Na području bivše Jugoslavije rađa se Jugosfera

 


Piše: The Economist


Jugosfera je termin koju britanski list  
<http://www.economist.com/world/europe/displaystory.cfm?story_id=14258861> The 
Economist koristi u tekstu u kojemu opisuje stanje u državama bivše Jugoslavije.

Dvadeset godina nakon izbijanja ratova na zapadnom Balkanu došlo je vrijeme u 
kojemu se stare netrpeljivosti zamjenjuju novom regionalnom suradnjom. Jedino 
što bi eventualno moglo biti sumnjivo samo je ime.

Tekst se otvara anegdotom s nedavnog sastanka Nesvrstanih, u kojemu je srpski 
predsjednik Boris Tadić spomenuo kako bi tvrtke iz zemalja bivše Jugoslavije, 
iz "naših zemalja", kako je rekao, trebale zajednički nastupati na 
specijaliziranim graditeljskim ili natječajima za vojnu opremu. Stjepan Mesić 
je "kimnuo glavom u znak potpore". Upravo ta fraza, "naše zemlje", služi kao 
uvod u tekst. 

- Od Slovenije do makedonske granice s Grčkom, većina ljudi ima jako puno toga 
zajedničkoga, čak i ako ne pričaju o tome. Svakim danom spone između njih, 
prekinute u 90-ima, lagano se obnavljaju. Jugoslavije je odavno nestala; na 
njenom mjestu izranja Jugosfera.

Kao dobar primjer suradnje spominje se uvodni sastanak za osnivanje vatrogasnog 
centra za jugoistočnu Europu. Iako je takva vijest jedva vrijedna spominjanja 
čak i u Sarajevu, u kojemu je bio sastanak, činjenica da "vojnici koji su se 
nedavno borili jedni protiv drugih sada treniraju jedni druge, ili da 
vatrogasci rutinski surađuju, ili da svi od veterinara do centralnih banaka 
imaju sastanke na gotovo zamorno redovnoj bazi je dobra vijest, piše Economist.

- Jugosfera ima korijene u zajedničkim iskustvima, trgovini i biznisu. Većina 
bivših Jugoslavena - Bosanci, Srbi, Crnogorci i Hrvati - pričaju istim jezikom 
s manjim varijacijama. Mnogo Makedonaca i Slovenaca još uvijek priča ili 
razumije jezik koji se zvao hrvatsko-srpskim. U većini regije, ljudi mogu 
slobodno putovati, koristeći samo osobne iskaznice, navodi Economist.

- Vole istu glazbu i istu hranu. Političke, religijske i etničke razlike i 
dalje su prisutne. No, svakog ljeta tisuće mladih ljudi nalazi se na festivalu 
Exit u Novom Sadu u Srbiji, a velike zvijezde bez problema privlače veliki broj 
publike gdje god da nastupaju. Na veliko živciranje čelnih ljudi hrvatske 
glazbe, na mobitelima mnogih mladih Hrvata sviraju najnovije srpske pjesme, 
stoji u tekstu.

- Oko trećine crnogorske trgovine odvija se sa Srbijom. Bosna je najveće 
tržište za srpske izvozne proizvode, a drugo najveće za hrvatske. Srbija je 
najveći trgovinski partner Makedonije. U malim gospodarstvima, širenje obično 
znači više suradnje sa susjedima. Delta iz Srbije, Mercator iz Slovenije i 
Konzum iz Hrvatske svi vode supermarkete i otvaraju nove trgovine u susjednim 
dvorištima. Kao sve više tvrtki bivše Jugoslavije, tretiraju regiju kao 
jedinstvenu. Vodeći srpski dnevni list, Politika, ima domaće izdanje i malo 
drukčije "ex-yu" izdanje. Tipični srpski novinski naslov nedavno je najavio 
kako se planira "osvajanje" Hrvatske, ali ne vojnom silom, nego Cipiripijem, 
srpskim čokoladnim namazom", navodi Economist.

Neki su ljudi, piše Economist uvijek znali da će biti tako, budući da su i u 
"najmračnijim vremenima jugoslavenskih ratova" kriminalci trgovali svime preko 
granica, a "ono što se znalo kao 'tubro-folk' glazba bilo je popularno svugdje, 
unatoč čestim nacionalističkim konotacijama". Sad su pak svi sustigli 
kriminalce i pjevače, stoji u tekstu, a najveći srpski problem s Hrvatskom, i 
obratno, nisu teritorij ili izbjeglice, nego neformalne barijere koje bi 
omogućile tvrtkama da lakše posluju u susjedstvu.

- Hrvati vas gledaju mrko ako ih pitate za Jugosferu. Ne zato što ju ne žele. 
Jednostavno im ne odgovara ime, jer ih podsjeća na zemlju od koje su se 
odcijepili. Ali nikome drugome ne smeta, kako se čini. Čak i bivši 
jugoslavenski Albanci, koji uglavnom žive na Kosovu i u Makedoniji (i koji su u 
mnogočemu suprotni), nisu izuzeti utjecaja Jugosfere. Jedan marketinški 
direktor iz Albanije kaže kako nikad ne bi uspješno mogao prodati talijansko 
mlijeko na Kosovu, budući da je Kosovarima zlatni standard slovensko mlijeko.

- U svakodnevnom životu, naravno, mnogi ljudi više nego zadovoljno žive u više 
sfera. Kosovari gledaju televiziju na albanskom, ali ulaze u Jugosferu kad 
trguju sa Srbijom ili idu na godišnji odmor u Makedoniju. Bosanci svih 
narodnosti jednu iste stvari i puno posluju jedni s drugima. Nogomet, ipak, 
izvlači na površinu razlike, kao što je to slučaj u mnogim državama. Bosanski 
Srbi navijaju za srpsku reprezentaciju, bosanski Hrvati za hrvatsku, a samo 
Bošnjaci za BiH", navodi Economist.

U sljedećih nekoliko godina će, po mišljenju lista, trik biti u tome da se 
konsolidira ono što ljudi imaju zajedničko, da se vlade usredotoče na to, i 
pokušaju bolje povezati politiku i posao i regiji i kroz Jugosferu, ali i kroz 
ostatak Europe. 

- Europska unija utemeljena je da bi cementirala mir na kontinentu, a za 
Jugosferu taj posao još nije završen, zaključuje se u tekstu.

 <http://www.economist.com/world/europe/displaystory.cfm?story_id=14258861> The 
Economist/ <http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,8,21,,173494.jl> 
Jutarnji.hr <http://www.jutarnji.hr/vijesti/clanak/art-2009,8,21,,173494.jl>  

http://www.pcnen.com/detail.php?module=2&news_id=39385

Одговори путем е-поште