a budućnost bi voleo da "sagradi most" 
između države u kojoj živi i svoje otadžbine. 
- Tamo sam već dugo, studiram nove izvore energije, što u Srbiji nije mnogo 
napredovalo. Voleo bih da sa ovde angažujem i napravim nešto - objašnjava 
sagovornik "Vesti".
Među nagrađenima je i Miljana Radivojević (28) iz Velike Britanije, doktorat na 
UCL Institutu za arheologiju iz oblasti arheometalurgije, i već je uspela da 
promeni dosadašnja znanja o nastanku evropskih civilizacija i učini srpsku 
kulturnu baštinu važnijom i vidljivijom u svetskim akademskim krugovima. 
Istraživanjem "Poreklo metalurgije u Evropi" dokazala je da su koreni evropske 
metalurgije začeti na Balkanu, odnosno u Istočnoj Srbiji, i to pre 7.500 godina.


Podsticaji i stipendije

Razliku zbog kojih mladi ljudi u Kanadi uspevaju da postignu bolje rezultate u 
odnosu na Srbiju, Petar Ralević vidi u drugačijem sistemu i pažnji koja se 
posvećuje obrazovanju dece. 
- U Kanadi je drugačiji sistem. Deca imaju priliku da ukoliko žele da uče, 
dobiju pozajmice i stipendije. Ne znam koliko je ta mreža ovde razvijena i 
kolika je mogućnost da na taj način mladi dobiju priliku da se školuju u 
inostranstvu, a potom se vrate u Srbiju. Na konferenciji sam čuo da je Vlada 
Srbije počela da daje takve podsticaje i mislim da je to jako važno - 
objašnjava Petar.


- Nagrada mi je veliko priznanje. Drago mi je da su se ljudi potrudili da 
naprave ovaj skup i da mladi ljudi širom dijaspore osete da su deo Srbije. Lepo 
je što su prepoznati po svom uspehu i da nagrađeni u svojoj zemlji. Dakle, 
ukoliko ova zemlja planira da se bavi budućnošću i mladima, mislim da smo mi 
napolju najbolji ambasadori i potencijalno najbolji povratnici u Srbiju, tako 
da su ova priznanja znak da nas neko voli i da prati naš rad - ističe Miljana.


Anita Kočić (29) iz Nemačke rođena je i odrasla u Berlinu, ali je uprkos tome 
zadržala srpsko državljanstvo. Diplomirala je političke nauke u rodnom gradu, 
magistrirala međunarodne odnose u Beču, a profesionalnu karijeri namerava da 
posveti Srbiji i njenom položaju u okviru multilaterarne saradnje sa članicama 
međunarodnih organizacija. 
- Zaista sam srećna. Ova nagrada je potvrda da je ono što sam do sada radila 
značajno za Srbiju i daje mi dodatnu motivaciju za rad. Verujte, od danas 
osećam i odgovornost. Do sada sam radila nešto što volim i želim, i smatram da 
mogu, ali od danas, kako je ovo sve zvanično, imam drugačiju perspektivu. Želim 
da iskustva iz inostranstva primenim u Srbiji - priča Anita. 
Kaže i da bi za pet godina volela da Srbiji bude priznato ono što jeste, a to 
je da je ključna država na Balkanu.
- To se zna zvanično ili nezvanično, po evropskim institucijama, ali to mora da 
se potvrdi i na međunarodnim konferencijama - zaključila je Anita

 

http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=12085

Одговори путем е-поште